DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 124     <-- 124 -->        PDF

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI – ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list – Posebni broj (2011), 122-129
UDK 630* 443 (001)


UTJECAJ PEPELNICE (Microsphaera alphitoides Griff. et Maubl.)
NARAST I PREŽIVLJENJE HRASTOVAPONIKA


THE INFLUENCE OF POWDERY MILDEW (Microsphaera alphitoides Griff. et Maubl.)
ON GROWTHAND SURVIVAL RATE OF OAK SEEDLINGS


Boris LIOVIĆ*


SAŽETAK: Biljna bolest pepelnica koju uzrokuje gljiva Microsphaera alphitoides,
ima snažan utjecaj u procesu sušenja hrasta. Najveća opasnost prijeti
poniku i pomlatku. Iskustva šumara s područja pridolaženja hrasta lužnjaka zadnjih
desetljeća su da je pepelnica jedan od bitnih čimenika preživljenja hrastovog
pomlatka, a time i obnove hrastovih šuma. Iako vrlo patogena gljiva,
istraživanja njezinog utjecaja na razvoj i sušenje pomlatka hrasta koja bi
opravdala sredstva uložena u zaštitu, relativno su malobrojna. Cilj istraživanja
je odrediti stupanj ovisnosti visinskog i debljinskog prirasta te preživljenja ponika
o intenzitetu zaraze pepelnicom. Pokus je postavljen po metodi slučajnogblok rasporeda u ograđenoj površini na području Uprave Šuma Podružnica
Bjelovar. Pokus je po istoj metodi postavljen i u rasadnika Hrvatskog šumarskog
instituta. Sakupljeni žirovi zaštićeni su fungicidima te posijani u redove u
ograđenoj površini.


Na poniku zaštićenom fungicidima, u 10 sati izmjeren je intenzitet fotosinteze
od 8,31 µmol CO2 m-2s-1,dok je u 14 sati izmjereno 6,76 µmol. Na zaraženom
(nezaštićenom) poniku izmjereno je u 10 sati znatno manje, 5,38 µmol
CO2m-2s-1odnosno u 14 sati 3,75 µmol. To rezultira znatno manjom prosječnom
visinom netretiranog ponika pod zastorom krošanja (22,62 cm), dok je
prosječna visina ponika tretiranog fungicidima (25,57 cm). Suprotno tomu, u
rasadniku nezaštićene biljke imaju na kraju prve vegetacije srednju visinu
24,82 cm, dok zaštićene nešto manju 22,56 cm. Masovno opadanje lišća dogodilo
se kod nezaštićenog ponika 12 dana ranije nego kod zaštićenog. Preživljenje
nezaštićenog ponika u šumi na kraju prve godine je 78 %, dok je
preživljenje zaštićenog 94 %. Preživljenje je u rasadniku približno jednako u
oba tretmana. Kod nezaštićenog ponika preživjelo je 92 % biljaka, odnosno
95,5 % kod zaštićenog.


Ključne riječi:hrastov ponik, hrastova pepelnica, fungicidi, intenzitet
fotosinteze


1. UVOD – Introduction
Pepelnica ili hrastova medljika,kako su ju nekada Griff. et Maubl. Taksonomija gljiva je zbog njihove
zvali, davno je prepoznata kao bolest koja ima snažan različitosti i unutarnjih odnosa između gljiva i drugih


utjecaj u procesu sušenja hrasta.
eukariota vrlo teška i podložna stalnim promjenama.
Prema Species 2000 & ITIS Catalogue of Life(Bisby


Hrastova pepelnica je biljna bolest koju uzrokuje
obligatorni parazit, gljiva Microsphaera alphitoides et al. 2007) gljiva pripada u carstvo Fungi, porodica
Erysiphaceae.Tijekom životnog ciklusa gljiva M. alphitoides
prolazi kroz dva različita, ali jednako važna


*


Mr. sc. Boris Liović dipl. ing. šum., Hrvatski šumarski institut,


stadija,koji su različito imenovani i svrstani u različite


Cvijetno naselje 41, HR-10450 Jastrebarsko,


porodice, razrede i odjeljke. Kod nas je poznata kao


borisl@sumins.hr




ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 125     <-- 125 -->        PDF

B. Liović: UTJECAJ PEPELNICE (Microsphaera alphitoides Griff. et Maubl.) NARAST I PREŽIVLJENJE ... Šumarski list – Posebni broj (2011), 122-129


M.alphitoides(teleomorfni stadij uAscomycetes) dok
je u drugom stadiju poznata kao Oidium quercinum
Th.m. (anamorfni stadij) (Nef andPerin,1999). Sinonim
su Erysiphe quercina Schwein., Microsphaera
quercina (Schwein.) Burrill., Oidium alphitoides
Griffon&Maubl.


(http://www.indexfungorum.org/names/names.asp)
Bolest se prepoznaje po klorotičnim pjegama te bijelom
miceliju koji prekriva obje površine,ponajprije
mladih listova i izbojaka (Slika 1).


Slika 1. Vrlo jaki napad pepelnice na hrastovom poniku


Figure 1Very severe attack of powdery mildew on oak saplings


M.alphitoidesčini štetu crpeći haustorijima hranjiva
iz lista, a svojim micelijem prekriva list te smanjuje intenzitet
fotosinteze. Primarna infekcija lišća može biti
ostvarena askosporama koje se oslobađaju iz kleistotecija.
Kako se kod nas ne stvara velik broj kleistotecija,
takav način zaraza nije od velike važnosti (Kišpatić
1991). Drugi, znatno važniji način primarne zareze je
micelij koji prezimi u pupu. Otvaranjem pupa aktivira se
i micelij koji odmah zarazi izbojke i lišće. Od sredine
ljeta gljiva producira konidije koje lišću daju pepeljasti
izgled. Konidije dominiraju u životnom ciklusu gljive,
jer su najznačajnije za prijenos patogena i sekundarnu
zarazu (Alexopoulos et al. 1996).


Gljiva M.alphitoides,odnosno bolest pepelnica u
Hrvatskoj se pojavila 1908. godine (Petračić,1909).
Nekoliko godina nakon pojavljivanja bolest se proširila
i počela činiti štete (Petračić 1909, Matić 1910,
Steinhauz 1910 iKönig 1911). Svi navode pepelnicu
kao glavni uzrok sušenja šuma.


Da još veća opasnost prijeti poniku i pomlatku,u to
vrijeme se još nije moglo zaključiti ili se ne spominje
često. Iskustva šumara s području pridolaženja hrasta
lužnjaka zadnjih desetljeća govore da je pepelnica
jedan od bitnih čimbenika preživljavanja hrastovog ponika,
a time i obnove hrastovih šuma.


U Hrvatskoj je pepelnica velik problem,pa se svake
godine na velikim površinama hrastov pomladak štiti
primjenom različitih fungicida. U izvješću Dijagnoz no-
Prognozne službe* (2005) za 2004. Godinu,navodi
se da su za zaštitu pomlatka na UŠPZagreb, Sisak, Bjelovar,
Osijek, Našice, Vinkovci, Koprivnica, Karlovac
i Nova Gradiška,fungicidi rabljeni na 9739 ha.


Iako jeM.alphitoidesvrlopatogena gljiva u Hrvatskoj,
do sada nije rađeno istraživanje njenog utjecaja na
razvoj i preživljenje hrastovog ponika, odnosno nije
utvrđeno koliko je smanjenje visinskog prirasta i koliko
je utjecala na preživljenje.


U Europi su istraživanja malobrojna. Kuznetsova
(1988) navodi da sadržaj klorofila linearno opada s jačanjem
zaraze.Shirnina (1992) izvještava da zaraza
pepelnicom slabi razvoj listova i odrvenjavanje izbojaka
koji su tada osjetljiviji na smrzavanje. Takvi nepovoljni
utjecaji uzrokuju fiziološko slabljenje mladih
biljčica i smanjeni visinski prirast,te njihov duži boravak
u zoni konkurencije korova što ih dodatno slabi.
Hewitti Ayres (1975) nalaze da je 48 sati nakon infekcije
gljivom fotosinteza smanjena za 50 %,što može
dovesti do stvaranja nedovoljne količine ugljikohidrata
potrebnih za aktivni rast i smanjene dopreme u korijen
za pohranu koji omogućuju biljci prezimljavanje.


To je davno uočeno kao problem,pa se zaštiti ponika
i pomlatka fungicidima poklanja velika pozornost.
U radovima različitih autora (Kiss 1978,Shirnina
1992,Novak Agbaba iLiović,1998,Liović i
Županić 2006,Glavaš 2011)navode se pripravci
kojima se postiže dobar uspjeh u zaštiti mlađih razvojnih
stadija hrasta od pepelnice.


Sve većim utjecajem javnosti o nužnosti održivog
razvitka i zaštiti biološke raznovrsnosti i raznolikosti,
uporaba pesticida se različitim konvencijama pokušava
u najvećoj mogućoj mjeri racionalizirati. Poduzeće
“Hrvatske šume” d.o.o. 2002. godine steklo je pravo na
FSC certifikat kojim se obavezuje šumama gospodariti
na ekološki odgovorno, društveno korisno i održivo gospodarenje.
Prihvaćanjem strogih odrednica FSC certifikata
o ekološki prihvatljivoj zaštiti postavilo se pitanje
o opravdanosti uporabe fungicida na tako velikim površinama.
Iako fungicidi općenito spadaju u najmanje
otrovne pesticide, njihovom pretjeranom primjenom
mogla bi se narušiti osjetljiva i vrstama bogata šumska
biocenoza (osobito populacija gljivičnih organizama).


Cilj istraživanja je odrediti realne vrijednosti utjecaja
pepelnice na visinski prirast, sadržaj šećera i hranjiva,
intenzitet fotosinteze i preživljenje ponika hrasta.
Ta saznanja će, ili potvrditi opravdanost suzbijanja pepelnice,
odnosno da su mjere zaštite ma koliko skupe, a
dijelom i ekološki neprihvatljive daleko ispod gospodarskih
i ekoloških šteta od bolesti, ili će ukazati da stupanj
štetnog djelovanja nije toliki da zahtijeva primjenu
fungicida na velikim površinama.




ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 129     <-- 129 -->        PDF

B. Liović: UTJECAJ PEPELNICE (Microsphaera alphitoides Griff. et Maubl.) NARAST I PREŽIVLJENJE ... Šumarski list – Posebni broj (2011), 122-129
127
Slika 5. Ponik zaštićen fungicidom imao je produženu vegetaciju
Figure 5 Saplings protected with fungicides has prolonged
vegetation period
Uz smanjenje visinskog prirasta negativno djelova-
nje pepelnice očitovalo se i u skraćenju vegetacijskog
perioda. Na slici 5. od 15. rujna jasno se razlikuju osno-
vne plohe na kojima je ponik fungicidima zaštićen od
pepelnice.
Na svim tretiranim osnovnim plohama ponik poka-
zuje tek prve znakove žućenja lišća,dok je na netretira-
nim plohama list gotovo potpuno otpao. Nakon dvanaest
dana list je otpao i sa zaštićenog ponika.Tih dvanaest
Grafikon 7.Preživljenje ponika u šumi
Graf 7 Survival rate of saplings in forest
Grafikon 6.Preživljenje sadnica u rasadniku
Graf 6 Survival rate of seedlings in nursery


ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 128     <-- 128 -->        PDF

B. Liović: UTJECAJ PEPELNICE (Microsphaera alphitoides Griff. et Maubl.) NARAST I PREŽIVLJENJE ... Šumarski list – Posebni broj (2011), 122-129
126
Grafikon 3.Izmjeren intenzitet fotosinteze na zdravom i zaraženom listu u rasadniku
Graf 3 Intensity of photosynthesis on infested and healthy leaves
Grafikon 4.Kumulativni visinski rast prosječne biljke u šumi
Graf 4 Cumulative height growth of mean saplings in forest
Grafikon 5.Kumulativni visinski rast prosječne biljke u rasadniku
Graf 5 Cumulative height growth of mean seedling in nursery


ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 126     <-- 126 -->        PDF

B. Liović: UTJECAJ PEPELNICE(Microsphaera alphitoides Griff. et Maubl.) NARAST I PREŽIVLJENJE ... Šumarski list – Posebni broj (2011), 122-129


MATERIJALI I METODE – Material and methods


Pokus u cilju istraživanja učinkovitosti fungicidnih
pripravaka u zaštiti ponika hrasta lužnjaka postavljen je
po principu blokova u ograđenoj površini na području:
UŠPBjelovar (Šumarija Čazma, G.J. Čazmanske nizinske
šume) i u rasadniku Hrvatskog šumarskog instituta.


Sakupljeni žir zaštićen je fungicidomVitavax 200
(5ml/10 kg žira) te posijan u redove razmaka 20 cm, u
jesen 2006. god. Žirovi su bili približno jednake težine,
sakupljeni na svakoj od lokacija. U pokusu su bile ispitane
dvije varijante u četiri ponavljanja:


Varijanta 1.hrastov ponik bez zaštite
Varijanta 2.hrastov ponik zaštićen
fungicidnim pripravcima


I BLOK II BLOK III BLOK
ma u intervalima od 15–20 dana. Da se odgodi pojava
rezistentnosti, fungicidi su bili izmjenjivani tako da je
pojedini fungicid bio primijenjen najviše dva puta tijekom
vegetacije. Za zaštitu su rabljeni fungicidiArtea
330 EC (0,5 l/ha),Anvil 5 SC (0,5 l/ha) i Punch 10 EW
(0,3 l/ha) sa 250 l/ha vode i 0,2 % močila Sandovit. Početak
primjene fungicida bio je 10. svibnja. 2007. u
šumi, a 15. svibnja u rasadniku. Fungicidi su u šumi rabljeni
pet puta,a u rasadniku sedam puta.


Varijanta 1. Varijanta 2. Varijanta 1. Varijanta 2.
Varijanta 2. Varijanta 1. Varijanta 2. Varijanta 1.
Intenzitet fotosinteze izmjeren je 11. 6. 2007. god. pomoću
prenosivog instrumenta LI-6400 u 10 i 14 sati u
rasadniku Hrvatskog šumarskog instituta. Parametri fotosinteze
izmjereni su na fiziološki najmlađem,potpuno


razvijenom listu (treći list računajući
IVBLOK


od prvog lista odvojenog od vegeta


cijskog vrha). Komora instrumenta


2


unutarnje površine 6 cm (2x3 cm)
pričvršćena je na gornju trećinu lista.
Sva mjerenja obavljena su pod konstantnim
uvjetima osvjetljenja (PAR


-2 -1


1100 µmolm s ) i koncentracije


Legenda: Varijanta 1. – hrastov ponik bez zaštite;


-1


CO (350 µmolmol ), dok su pod


Varijanta 2. – hrastov ponik zaštićen fungicidnim pripravcima


Slika 2. Plan pokusa


Figure 2Variants of trial


2


U svakoj osnovnoj plohi veličine 2 m bilo je,ovis no
o klijavosti, približno 100 poniklih hrasta lužnjaka
od kojih je 50 označeno.


Radovi predviđeni na svakoj plohi tijekom istraživanja:


Varijanta 1. – ponik zaražen pepelnicom


U intervalima od ±mjesec dana plohe su čišćene od
korova.U istim intervalima bila je ocjenjivana zaraza pepelnicom
na 50 listova na označenim biljkama u svakoj
osnovnoj plohi (treći list računajući od prvog lista odvojenog
od vegetacijskog vrha), odnosno 200 listova po varijanti.
Datumi ocjenjivanja nalaze se u grafikonu 1. i 2.
Ocjena zaraze pepelnicom na temelju pokrivene površine
lista micelijem gljive (Slika 3) rađena je u pet klasa:


U intervalu od ±mjesec dana, na istim označenim
biljkama (100 biljaka po bloku) mjerene su visine i
utvrđeno je preživljenje ponika.


Varijanta 2 – ponik fungicidnim pripravcima zaštićen
od pepelnice


Analiza biljaka obavljena je na isti način opisan za
varijantu 1,s dodatkom zaštite fungicidnim pripravci


REZULTATI ISTRAŽIVANJAI RASPRAVA–


U radu se iznose izmjerene vrijednosti za UŠPBjelovar,
šumarija Čazma, G.J. Čazmanske nizinske šume
i rasadnik Hrvatskog šumarskog instituta.


Usprkos nedostatku oborina,pepelnica je bila vrlo
jako razvijena na svim osnovnim plohama gdje nije


2


utjecajem okolišnih uvjeta bili temperatura
zraka (29oC u 10 h i 32
oC u
14 h) i relativna vlažnost zraka (80%


u oba mjerenja). Na temelju izmjene plinova i zadanih
parametara instrument izračunava intenzitet fotosinteze.


0 = nezaražen list; 1 = 1–15 % lista zaraženo
2 = 16–30 % lista zaraženo; 3 = 31–45 % lista zaraženo
4 = > 45 % lista zaraženo


Slika 3. Klase zaraze pepelnicom


Figure 3Class of infestation by powdery mildew


Research results and discussion


primjenjivana zaštita. Na prednjem dijelu slike 4. vid lji
vo je da su fungicidi zarazu pepelnicom u šumi držali
na niskoj razini. Djelotvornost fungicida i u rasadniku
je bila na istoj razini.




ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 127     <-- 127 -->        PDF

B. Liović: UTJECAJ PEPELNICE (Microsphaera alphitoides Griff. et Maubl.) NARAST I PREŽIVLJENJE ... Šumarski list – Posebni broj (2011), 122-129
125
Slika4. Fungicidi su zarazu pepelnicom u šumi držali na niskoj
razini
Figure 4 Fungicides kept powdery mildew infestation in forest on
low level
Iz grafikona 1. i 2. vidi se da je tijekom cijele vege-
tacije intenzitet napada pepelnice (klase zaraze) na ne-
Grafikon 2.Intenzitet napada pepelnice (klase zaraze) tijekom vegetacije u šumi
Graf 2 Intensity (Class of infestation) of powdery mildew infestation during vegetation in forest
Grafikon 1.Intenzitet napada pepelnice (klase zaraze) tijekom vegetacije u rasadniku
Graf 1 Intensity (Class of infestation) of powdery mildew infestation during vegetation in nursery
zaštićenom poniku u šumi i rasadniku bio vrlo jak i
utjecaj gljive na ponik izražen.
Negativan utjecaj pepelnice rezultira bitno smanje-
nim intenzitetom fotosinteze.Veća fotosinteza zabilje-
žena je u oba mjerenja kod ponika hrasta zaštićenog
fungicidima u odnosu na nezaštićeni ponik. Kod neza-
štićenog ponika zabilježena je prekrivenost lista hrasta
pepelnicom preko 80 %, što je utjecalo na značajno
manji intenzitet fotosinteze u usporedbi s zaštićenim
biljkama. (Grafikon 3).
Smanjeni intenzitet fotosinteze rezultirao je opet
smanjenom visinom zaraženog ponika u šumi. U grafi-
konu 4. prikazan je kumulativni visinski rast prosječne
biljke u šumi.
Suprotno tomu, u uvjetima velike količine svjetla
kakvi vladaju u rasadniku (Grafikon 5) srednja visina je,
kod zadnje izmjere, čak nešto veća kod nezaštićenog po-
nika,što se vjerojatno može pripisati laganom depresiv-
nom djelovanju fungicida koji je primijenjen sedam
puta. Isto tako nezaštićeni ponik dijelom je negativno
djelovanje pepelnice kompenzirao obiljem svijetla.


ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 130     <-- 130 -->        PDF

B. Liović: UTJECAJ PEPELNICE(Microsphaera alphitoides Griff. et Maubl.) NARAST I PREŽIVLJENJE ... Šumarski list – Posebni broj (2011), 122-129


dana je najvjerojatnije omogućilo poniku da deponira


dodatnu količinu hranjiva za bolje podnošenje niskih


zimskih temperatura i snažniji start u proljeće iduće go-
dine. Isto izvještavaHajji et al. (2009) koji navode da
kraći životni vijek jako zaraženog lišća može znatno
utjecati na asimilaciju i status ugljika u poniku,a time i
na njegovo preživljenje. Isti autori upravo tu pojavu
smatraju najznačajnijim utjecajem bolesti na ponik.


Preživljenje sadnica u rasadniku (grafikon 6.) je kod
ponika zaštićenog fungicidom 95,5 % (191 biljka) dok
je kod zaraženog gljivom 92 % (184 biljke).


ZAKLJUČAK –


Rezultati istraživanja indiciraju potpuno različitu
razinu štetnosti biljne bolesti pepelnice,ovisno o uvjetima
sredine u kojima ponik raste. U uvjetima smanjenog
intenziteta svjetla, kakvi vladaju pod zastorom
krošanja,ponik je izuzetno osjetljiv na napad bolesti.
Taj utjecaj se pokazuje kao bitno smanjeni intenzitet
fotosinteze i skraćeni vegetacijski period,što povećava
mortalitet ponika i smanjuje njegovu visinu.


Suprotno tomu, u uvjetima velike količine svjetla
kakvi vladaju u rasadniku,mortalitet sadnica je gotovo
jednak kod ponika zaštićenog fungicidom i onoga zaraženog
gljivom. Srednja visina je čak nešto veća kod nezaštićenog
ponika, što se vjerojatno može pripisati


LITERATURAAlexopoulos, C. J., C. W. Mims, M., Black


th


well,1996: Introductory mycology 4 ed. Wil ey.
New York.


Bisby, F.A., Y.R,Roskov,M.A.Ruggiero,T.M.
Orrell,L.E.Paglinawan,P.W.Brewer, N.
Bailly,JvanHertum,eds: 2007 Species 2000
& ITIS Catalogue of Life: 2007 Annual Checklist.
Digital resource at
www.catalogueoflife.org/annual-checklist/2007/.
Species 2000: Rea d ing, U.K.


Glavaš,M., 2011:Zaštita hrastovih sastojina od pepelnice
(Microsphaera alphitoides Griff. et
Maubl.) (Protection of Oak Stands from Powdery
Mildew (Microsphaera alphitoidesGriff. et
Maubl.)). Croatian Journal of Forest Engineering
32(1): 205–210.


Hajji,M., E.Dreyer, B.Marcais2009: Impact of
Erysiphe alphitoideson transpiration and photosynthesisinQuercus
roburleaves. Eur. J. Plant.
Pathol. 125:63–72.


Hewitt,H.G., P.G., Ayres, 1975:Changes in CO


2


and water vapour exchange rates in leaves of
Quercus roburinfected by Microsphaera alphitoides
(powdery mildew)Physiol. Plant Pathol.,
(1975), v. 7(2) p. 127–137,


Nedostatak svjetla u šumi rezultirao je znatno većim
mortalitetom nezaštićenog ponika,tako da je preživljenje
nezaštićenog ponika 78% (156 biljaka) , a zaštićenog
fungicidima 94% (188 biljaka).


Iako na brojnost ponika povoljno utječe niži stupanj
izravnog i difuznog svijetla (Ostrogović et al. 2010),
takvi uvjeti združeni s vrlo jakim napadom pepelnice
dovode do pojačanog sušenja ponika.


Conclusions


laganom depresivnom djelovanju fungicida. S druge
strane,nezaštićeni ponik dijelom je negativno djelovanje
pepelnice kompenzirao obiljem svijetla.


Negativno djelovanje pepelnice očitovalo se i u skraćenju
vegetacijskog perioda za 12 dana, što znatno utječe
na asimilaciju i status ugljika u poniku,a time na njegovo
preživljenje i slabiji start u proljeće iduće godine.


Kako rezultati istraživanja dovode u sumnju potrebu
za toliko intenzivnom zaštitom ponika hrasta od pepelnice
u rasadnicima,istraživanja bi bilo potrebno ponoviti
i proširiti na otkrivanje nekih novih činjenica,koje
bi potvrdile ili otklonile takve dalekosežne zaključke.


– References
Kišpatić,J., 1991. Šumarskafitopatologija. (Forest
phytophatology). Sveučilišnanaknada, Zagreb.
Kiss, L., 1978: Preliminary trials of Afugan for the
control of oak mildew.Az Erdo., 27: 12, 537–540.
König,I., 1911: Sušenje hrastika. (Oak decline). Šumarski
list., 385–422., Zagreb.
Kuznetsova, I.S., 1988: Effect of powdery mildew
on the chlorophill content and reflective ability of
Quercus roburleaves. Lesovedenie. No. 5, 63–67.
Liović,B., M.Županić,2006: Ispitivanje djelotvornosti
fungicida za suzbijanje gljiveMicrosphaera
alphitoides, Griff et Maubl. na hrastovom pomlatku.
(Testing of the effectivness of fungicides for
the control of fungus Microsphaera alphitoides
Griff et Maubl on oak seedling plants). Rad.
Šumar. inst. Izv. izd. 9: 181–188., Jastrebarsko.
Matić, J., 1910: Posljedice hrastove medljike (Eichen-
mehltau). (Consequences of oak honeydew).
Šumarski list 7 i 8., 241–244 Zagreb.
Nef,L., R.Perrin,1999: Damaging agents in european
forest nurseries – Practical handbook, European
union.AIR 2-CT93-1694CT


Novak Agbaba,S., B.Liović,1998: Zaštita hrastovog
pomlatka od gljiveMicrosphaera alphi




ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 131     <-- 131 -->        PDF

B. Liović: UTJECAJ PEPELNICE (Microsphaera alphitoides Griff. et Maubl.) NARAST I PREŽIVLJENJE ... Šumarski list – Posebni broj (2011), 122-129


toides Griff et Maubl., (Protection of oak new Selochnik,N., N., 1996: Effects of powdery mildew


grovth from fungi Microsphaera alphitoides and fungicides on oak seedlings. Lesnoe-Kho-


Griff et Maubl.). Rad. Šumar. inst. 33(1): 83–93.
zyaistvo , No. 6, 51–53.


Jastrebarsko.


Shirnina,L.,V., 1992:The biological effect of sisteOstrogović,
M.Z., K.Sever, I.Anić,2010: Utje


mic fungicides in the control of oak powdery
caj svjetla na prirodno pomlađivanje hrasta luž


mildew. Lesnoe –Khozyaistvo. No. 1, 48–49.
njaka (Quercus roburL.) u Park šumi Maksimir


Steinhau, Z,M., 1910: Medljika hrasta., (Oak hone-


u Zagrebu, (Influence of Light on Natural Rege


ydew). Šumarski list br. 1, 23–24. Zagreb.


neration of Pedunculate Oak (Quercus robur L.)
in the Maksimir Forest Park in Zagreb).Šumar-
Izvješće Dijagnozno – Prognozne službe, (Diagnostic-
ski list br. 3–4, 115–123., Zagreb. prognostic service report). Šumarski Institut Jastrebarsko,
2005.


Petračić,A., 1909: Oidium na hrastovim šumama.
(Oidium on oak forest)., Šumarski list, 12,
URL:http://www.indexfungorum.org/names/names.asp
441–445. Zagreb. (10. 3. 2011).


SUMMARY: Powdery mildew as plant disease caused by the fungus species
Microsphaera alphitoidesGriff et Maubl., has major impact in process of oak trees dieback.
Most threatened are seedlings and saplings. Experiences from professionals in last
few decades proved that within the habitat of Pedunculate oak, powdery mildew is one of
important factors that affects survival rate of oak’s saplings, therefore rejuvenation of
oak forests. Although fungus highly pathogenic, the researches of its influence on development
and dieback of saplings in order to justify the investments in protection are relatively
few. The researches targeted to determine the level of dependence between the
height increment and diameter increment in relation with the survival rate of seedlings
and the intensity of contamination caused by mildew, are set on research plots according
to the block distribution in fenced surfaces, under the Forest District Bjelovar of the
Croatian Forests Ltd. The experiment is set on the same model also in the Croatian Forest
Research Institute’s nursery. The acorns collected were treated with fungicides and
sawn in rows in fenced surface. In experiment two variants were tested in four repetitions;
seedlings treated with anti-mildew fungicides and seedlings without any protection.
After germination in one-month intervals the plots were cleaned from weed and the
height increment was measured, whilst based on the surface of leaves covered with mycelia
the infection caused by powdery mildew was estimated on 50 leaves sample in every
plot. Fungicides were applied every 15–20 days depending of weather conditions. For
the protection three fungicides were used: Artea 330 EC (0.5 l / ha), Anvil 5 SC (0.5 l /ha)
and Punch 10EW (0.3 l / ha) all with 250 l/ha of water and 0.2 % Sandovit surfactant.
Fungicides were used in forest nurseries seven times and five times in forest. The intensity
of photosynthesis was measured on infected and non-infected leaves with portable
gas-exchange system Li-Cor LI- 6400. On seedlings treated with fungicides at 10.00
hours was measured 8,31 µmol of CO2m-2s-1while at 14.00 hours was measured 6,76
CO2m-2s-1. On infected seedlings at 10.00 hours was measured significantly lesser value
5,38 µmol of CO2m-2s-1while at 14.00 hours 3,75 CO2m-2s-1. The research results show
the direct relationship between the infestation by powdery mildew and the intensity of
photosynthesis with the height increment and the survival rate of seedlings. This relationship
is particularly denoted inside the forest, under the canopy where average height
of seedlings (Graf 4) is significantly lesser at the infected seedlings (22,62 cm) compared
with the seedlings treated by fungicides (25,57 cm). At the infected seedlings appeared
massive defoliation 12 days earlier than at the uninfected. The survival rate of infected
seedlings (Graf 7) in the forest at the end of the 1st year is 78 % while the survival of treated
seedlings is 94 %. In opposition inside the nursery (Graf 5) the infected plants have
average height of 24,82 cm at the end of first vegetation, while treated are relatively
smaller 22,56 cm. The survival rate in the nursery (Graf 6) is approximately equal in
both treatments, at the infected seedlings 92 % comparing to 95,5 % at the uninfected.


Key words:oak seedlings, powdery mildew (Microsphaera alphitoides Griff. et
Maubl.), fungicides, photosynthesis intensity, survival rate, height increment