DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 125 <-- 125 --> PDF |
B. Liović: UTJECAJ PEPELNICE (Microsphaera alphitoides Griff. et Maubl.) NARAST I PREŽIVLJENJE ... Šumarski list – Posebni broj (2011), 122-129 M.alphitoides(teleomorfni stadij uAscomycetes) dok je u drugom stadiju poznata kao Oidium quercinum Th.m. (anamorfni stadij) (Nef andPerin,1999). Sinonim su Erysiphe quercina Schwein., Microsphaera quercina (Schwein.) Burrill., Oidium alphitoides Griffon&Maubl. (http://www.indexfungorum.org/names/names.asp) Bolest se prepoznaje po klorotičnim pjegama te bijelom miceliju koji prekriva obje površine,ponajprije mladih listova i izbojaka (Slika 1). Slika 1. Vrlo jaki napad pepelnice na hrastovom poniku Figure 1Very severe attack of powdery mildew on oak saplings M.alphitoidesčini štetu crpeći haustorijima hranjiva iz lista, a svojim micelijem prekriva list te smanjuje intenzitet fotosinteze. Primarna infekcija lišća može biti ostvarena askosporama koje se oslobađaju iz kleistotecija. Kako se kod nas ne stvara velik broj kleistotecija, takav način zaraza nije od velike važnosti (Kišpatić 1991). Drugi, znatno važniji način primarne zareze je micelij koji prezimi u pupu. Otvaranjem pupa aktivira se i micelij koji odmah zarazi izbojke i lišće. Od sredine ljeta gljiva producira konidije koje lišću daju pepeljasti izgled. Konidije dominiraju u životnom ciklusu gljive, jer su najznačajnije za prijenos patogena i sekundarnu zarazu (Alexopoulos et al. 1996). Gljiva M.alphitoides,odnosno bolest pepelnica u Hrvatskoj se pojavila 1908. godine (Petračić,1909). Nekoliko godina nakon pojavljivanja bolest se proširila i počela činiti štete (Petračić 1909, Matić 1910, Steinhauz 1910 iKönig 1911). Svi navode pepelnicu kao glavni uzrok sušenja šuma. Da još veća opasnost prijeti poniku i pomlatku,u to vrijeme se još nije moglo zaključiti ili se ne spominje često. Iskustva šumara s području pridolaženja hrasta lužnjaka zadnjih desetljeća govore da je pepelnica jedan od bitnih čimbenika preživljavanja hrastovog ponika, a time i obnove hrastovih šuma. U Hrvatskoj je pepelnica velik problem,pa se svake godine na velikim površinama hrastov pomladak štiti primjenom različitih fungicida. U izvješću Dijagnoz no- Prognozne službe* (2005) za 2004. Godinu,navodi se da su za zaštitu pomlatka na UŠPZagreb, Sisak, Bjelovar, Osijek, Našice, Vinkovci, Koprivnica, Karlovac i Nova Gradiška,fungicidi rabljeni na 9739 ha. Iako jeM.alphitoidesvrlopatogena gljiva u Hrvatskoj, do sada nije rađeno istraživanje njenog utjecaja na razvoj i preživljenje hrastovog ponika, odnosno nije utvrđeno koliko je smanjenje visinskog prirasta i koliko je utjecala na preživljenje. U Europi su istraživanja malobrojna. Kuznetsova (1988) navodi da sadržaj klorofila linearno opada s jačanjem zaraze.Shirnina (1992) izvještava da zaraza pepelnicom slabi razvoj listova i odrvenjavanje izbojaka koji su tada osjetljiviji na smrzavanje. Takvi nepovoljni utjecaji uzrokuju fiziološko slabljenje mladih biljčica i smanjeni visinski prirast,te njihov duži boravak u zoni konkurencije korova što ih dodatno slabi. Hewitti Ayres (1975) nalaze da je 48 sati nakon infekcije gljivom fotosinteza smanjena za 50 %,što može dovesti do stvaranja nedovoljne količine ugljikohidrata potrebnih za aktivni rast i smanjene dopreme u korijen za pohranu koji omogućuju biljci prezimljavanje. To je davno uočeno kao problem,pa se zaštiti ponika i pomlatka fungicidima poklanja velika pozornost. U radovima različitih autora (Kiss 1978,Shirnina 1992,Novak Agbaba iLiović,1998,Liović i Županić 2006,Glavaš 2011)navode se pripravci kojima se postiže dobar uspjeh u zaštiti mlađih razvojnih stadija hrasta od pepelnice. Sve većim utjecajem javnosti o nužnosti održivog razvitka i zaštiti biološke raznovrsnosti i raznolikosti, uporaba pesticida se različitim konvencijama pokušava u najvećoj mogućoj mjeri racionalizirati. Poduzeće “Hrvatske šume” d.o.o. 2002. godine steklo je pravo na FSC certifikat kojim se obavezuje šumama gospodariti na ekološki odgovorno, društveno korisno i održivo gospodarenje. Prihvaćanjem strogih odrednica FSC certifikata o ekološki prihvatljivoj zaštiti postavilo se pitanje o opravdanosti uporabe fungicida na tako velikim površinama. Iako fungicidi općenito spadaju u najmanje otrovne pesticide, njihovom pretjeranom primjenom mogla bi se narušiti osjetljiva i vrstama bogata šumska biocenoza (osobito populacija gljivičnih organizama). Cilj istraživanja je odrediti realne vrijednosti utjecaja pepelnice na visinski prirast, sadržaj šećera i hranjiva, intenzitet fotosinteze i preživljenje ponika hrasta. Ta saznanja će, ili potvrditi opravdanost suzbijanja pepelnice, odnosno da su mjere zaštite ma koliko skupe, a dijelom i ekološki neprihvatljive daleko ispod gospodarskih i ekoloških šteta od bolesti, ili će ukazati da stupanj štetnog djelovanja nije toliki da zahtijeva primjenu fungicida na velikim površinama. |