DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 141 <-- 141 --> PDF |
I. Pilaš, Š. Planinšek: OBNOVAVODNOG REŽIMANIZINSKIH ŠUMAKAO POTPORAPOTRAJNOM ... Šumarski list – Posebni broj (2011), 138-148 baju uključiti kombinaciju tehničkih mjera, nestrukturiranih mjera,kao i proširenih mjera zaštite. Kao osnovna nestrukturirana mjera pojavljuje se povećanje retencijske sposobnosti u nekom slivnom području,čime se u značajnoj mjeri naglašava uloga šuma te mjera pošumljavanja kao jednog od prirodnih sustava s velikim vodno-retencijskim sposobnostima. Drugi vrlo važnogledište koji proizlazi kao posljedica globalnih klimatskih promjena je izmjena generalnog hidrološkog trenda u ovisnosti o prostornom gradijentu u EU. Navedene promjene ponajprije se odnose na povećanu vjerojatnost većih oborina u sjevernom, a povećanu pojavu sušnih događaja u južnom dijelu EU. Na području RH očekivana je pojava povećanih oborina tijekom zimskog razdoblja,dok je smanjenje oborina uz povećane temperature očekivano tijekom vegetacijske sezone u proljeće i ljeto. Navedeni scenarij klimatskih promjena, imat će očekivano značajan utjecaj na režim podzemnih voda u nizinskim šumama Hrvatske. Nizinske šume hrasta lužnjaka ka kve danas nalazimo, najvećim su dijelom utjecane dotatnim izvorom vlaženja iz podzemne vode. Podzemna voda predstavlja jedan od najvažnijih čimbenika njihovog pridolaska, jer zahtjevi hidrofilnih vrsta kao što je hrast lužnjak značajno nadmašuju resurse vode koji pridolaze samo iz oborina. Kako bi se nadoknadio naveden manjak, šume hrasta lužnjaka, jer se nalaze na reljefno najnižim lokacijama, opskrbljuju se iz površinskih vodonosnika u koje se voda prikuplja sa šireg slijevnog područja. Međutim, nedostatkom oborina tijekom sušnih sezona, dolazi do pražnjenja tih vodonosnika uslijed nedostatnog dotjecanja, odnosno do sezonskog sniženja podzemne vode, nedostatne opskrbe sastojina hrasta lužnjaka s vodom te njihovog povećanog sušenja. Kao cilj ovoga rada, predstavljen je novi metodološki pristup procjene narušenostihidroloških uvjeta u tlu nastalih opadanjem razina podzemnih voda, koji se temelji na reliktnim morfološkim svojstvima hidromorfnih tala. Isto tako dat je prikaz mogućnosti restauracije vodnog režima, na pokusnim akumulacijama u šumi Česma (Vrbovec) kao jedne od mjera svladavanja i smanjenja hidroloških promjena i ekstremnih događaja uslijed globalnog zatopljenja,s ciljem održanja dugotrajne stabilnosti ekosustava i povećanja općih funkcija šuma. HIDROGRAFSKE, GEOMORFOLOŠKE I SASTOJINSKE ZNAČAJKE Hydrographic, geomorphological and stand characteristics Slika 1. Hidrografska mreža i položaj piezometarskih stacionara u Česmi i Bolčanski lug – Velikoj Figure 1Hydrographic network and position of piezometric stations in Česma and Bolčanski lug – Velika forests |