DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 143 <-- 143 --> PDF |
I. Pilaš, Š. Planinšek: OBNOVAVODNOG REŽIMANIZINSKIH ŠUMAKAO POTPORAPOTRAJNOM ... Šumarski list – Posebni broj (2011), 138-148 Slika4. Prostorna razdioba postotnog sadržaja gline u tlu u Cesmi i Bolcanski lug – Velikoj na dubini: A) 20 cm; B) 60 cm; C) 130 cm; D) 200 cm Figure 4 Spatial distribution of clay percentage in soils of Česma and Bolčanski lug – Velika on depths of: A) 20 cm; B) 60 cm; C) 130 cm; D) 200 cm PROCJENATRAJANJAVLAŽNOSTI IZ RELIKTNIH SVOJSTAVATALA Assessment of the waterlogging rate from relict soil properties U dosadašnjim ekološkim razmatranjima, voda u tlu se vrlo često nametala kao jedan od odlučujućih čimbenika čijom promjenom (tzv. promjena režima podzemnih i poplavnih voda) dolazi do pojave narušavanja stabilnosti te u konačnici i sušenja šuma hrasta lužnjaka. Zbog toga je determiniranje stanja vodnih resursa u tlima nizinskih šuma oduvijek pobuđivala interes šumarske znanosti i struke. Značajan pomak u tome predstavljala su istraživanja Mayera (1987, 1989, 1994, 1995, 1996) na šumskim kompleksima sjevero- zapadne Hrvatske. Međutim,iako obimna i u svojem temelju izrazito ekološki (stanišno) orijentirana iz navedenih rezultata vrlo se malo može zaključiti i iskazati na kvantitativan način jedno od osnovnih pitanja: ko lika količina vode u tlu (razina podzemne vode) je po trebna za očuvanje stabilnosti nizinskih šumskih eko sustava, odnosno u kojoj su mjeri danas prisutni promijenjeni uvjeti u tlu u istim. Pri donošenju zaključaka vezanih za procjenu vrijednosti hidroloških parametara važnih za očuvanje stabilnosti nizinskih šuma, potrebno je sagledati sve tri komponente nizinskih ekosustava, a to su hidrologija, tlo i vegetacija (Hurt & Carlisle 2001). Najkompleksnija analiza ovih triju ko mponenti istraživana je s namjerom delineacije,odno sno razgraničenja močvarnih staništa radi njihove zaštite,što je praksa koja se provodi u SAD (Cowardinet al. 1979, Tiner&Burke1995, Environmental Laboratory 1987, Hammer 1992). Analiza ovih triju komponenti u okviru delineacije močvarnih staničime se na njega primjenjuje zakonska regulativa s namjerom njegove zaštite (Environmental Laboratory 1987). U nas je provedeno nekoliko istraživanja u kojima je kao jedno od mogućih riješenja navedenog problema predstavljen funkcionalni pristup (Ivkova 1994 iAntonić etal. 2001) u kojemu se potreba hra šta provodi se radi zadovoljavanja tehničkih kriterija Slika 5. Različita morfološka svojstva hidromorfnih tala nužnih za proglašavanje nekog staništa močvarnim, Figure 5Different morphological properties of hydromorphic soils |