DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 144 <-- 144 --> PDF |
I. Pilaš, Š. Planinšek: OBNOVAVODNOG REŽIMANIZINSKIH ŠUMAKAO POTPORAPOTRAJNOM ... Šumarski list – Posebni broj (2011), 138-148 sta lužnjaka za vodom determinira putem sagledavanja njihovog optimalnog rasta u različitim stanišnim i hidrološkim uvjetima. Navedeni pristupi traže detaljno poznavanje velikog broja lokalnih prostornih i vremenskih varijabli (stanišne, klimatske, sastojinske…) što je s obzirom na obim nizinskih šuma vrlo zahtjevno. PremaĆirić (1984) proučavanje morfologije prof i la tla zajedno s proučavanjem ostalih kvalitativnih i kva n titativnih promjena nezamjenjiva je metoda re konstrukcije pedogenetskih procesa i povjesti razvoja jednog tla,kao i ocjena osnovnih osobina tog tla. Hidromorfna tla nizinskih šuma, daju dovoljno informacija pomoću kojih se može zaključiti o optimalnim vodnim prilikama u kojima su šume rasle u prirodnim uvjetima (prije antropogenizacije). Morfologija tih tala, koja je nastajala kroz dugi niz godina, potpomognuta procesima kao rezultat prekomjernog povremenog navlaživanja, upravo je od raz nekadašnjih hidroloških prilika koje su vladale na prostoru nizinskih šuma, prije regulacije vodotoka, izgradnje melioracijskih kanala i pretvaranja šuma u retencijska područja radi zaštite od poplava. U odjel hidromo r fnih tala prema Martinoviću (2003) spadaju: pse udoglej, recentno aluvijalno tlo (fluvisol), fluvijati v no livadsko (humofluvisol), pseudoglej-glejno tlo, ritska crnica (molični humoglej), močvarno glejno epiglejno, hipoglejno te amfiglejno tlo te tresetna tla (hi st osoli). Izdvajanje tala provodi se putem analize njihovog hidrološkog režima koji se utvrđuje na osnovi vi zualne interpretacije morfoloških indikatorskih poka za telja u tlu,kao što su sklop profila, boja tla, struktura i tekstura te ektomorfoloških svojstava kao što su reljef, šu mska asocijacija itd. Ana lizom sklopa profila odnosno horizonata, stječemo uvid u procese pedogeneze koji su različitog karaktera, ovisno o tipu tla. Kod od ređivanja tipova hidromorfnih tala os novna je uloga boje određenih pro fila, na osnovi čega zaključujemo o tipu odnosno podtipu tla. Varijacije bo je različitih tipova hidromorfnih ta la ovise o stratigrafiji tj. matičnom sup stratu, položaju u reljefu tj. geomor fologiji te o režimu vlažnosti ili hi drologiji (Richardson & Daniels 1993). Uloga matičnog sups t rata na boju tla je dvojaka, ne posredna i posredna. Matični sups trat, odnosno njegova mineralogija znatno utječe na boju tla, dok istovrenak specifičnih hidrodinamičkih uv jeta o kojima ovisi režim vode u tlu. Iako je iz do sada iznesenog prikazano kako morfologija indicira različiti stupanj vlaženja hidromorfnih tala, samo prema morfološkim svojstvima je teško utvrditi kakav je sadašnji režim vode u tlu,odnosno da li su na nekim staništima prisutne promjene hidroloških uvjeta. Morfologija je ponajprije pokazatelj reliktnih uvjeta, kakvi su nekada vladali u tlima, a ne sadašnje stanje. Stoga se zbog analize promjena u tlima uspostavio funkcionalni odnos između morfologije (morfokromatskih svojstava tla iskazanim u komponentama Munselovog sustava boja) te trenutnih mjerenja na piezometarskim postajama u obliku transformirane hidrološke varijable,koja pokazuju sadašnje stanje vlaženja. Postupak utvrđivanja hidrološke varijable iz podataka piezometarskih mjerenja obuhvatio je niz transformacija,kako bi se u konačnici izračunao postotak trajanja mokre faze tla (WLR) prema modificiranom postupku primijenjenom u istraživanju Blavet etal. (2000) teFiedler &Sommer 2004. Piezometarski setovi korišteni u ovom istraživanju, sastoje su od dvije do pet piezometarskih cijevi na standardnim numeričkim dubinama (obično 0,5m, 1,0m, 2,0m, 4,0 m i 7,0m) kakva je već praksa postavljanja hidropedoloških stacionara (Mayer 1975). Nakon pojedinačne analize morfoloških značajki i trajanja vode u tlu pristupilo se izradi modela u kojemu su morfološke varijable postavljene kao nezavisne,dok je trajanje mokre faze u tlu zavisna varijabla određena kombinacijom nezavisnih Slika6. Procjena prostorne razdiobe postotnog godišnjeg trajanja zasićenosti tla vodom meno njegova tekstura može utjecati pomoću generaliziranog linearnog modela u Cesmi i Bolčanski lug –Velikoj na dubini:A) 20 cm; B) 60 cm; C) 130 cm; D) 200 cm na pokretljivost, a time i na dulje za- Figure 6 Estimation of spatial distribution of average yearly waterlogging rate by gerera državanje vode u tlu. Uloga geomor lized linear model in Česma and Bolčanski – lug on depths: A) 20 cm; B) 60 cm; fologije je pretežito vezana uz nasta- C) 130 cm; D) 200 cm |