DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 145 <-- 145 --> PDF |
I. Pilaš, Š. Planinšek: OBNOVAVODNOG REŽIMANIZINSKIH ŠUMAKAO POTPORAPOTRAJNOM ... Šumarski list – Posebni broj (2011), 138-148 morfoloških varijabli na određenim kategoričkim dubina ma tla. Pri izradi modela primijenjena je GLZ (generalizira ni linearni/nelinearni model) metoda (Vrbek et. al 2010). Na svakoj od lokacija napravljena je procjena trajanja zasićenosti tla vodom iz morfokromatskih varijabli pomoću izrađenog GLZ funkcijskog modela. Sljedeći korak, prostorna razdioba trajanja zasićenosti tla vodom (trajanje mokre faze) napravljena je za slojeve tla od 20, 60, 130 i 200 cm pomoću interpolacije piezometarskih lokacija metodom inverznih sredina, što je prikazano na slici 6. PROCJENA NARUŠENOSTI HIDROLOŠKIH UVJETAU TLU Assessment of disturbance of hydrological conditions in the soil Do sada provedena prostorna analiza daje dosta dobar uvid u stanje vlažnosti tla, te čimbenike koji utječu na to stanje. Kako bi se sagledale promjene u hidrološkim prilikama u tlu napravljena je još dodatna prostorna analiza u kojoj je napravljena usporedba (razlika) između procijenjene vlažnosti tla dobivene iz morfokromatskih osobina pomoću GLZ modela,te tre nutnog stanja vlažnosti dobivenog iz očitanja podzemnih voda na piezometarskim postajama. Iz te razlike izrađena je prostorna interpolacija, što je prikazano u slici 7. Na prostornim slojevima jasno se mogu izdvojiti zone unutar šume s povećanom vlažnošću tla (crveno) te zone s deficitom vlažnosti (zeleno). Pomoću prethodno provedene gis analize, možemo zaključiti kako do povećanja vlažnosti tla dolazi na onim područjima unutar šume gdje je došlo do značajnijeg prekida sastojinskog sklopa,i to posebno u sastojinama gdje je izvršen dovršni sijek. Uklanjanjem stabala, izostaje učinak transpiracije te dolazi do trenda povećanja vlažnosti tla (zamočvarenje). S druge strane, primjetan je nedostatak vlažnosti na lokalitetima u blizini novoizgrađenih obodnih kanala Česme iVelike, te uz staro isušeno korito Česme koje više nije u funkciji, jer nije, osim u slučaju visokih vodnih valova, povezano s glavnim umjetnim koritom. Naveden gubitak vlažnosti može se objasniti na način da kanali i korita koji zasijecaju šumski prostor djeluju na sniženje razine podzemnih voda u određenoj prostornoj dimenziji, što se naziva i učinak eksfiltracije. Iz navedene razlike prostornih modela vlažnosti Slika 7. Procjena narušenosti prirodnih hidroloških uvjeta u tlu u Cesmi i Bolčanski lug – možemo utvrditi kako su u prirod- Velikoj na dubini:A) 20 cm; B) 60 cm; C) 130 cm; D) 200 cm (zeleno označene nim uvjetima varijacije vode u tlu su zone s padom podzemne vode, crveno označene su zamočvarene zone s pove na cijelom prostoru šume bile zna ćanom vlažnošću) tno manje, odnosno ravnomjernije Figure 7 Estimation of disturbance of natural hydrologic conditions in Česma and Bolčanski lug- Velika on soil depths: A) 20 cm; B) 60 cm; C) 130 cm; D) 200 cm raspoređene. (marked green colors present areas with significant drop of watertable, red are areas with increased waterlogging) REKONSTRUKCIJAVODNOG REŽIMANIZINSKIH ŠUMA The reconstruction of the water regime of the lowland forests Antropogenizacija nizinskih šumskih ekosustava, bilo kroz hidrotehničke aktivnosti bilo putem šumskog gospodarenja, dovela je do znatno većih prostornih oscilacija vlažnosti,odnosno do izmijenjenih uvjeta u odnosu na prirodno stanje. Kao što je vidljivo,poseban problem predstavlja tzv. depresija vodnog lica podzemnih voda uz stare vodotoke i kanale. Pretpostavka je da navedene depresijske zonevodnog lica uz stara korita djeluju na povećano i brže otjecanje vode,odnosno nje no dreniranje iz šume.Ovaj problem je posebno izra žen u vrijeme sušnih epizoda (npr. 2000.i 2003.god.) kada, zbog sve ekstremnijih sušnih prilika u regiji, dolazi do pojačanog trenda opadanja podzemnih voda tijekom ljetnog perioda,što je dovelo i do znatnog pove |