DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 148     <-- 148 -->        PDF

I. Pilaš, Š. Planinšek: OBNOVAVODNOG REŽIMANIZINSKIH ŠUMAKAO POTPORAPOTRAJNOM ... Šumarski list – Posebni broj (2011), 138-148


Slika 13. “Dunav”


Figure 14 “Danube”


znatno veća zaustava s preljevnicom,čime je stvorena
znatno veća akumulacija vode nego u prvom zahvatu


ZAKLJUČAK
Kod prirodnih šumskih ekosustava kao što su to nizinske
šume u Hrvatskoj, trenutne okolnosti,kao i budući
scenariji klimatskih promjena,ukazuju na to kako
je neupitna pojava sve izrazitijih ekstremnih klimatskih
prilika koje će djelovati na narušavanje uvjeta, a na koje
smo navikli kroz dugogodišnju praksu gospodarenja šu-
ma ma. Šume će sve češće biti izložene trendu dugoročnog
smanjivanja raspoložive zalihe vode u tlu te
ek scesnim uvjetima koji proizlaze iz vjerojatnih kombinacija
sušnih epizoda i toplinskih udara. S druge strane,
kao što smo svjedoci u 2010. godini, poplave i njihovo
štetno djelovanje bit će također sve intenzivnije zbog
pojave sve ekstremnijih oborinskih uvjeta. Međutim, uz
promišljanje korištenja svih raspoloživih resursa koje
šumarstvo ima na raspolaganju, ovakvi utjecaji u budućnosti,
ako se već ne mogu otkloniti, onda se mogu barem
djelomično smanjiti,kako bi se umanjio i negativan ri zik
na šume. Razmatranje budućih aktivnosti, pa čak i
onih koje nisu neposredno vezane uz gospodarenje šumama,
kao na primjer dvije izgrađene akumulacije na


LITERATURA
Antonić,O., D.Hatić, J.Križan, D.Bukovec,
2001: Modelling groundwater regime acceptable
for the forest survival after the building of the
hydro-electric power plant. Ecological Modelling
138: 277–288.
Bates B.C., Z.W.Kundzewicz, S.Wu, J.P.Palutikof,
2008: Climate change and water;Technical
paper of the intergovernmental panel on
climate change; IPCC Secretariat; 210, Geneva
Blavet,D., E.Mathe,J.C.Leprun,1999: Re lations
between soil colour and waterlogging du ration in


(Slika 12 i 13). Izgrađena akumulacija djelovala je na
povrat vode u mreži vodotoka na području šume, čiji
je utjecaj procijenjen na oko 1000 ha,odnosno na skoro
20 km kanala i tokova unutar šume. Navedenim zahvatom
postignuti su uvjeti kakvi su inekad vladali na tom
močvarnom staništu, šuma je poprimila vrlo prirodan izgled,
a i stvorene su nove mogućnosti korištenja toga
prostora. Kako bi eliminirali eventualne negativne
posljedice navedenihzahvata na šumu, na prostoru oko
akumulacija osnovan je monitoring koji uključuje daljnje
praćenje sezonskog rasta stabala, praćenje uroda sjemena
i produkcije lisne mase. Osim praćenja samih
sastojina, uspostavljen je i monitoring kvalitete vode,
odnosno različitih hidroloških komponenti; oborine,
procjeđivanje kroz krošnje, na dvije akumulacije i
na novom koritu Česme (tijekom 2010. g. obavlje no
je šest uzorkovanja na tih pet lokaliteta). Krajem2010.


g.unutar šume bit će postavljena i automatska mjerna
stanica za praćenje osnovnih meteoroloških parametara.


– Conclusion
području Česme, mora postati sastavni dio planiranja u
šumarstvu kako bi se umanjili budući rizici globalnog
zatopljenja.Aktivnosti na rekonstrukciji vodnog režima
nizinskog ekosustava Česme, pokazale su pozitivan
utjecaj na povećanje općih bioloških funkcija i proizvodnost
šume,što je utvrđeno u ovom istraživanju.Te
aktivnosti, iako antropogene, provedene su uzdetaljno
sagledavanje prirodnih vodnih uvjeta koji su u šumi nekada
vladali, tako da je pomoću njih izvršen korak
prema povratu prirodnosti ekosustava, a ni najmanje se
nije djelovalo na pogoršanje stabilnosti. Stvaranje ovakvih
zaliha vode,osim što je povoljno za ekosustav, značajno
je i u puno širem socioekonomskom kontekstu,jer
u RH postoji velik broj sličnih šumskih površina s približno
istim mogućnostima, a tu zadržanu vodu mogu
koristiti i drugi sektori izvan šumarstva. Isto tako, navedena
mjera može predstavljati i jednu od mogućnosti za
povećanje retencijske sposobnosti slivnog područja pri


izradi planova gospodarenja poplavama, kao jedan od
segmenata EU direktive o poplavama.


– References
representative hillside of theWest African granitogneisic
bedrock. CatenaVol. 39: 187–210.
Chang, M., 2006: Forest hydrology,An introduction to
Water and Forests, CRC-Taylor & Francis, 474.
Cowardin, L.M., V. Carter, F.C. Golet, E.T.
LaRoe, 1979: Classification of wetlands and
deepwater habitats of the United States. U.S.
Fish and Wildlife Service, FWS/OBS-79/31,
Washington, DC.


Ćirić M. 1984: Pedologija. Svjetlost, OOUR Zavod
za udžbenike i nastavna sredstva, 312, Sarajevo