DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 148 <-- 148 --> PDF |
I. Pilaš, Š. Planinšek: OBNOVAVODNOG REŽIMANIZINSKIH ŠUMAKAO POTPORAPOTRAJNOM ... Šumarski list – Posebni broj (2011), 138-148 Slika 13. “Dunav” Figure 14 “Danube” znatno veća zaustava s preljevnicom,čime je stvorena znatno veća akumulacija vode nego u prvom zahvatu ZAKLJUČAK Kod prirodnih šumskih ekosustava kao što su to nizinske šume u Hrvatskoj, trenutne okolnosti,kao i budući scenariji klimatskih promjena,ukazuju na to kako je neupitna pojava sve izrazitijih ekstremnih klimatskih prilika koje će djelovati na narušavanje uvjeta, a na koje smo navikli kroz dugogodišnju praksu gospodarenja šu- ma ma. Šume će sve češće biti izložene trendu dugoročnog smanjivanja raspoložive zalihe vode u tlu te ek scesnim uvjetima koji proizlaze iz vjerojatnih kombinacija sušnih epizoda i toplinskih udara. S druge strane, kao što smo svjedoci u 2010. godini, poplave i njihovo štetno djelovanje bit će također sve intenzivnije zbog pojave sve ekstremnijih oborinskih uvjeta. Međutim, uz promišljanje korištenja svih raspoloživih resursa koje šumarstvo ima na raspolaganju, ovakvi utjecaji u budućnosti, ako se već ne mogu otkloniti, onda se mogu barem djelomično smanjiti,kako bi se umanjio i negativan ri zik na šume. Razmatranje budućih aktivnosti, pa čak i onih koje nisu neposredno vezane uz gospodarenje šumama, kao na primjer dvije izgrađene akumulacije na LITERATURA Antonić,O., D.Hatić, J.Križan, D.Bukovec, 2001: Modelling groundwater regime acceptable for the forest survival after the building of the hydro-electric power plant. Ecological Modelling 138: 277–288. Bates B.C., Z.W.Kundzewicz, S.Wu, J.P.Palutikof, 2008: Climate change and water;Technical paper of the intergovernmental panel on climate change; IPCC Secretariat; 210, Geneva Blavet,D., E.Mathe,J.C.Leprun,1999: Re lations between soil colour and waterlogging du ration in (Slika 12 i 13). Izgrađena akumulacija djelovala je na povrat vode u mreži vodotoka na području šume, čiji je utjecaj procijenjen na oko 1000 ha,odnosno na skoro 20 km kanala i tokova unutar šume. Navedenim zahvatom postignuti su uvjeti kakvi su inekad vladali na tom močvarnom staništu, šuma je poprimila vrlo prirodan izgled, a i stvorene su nove mogućnosti korištenja toga prostora. Kako bi eliminirali eventualne negativne posljedice navedenihzahvata na šumu, na prostoru oko akumulacija osnovan je monitoring koji uključuje daljnje praćenje sezonskog rasta stabala, praćenje uroda sjemena i produkcije lisne mase. Osim praćenja samih sastojina, uspostavljen je i monitoring kvalitete vode, odnosno različitih hidroloških komponenti; oborine, procjeđivanje kroz krošnje, na dvije akumulacije i na novom koritu Česme (tijekom 2010. g. obavlje no je šest uzorkovanja na tih pet lokaliteta). Krajem2010. g.unutar šume bit će postavljena i automatska mjerna stanica za praćenje osnovnih meteoroloških parametara. – Conclusion području Česme, mora postati sastavni dio planiranja u šumarstvu kako bi se umanjili budući rizici globalnog zatopljenja.Aktivnosti na rekonstrukciji vodnog režima nizinskog ekosustava Česme, pokazale su pozitivan utjecaj na povećanje općih bioloških funkcija i proizvodnost šume,što je utvrđeno u ovom istraživanju.Te aktivnosti, iako antropogene, provedene su uzdetaljno sagledavanje prirodnih vodnih uvjeta koji su u šumi nekada vladali, tako da je pomoću njih izvršen korak prema povratu prirodnosti ekosustava, a ni najmanje se nije djelovalo na pogoršanje stabilnosti. Stvaranje ovakvih zaliha vode,osim što je povoljno za ekosustav, značajno je i u puno širem socioekonomskom kontekstu,jer u RH postoji velik broj sličnih šumskih površina s približno istim mogućnostima, a tu zadržanu vodu mogu koristiti i drugi sektori izvan šumarstva. Isto tako, navedena mjera može predstavljati i jednu od mogućnosti za povećanje retencijske sposobnosti slivnog područja pri izradi planova gospodarenja poplavama, kao jedan od segmenata EU direktive o poplavama. – References representative hillside of theWest African granitogneisic bedrock. CatenaVol. 39: 187–210. Chang, M., 2006: Forest hydrology,An introduction to Water and Forests, CRC-Taylor & Francis, 474. Cowardin, L.M., V. Carter, F.C. Golet, E.T. LaRoe, 1979: Classification of wetlands and deepwater habitats of the United States. U.S. Fish and Wildlife Service, FWS/OBS-79/31, Washington, DC. Ćirić M. 1984: Pedologija. Svjetlost, OOUR Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, 312, Sarajevo |