DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 151 <-- 151 --> PDF |
PRETHODNO PRIOPĆENJE – PRELIMINARY COMMUNICATION Šumarski list – Posebni broj (2011), 149-158 UDK 630* 533 + 425 OSUTOST ŠUMSKOG DRVEĆA U HRVATSKOJ U RAZDOBLJU OD 2006. DO 2009. GODINE DEFOLIATION OF FORESTTREES IN CROATIA IN THE PERIOD 2006 – 2009 11 Nenad POTOČIĆ , Ivan SELETKOVIĆ SAŽETAK: S obzirom na stav da je najvažniji uzročnik propadanja šuma zračno onečišćenje, 1985. godine je u okviru UNECE Konvencije o dalekosežnom prekograničnom onečišćenju zraka (CLRTAP) osnovan Međunarodni program za procjenu i motrenje utjecaja zračnog onečišćenja na šume (International Cooperative Programme on Assessment and Monitoring of Air Pollution Effects on Forests, skraćeno ICP Forests), u koji se Hrvatska uključila 1987. godine. Prednost monitoringa (trajnog motrenja) u odnosu na jednokratna istraživanja je u dobivanju vremenskog niza podataka koji omogućuje ispravnije zaključivanje o stanju pojava koje, u ovome slučaju, variraju na godišnjoj razini. Motrenje se provodi na mreži točaka Razine 1 (bioindikacijske točke razmaka 16 km) i osnovnoj mreži točaka (točke razmaka 4 km), a ključnu ulogu u Programu ima vizualna procjena osutosti krošanja. Vrijednosti značajne osutosti su vrlo visoke u Upravama šuma Podružnicama Vinkovci, Zagreb, Delnice i Buzet, a niske u UŠP Bjelovar i Koprivnica. Visok postotak značajne osutosti u UŠP Delnice i Vinkovci posljedica je visokeosutosti obične jele, odnosno hrasta lužnjaka. U UŠP Buzet, visok postotak značajne osutosti posljedica je visokih vrijednosti značajne osutosti gotovo svih promatranih vrsta. Porast značajne osutosti svih vrsta traje od 2002. godine, a listača od 2003. godine. Kod četinjača od 2006. godine bilježimo lagan pad osutosti. Ključne riječi: ICP Forests, osutost krošanja, bioindikacijska i osnovna mreža točaka UVOD – Introduction Tijekom sedamdesetih i osamdesetih godina pro-postojala oprečna mišljenja u svezi s mehanizmom ko šloga stoljeća,sušenja velikih razmjera i različitih, go-jim ono djeluje na šumske ekosustave. Osobito su sušespodarski važnih, vrsta drveća u Europi dala su povoda njem zahvaćene sastojine obične jele i obične smreke razmišljanju da se radi o dotada nezabilježenoj pojavi, (Picea abiesKarst.). Najrašireniji simptom šteta u srekoja je dobila naziv “novo propadanje šuma”. Za razliku dnjoj i sjevernoj Europi na običnoj smreci i običnoj jeli od do tada zabilježenih pojava sušenja šuma pretežito je osutost krošanja, koja je rezultat prekomjernog opalokalnog karaktera, “novo propadanje”imalo je progre-danja iglica,kao i nedovoljno intenzivnog stvaranja sesivan, i, činilo se, ireverzibilan karakter, a zračno oneči-kundarnih izbojaka u krošnji (Gruber,1994). šćenje izdvojeno je kao “novi”čimbenik stresa, iako su Sobziromnastavdajenajvažnijiuzročnikpropadanja šumazračnoonečišćenje, 1985. godinejeuokviru 1 Dr. sc. Nenad Potočić, Hrvatski šumarski institut, UNECE Konvencije o dalekosežnom prekograničnom Cvjetno naselje 41, 10 450 Jastrebarsko, nenadp@sumins.hr onečišćenju zraka (CLRTAP) osnovan Međunarodni 1 Dr. sc. Ivan Seletković, Hrvatski šumarski institut, Cvjetno naselje 41, 10 450 Jastrebarsko programzaprocjenuimotrenjeutjecajazračnogoneči |