DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 151 <-- 151 --> PDF |
PRETHODNO PRIOPĆENJE – PRELIMINARY COMMUNICATION Šumarski list – Posebni broj (2011), 149-158 UDK 630* 533 + 425 OSUTOST ŠUMSKOG DRVEĆA U HRVATSKOJ U RAZDOBLJU OD 2006. DO 2009. GODINE DEFOLIATION OF FORESTTREES IN CROATIA IN THE PERIOD 2006 – 2009 11 Nenad POTOČIĆ , Ivan SELETKOVIĆ SAŽETAK: S obzirom na stav da je najvažniji uzročnik propadanja šuma zračno onečišćenje, 1985. godine je u okviru UNECE Konvencije o dalekosežnom prekograničnom onečišćenju zraka (CLRTAP) osnovan Međunarodni program za procjenu i motrenje utjecaja zračnog onečišćenja na šume (International Cooperative Programme on Assessment and Monitoring of Air Pollution Effects on Forests, skraćeno ICP Forests), u koji se Hrvatska uključila 1987. godine. Prednost monitoringa (trajnog motrenja) u odnosu na jednokratna istraživanja je u dobivanju vremenskog niza podataka koji omogućuje ispravnije zaključivanje o stanju pojava koje, u ovome slučaju, variraju na godišnjoj razini. Motrenje se provodi na mreži točaka Razine 1 (bioindikacijske točke razmaka 16 km) i osnovnoj mreži točaka (točke razmaka 4 km), a ključnu ulogu u Programu ima vizualna procjena osutosti krošanja. Vrijednosti značajne osutosti su vrlo visoke u Upravama šuma Podružnicama Vinkovci, Zagreb, Delnice i Buzet, a niske u UŠP Bjelovar i Koprivnica. Visok postotak značajne osutosti u UŠP Delnice i Vinkovci posljedica je visokeosutosti obične jele, odnosno hrasta lužnjaka. U UŠP Buzet, visok postotak značajne osutosti posljedica je visokih vrijednosti značajne osutosti gotovo svih promatranih vrsta. Porast značajne osutosti svih vrsta traje od 2002. godine, a listača od 2003. godine. Kod četinjača od 2006. godine bilježimo lagan pad osutosti. Ključne riječi: ICP Forests, osutost krošanja, bioindikacijska i osnovna mreža točaka UVOD – Introduction Tijekom sedamdesetih i osamdesetih godina pro-postojala oprečna mišljenja u svezi s mehanizmom ko šloga stoljeća,sušenja velikih razmjera i različitih, go-jim ono djeluje na šumske ekosustave. Osobito su sušespodarski važnih, vrsta drveća u Europi dala su povoda njem zahvaćene sastojine obične jele i obične smreke razmišljanju da se radi o dotada nezabilježenoj pojavi, (Picea abiesKarst.). Najrašireniji simptom šteta u srekoja je dobila naziv “novo propadanje šuma”. Za razliku dnjoj i sjevernoj Europi na običnoj smreci i običnoj jeli od do tada zabilježenih pojava sušenja šuma pretežito je osutost krošanja, koja je rezultat prekomjernog opalokalnog karaktera, “novo propadanje”imalo je progre-danja iglica,kao i nedovoljno intenzivnog stvaranja sesivan, i, činilo se, ireverzibilan karakter, a zračno oneči-kundarnih izbojaka u krošnji (Gruber,1994). šćenje izdvojeno je kao “novi”čimbenik stresa, iako su Sobziromnastavdajenajvažnijiuzročnikpropadanja šumazračnoonečišćenje, 1985. godinejeuokviru 1 Dr. sc. Nenad Potočić, Hrvatski šumarski institut, UNECE Konvencije o dalekosežnom prekograničnom Cvjetno naselje 41, 10 450 Jastrebarsko, nenadp@sumins.hr onečišćenju zraka (CLRTAP) osnovan Međunarodni 1 Dr. sc. Ivan Seletković, Hrvatski šumarski institut, Cvjetno naselje 41, 10 450 Jastrebarsko programzaprocjenuimotrenjeutjecajazračnogoneči |
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 152 <-- 152 --> PDF |
Šumarski list – Posebni broj (2011), 149-158 N. Potočić, I. Seletković: OSUTOST ŠUMSKOG DRVEĆA U HRVATSKOJ U RAZDOBLJU ... šćenjana šume(InternationalCooperativeProgramme onAssessmentandMonitoringofAirPollutionEffects on Forests, skraćeno ICPForests), u koji se Hrvatska uključila 1987. godine. Prednost monitoringa (trajnog mo trenja) je u dobivanju vremenskog niza podataka, koji omogućuje ispravnije zaključivanje o stanju pojava koje, u ovome slučaju, variraju na godišnjoj razini. Razvojem spoznaja o uzrocima propadanja šuma ICP Forests se okrenuo kompleksnim istraživanjima međuovisnosti različitih ekoloških čimbenika,za koje se pretpostavlja da imaju ulogu u propadanju šuma, te je glavni zadatak Programa postao prikupljanje podataka o stanju šuma i njihovoj reakciji na čimbenike stresa na regionalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini. Motrenje se provodi namreži točaka Razine 1 (bioindikacijske točke razmaka 16 km), osnovnoj mreži (točke razmaka 4 km) i plohama Razine 2 (plohe intenzivnog motrenja), a ključnu ulogu u Programu ima vizualna procjena osutosti krošanja. O prvim rezultatima procjene stanja krošanja u Hrvatskoj u okviru ICPForests pišuPrpić,Komlenović i Seletković(1988), a godišnje procjene prate se odgovarajućim izvješćima (Seletković iTikvić,1996). Na temelju članka39. stavka 2. Zakona o šumama (“Narodne novine”broj 140/05) donijet je Pravilnik o načinu prikupljanja podataka, mreži točaka, vođenju registra te uvjetima korištenja podataka o oštećenosti šumskih ekosustava (“Narodne novine” broj 129/06). Pravilnik je u primjeni od mjeseca studenog 2006. go- dine. Člankom 3. tog Pravilnika,Nacionalnim koordinacijskim centrom za procjenu i motrenje utjecaja atmosferskog onečišćenja i drugih čimbenika na šumske ekosustave,određuje se Hrvatski šumarski institut koji funkcionira kao Nacionalni koordinacijski centar Međunarodnog programa za procjenu i motrenje utjecaja zračnog onečišćenja na šume (UN/ECE – ICPForests). Novi Pravilnik o motrenju oštećenosti šumskih ekosustava (Narodne novine 67/2010., www.nn.hr) donijet je na temelju članka 39. stavka 2. Zakona o šumama (“Narodne novine” broj 140/05, 82/06 i 129/08), a u potpunosti je usklađen s europskom zakonskom regulativom na području motrenja oštećenosti šuma (Uredbe Europske unije 2152/2003/EZ i 1737/2006/EZ). Podaci iz Registra oštećenosti šumskih ekosustava služe za utvrđivanje stanja šumskih ekosustava u Republici Hrvatskoj, potrebe gospodarenja šumama, znan- MATERIJALI I METODE Procjena osutosti (defolijacije), osnovnog parametra za procjenu oštećenosti krošanja obavlja se prema jedinstvenoj metodi propisanoj od ICPForests(Eichhorn i dr. 2010). Procjenu na bioindikacijskim točkama (Slika 1.) obavljaju djelatnici Hrvatskih šuma, Šumarske savjetodavne službe i Nacionalnog parka stvene svrhe te potrebe institucija Republike Hrvatske i međunarodnih institucija. Podaci s jedinstvene europske mreže bioindikacijskih točaka (mreža točaka stranice kvadrata 16 km)službeni su podatak o oštećenosti šumskih ekosustava u Republici Hrvatskoj i sastavni su dio Izvješća o oštećenosti šumskih ekosustava u Republici Hrvatskoj, koje se izrađuje za potrebe Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva. Kao značajan izvor informacija o stabilnosti šumskih ekosustava, za potrebe Hrvatskih šuma d.o.o. Zagreb Nacionalni centar izrađuje godišnja izvješća o oštećenosti šuma u Hrvatskoj koja obuhvaćaju i podatke s mreže točaka razmaka 4 km(osnovna mreža točaka) te se koriste pri izradi planova gospodarenja (Potočić iSeletković2006– 2009). Oštećenost šuma predmet je i znanstvenih radova (Tesche 1989, Saxe 1993, Modrzynski 2003, Zierl 2004 itd.). U Hrvatskoj je težište istraživanja od samih početaka stavljeno naneizravne učinke zračnoga onečišćenja. Unos zračnih polutanata u bukove i bukovo- jelove šume Gorskog kotara i Like, potvrđuju svojim istraživanjima Glavač, Koenies i Prpić (1985).Veze sušenja drveća u Hrvatskoj s kiselim kišama razmatraPrpić (1987), a utjecaj fotooksidanata Prpić i Seletković (1988). Komlenović i dr. (1988), teSeletković (1991) razmatraju utjecaj polutanata na šume obične bukve (Fagus sylvaticaL.). U skladu s novijim shvaćanjima problematike propadanja šuma, sinergističke efekte klimatskih promjena, gradacije štetnika i zračnog onečišćenja upropadanju šuma obične jele (Abies albaMill.) (Picea abiesKarst.) i obične smrekenaglašavajuPrpić,SeletkovićiIvkov (1991,Hrašoveci dr. (2011) i Matić(2011). Potočić iSeletković (2000) iSeletković i Potočić (2004) razmatraju trendove propadanja najzastupljenijih vrsta šumskog drveća u Hrvatskoj i Europi. Vrbek i dr.(2006) pišu o povezanosti oštećenosti krošanja i zračnog onečišćenja u Gorskom kotaru. Seletković i dr.(2008) bave se utjecajem klimatskih i reljefnih karakteristika na oštećenost krošanja obične bukve na Medvednici, aPotočić i dr.(2008) utjecajem klime na osutost krošanja obične bukve i obične jele na Velebitu. U ovome radu bit će prikazani rezultati procjene osu tosti krošanja na bioindikacijskim i osnovnim toč kama u razdoblju od 2006. do 2009. godine. – Materials and Methods Plitvička jezera, a na osnovnim točkama djelatnici Hrvatskih šuma d.o.o. Zagreb. Najvažniji elementi metode za procjenu osutosti krošanja su sljedeći: – procjena osutosti se obavlja u koracima od 5%, a kasnije se rezultati grupiraju u klasepremaTablici 1. |
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 155 <-- 155 --> PDF |
Šumarski list – Posebni broj (2011), 149-158 N. Potočić, I. Seletković: OSUTOST ŠUMSKOG DRVEĆA U HRVATSKOJ U RAZDOBLJU ... Postotak stabala –Percentage of tress, % Slika 3. Osutost krošanja listača u Hrvatskoj u razdoblju od 2006. do 2009. godine Figure 3Crown defoliation of broadleaves in Croatia in the period 2006–2009 Tablica 4. Osutost krošanja četinjača u Hrvatskoj u razdoblju od 2006. do 2009. godine Table 4 Crown defoliation of conifers in the period 2006–2009 Godina % gubitka iglica –% of needle loss Broj stabala Značajno osuto Year 0-10 % 11-25 % 26-60 % >60 % N > 25 % 2006 20,7 26,0 43,6 9,6 2547 53,2 2007 21,5 28,1 41,3 9,1 2486 50,4 2008 20,5 29,3 40,7 9,5 2433 50,2 2009 19,7 30,1 41,2 9,0 2434 50,2 Postotak stabala –Percentage of tress, % Slika 4. Osutost krošanja četinjača u Hrvatskoj u razdoblju od 2006. do 2009. godine Figure 4Crown defoliation of conifers in Croatia in the period 2006–2009 Iz grafičkog prikaza postotka značajne osutosti sta-na razini cijele Hrvatske. U 2009. godini vrijednosti su bala svih vrsta po Upravama šuma Podružnicama (Ta-vrlo visoke u Upravama šuma PodružnicamaVinkovci, blica 5) vidljive su vrlo velike razlike koje među njima Zagreb, Delnice i Buzet, a niske u UŠPBjelovar i Kopostoje. Na Slici 5 uspoređeni su podaci o značajnoj privnica. osutosti svih vrsta u Upravama sa značajnom osutosti |
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 153 <-- 153 --> PDF |
Šumarski list – Posebni broj (2011), 149-158 N. Potočić, I. Seletković: OSUTOST ŠUMSKOG DRVEĆA U HRVATSKOJ U RAZDOBLJU ... Slika 1. Prikaz položaja bioindikacijskih točaka u Hrvatskoj Figure 1Map of bioindication plots in Croatia Tablica 1.Klaseosutosti, stupnjevi osutosti i postoci gubitka – postotak osutosti procjenjuje se na osnovi uspored iglica/ lišća be konkretnog stabla s foto-priručnikom (Bosshard Table 1 Defoliation classe, degrees and percentages of needle/leaf loss Klasa Stupanj osutosti Postotak gubitka iglica/lišća 0 nema 0-10 1 blaga 11-25 2 umjerena 26-60 3 jaka 61-99 4 mrtvo stablo 100 Stabla koja imaju osutosti iznad 25% svrstavaju se u klasu značajno osutih stabala. – procjena se obavlja na predominantnim, dominantnim i kodominantnim stablima (Kraftove klase 1, 2 i 3), dakle nadstojnim stablima – za procjenu u obzir se uzima samo osvijetljeni dio krošnje 1986) te zamišljenim lokalnim referentnim stablom, koje je definirano kao “najbolje stablo s potpunom krošnjom koje može uspijevati na određenom lokalitetu” – procjenu obavljaju dva promatrača, uz korištenje dvogleda – na svakoj plohi procjenjuje se osutost krošnje 24 stabla. Rezultati procjene oštećenosti krošanja pohranjuju se i obrađuju u bazi podataka Hrvatskog šumarskog instituta te u jedinstvenoj europskoj bazi podataka pro- grama ICPForests (Međunarodni program za procjenu i motrenje utjecaja zračnog onečišćenja na šume).Trenutno je u testnoj fazi Registar Razine 1, nova internetska baza podataka o oštećenosti šuma(www.icp.sumins.hr) u koju se unose podaci za 2010. godinu. |
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 154 <-- 154 --> PDF |
Šumarski list – Posebni broj (2011), 149-158 N. Potočić, I. Seletković: OSUTOST ŠUMSKOG DRVEĆA U HRVATSKOJ U RAZDOBLJU ... REZULTATI ISTRAŽIVANJAS RASPRAVOM – Results and Discussion Motrenje stanja osutosti krošanja za 2009. godinu u vrsta drveća(31,2 %stabala) (Tablica 2, Slika 2) u od- Republici Hrvatskoj pokazalo je daljnje, iakoneveliko, nosu na 2008. godinu. Ovaj porastosutosti traje od povećanje postotka značajne osutosti krošanja šumskih 2002. godine(Potočić iSeletković2009). Tablica 2. Osutost krošanja šumskih vrsta drveća u Hrvatskoj u razdoblju od 2006. do 2009. godine Table 2 Crown defoliation of forest tree species in Croatia in the period 2006–2009 Godina % gubitka iglica/lišća –% of needle/leaf loss Broj stabala Značajno osuto Year 0-10 % 11-25 % 26-60 % >60 % N > 25 % 2006 34,6 35,3 26,7 3,4 12503 30,1 2007 31,5 39,1 26,1 3,3 12092 29,4 2008 30,9 39,1 26,6 3,4 12167 30,0 2009 29,6 39,2 27,6 3,6 11940 31,2 Postotak stabala –Percentage of tress, % Slika 2. Osutost krošanja šumskih vrsta drveća u Hrvatskoj u razdoblju od 2006. do 2009. godine Figure 2Crown defoliation of forest tree species in Croatia in the period 2006–2009 Značajnaosutostlistača(Tablica 3, Slika 3) također biseodtadazadržavalanapribližnoistojrazini. Ponojeu 2009. godini u odnosuna2008. godinuporasla (po-vniporastbilježimood2003. godine, nakon čegaznarast s 25,0 na 26,4%). Značajnaosutostzalistačepoka-čajnaosutostlistačakontinuiranoraste(Potočići zivalajerastod1987. godine(6,0 %) do1995.godine Seletković2009). (27,7 %), azatimjepadalado1998. godine(16,8 %) da Tablica 3. Osutost krošanja listača u Hrvatskoj u razdoblju od 2006. do 2009. godine Figure 3 Crown defoliation of broadleaves in Croatia in the period 2006-2009 Godina % gubitka lišća –% of leaf loss Broj stabala Značajno osuto Year 0-10 % 11-25 % 26-60 % >60 % N > 25 % 2006 38,2 37,6 22,4 1,8 9956 24,2 2007 34,1 41,9 22,1 1,8 9606 23,9 2008 33,5 41,5 23,1 1,9 9734 25,0 2009 32,1 41,6 24,2 2,2 9506 26,4 Postotak značajne osutosti kod četinjača (Tablica 4, Slika 4) u odnosu na 2008. godinu je u 2009. godini nepromijenjen.Za četinjačeznačajnajeosutost1987. godineiznosila17,1 %, uzstalantrendrastadomaksimalnih56,7 %, u1996. godini. Niža vrijednost zatim je zabilježena 1997. godine(38,6 %), pa opet 2002. go- dine (40,7%). Nakon toga vrijednosti postupno rastu sve do 2006. godine(53,2 %značajno oštećenih stabala četinjača), nakon čega dolazi do laganog pada (Potočić iSeletković2009). |
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 156 <-- 156 --> PDF |
Šumarski list – Posebni broj (2011), 149-158 N. Potočić, I. Seletković: OSUTOST ŠUMSKOG DRVEĆA U HRVATSKOJ U RAZDOBLJU ... Tablica5.Postotak značajno osutih stabala po Upravama šuma Podružnicama 2006. do 2009. godine – sve vrste Table 5 Percentage of moderately to severely defoliated trees by Forest Branch Officesin the period 2006-2009 – all species Uprava Forest Branch Office 2006 2007 2008 2009 Vinkovci 35,4 35,7 40,8 42,4 Osijek 26,4 26,4 19,4 30,6 Našice 15,8 20,3 23,7 25,0 Požega 21,1 19,7 12,5 17,3 Bjelovar 9,1 5,0 5,1 2,9 Koprivnica 0,7 0,0 7,3 6,8 Zagreb 13,4 18,2 44,1 44,8 Sisak 23,4 17,0 16,3 18,3 Karlovac 5,7 12,7 12,3 16,0 Ogulin 22,0 30,0 28,1 29,9 Delnice 52,7 49,4 47,7 47,9 Senj 18,0 30,2 16,5 17,7 Buzet 57,7 47,1 42,8 37,5 Gospić 25,8 21,6 21,1 22,4 Split 32,5 32,5 31,2 32,6 N. Gradiška 0,0 0,8 11,1 25,0 Visok postotak značajne osutosti krošanja u UŠP Delnice iVinkovci posljedica je visoke osutosti obične jele, odnosno hrasta lužnjaka (Quercus robur L.). U UŠPBuzet, visok postotak značajne osutosti posljedica je visokih vrijednosti značajne osutosti gotovo svih promatranih vrsta. Zanimljivo je promotriti kakva je bila značajna osutostobične jele, hrasta lužnjaka i obične bukve u Upravama u kojima se te vrste pojavljuju na točkama motrenja. U UŠPGospić i Senj, značajna osutost obične jele u 2009. godini (Slika 6) bitno je niža od vrijednosti značajne osutosti utvrđenoj na bioindikacijskoj i osnovnoj mreži u Hrvatskoj (Potočić i Seletković 2009), dok je u UŠPDelnice i Ogulin nešto viša. Pritom treba voditi računa o broju stabala u uzorku, koji za UŠPDelnice iznosi 581, za UŠPSenj 92, Gospić 87, a Ogulin samo 61. Kod hrasta lužnjaka, izrazito visoke vrijednosti značajne osutosti u 2009. godini utvrđene su u UŠPPožega, Zagreb, Našice i Osijek, a vrlo niske u UŠP Bjelovar i Koprivnica (Slika 6). Pri tome jedino UŠP Zagreb i Bjelovar imaju značajniji broj stabala u uzorku (286 odnosno 168). VinkovciOsijekNašicePožegaBjelovarKoprivnicaZagrebSisakKarlovacOgulinDelniceSenjBuzetGospićSplit Gradiška N. Slika5. Postotak značajno oštećenih stabala (Z.O.) u Upravama šuma Podružnicama i u Hrvatskoj 2009. godine – sve vrste Figure 5Percentage of moderately to severely defoliated trees (Z.O.) in Forest Branch Offices and in Croatia in the year 2009 – all species |
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 157 <-- 157 --> PDF |
Šumarski list – Posebni broj (2011), 149-158 N. Potočić, I. Seletković: OSUTOST ŠUMSKOG DRVEĆA U HRVATSKOJ U RAZDOBLJU ... OgulinDelniceGospićSenj Slika 6. Značajna osutost obične jele po Upravama šuma Podružnicama i u Hrvatskoj 2009. godine Figure 6Percentage of moderately to severely defoliated silver fir trees in Forest Branch Offices and in Croatia in the year 2009 VinkovciOsijekNašiceKoprivnicaPožegaBjelovarZagrebSisakKarlovacN. Gradiška Slika 7. Značajna osutost hrasta lužnjaka po Upravama šuma Podružnicama i u Hrvatskoj 2009. godine Figure 7Percentage of moderately to severely defoliated pedunculate oak trees in Forest Branch Offices and in Croatia in the year 2009 Značajna osutost obične bukve bitno je viša od vri-Takva osutost, uzmanjeoscilacije, zadržalasedo jednosti u cijeloj Hrvatskoj u UŠP Zagreb, Delnice i 1999. godinekadajepalana58,1 %, dokjeu2001. go- Senj, a najniža u UŠP Bjelovar, Sisak, Karlovac i Našice. diniiznosila70,4 %, au2004. godiniveć 73,5%. (Po- Na razini Hrvatske najniža vrijednost od 36,6 % točić i Seletković 2009). Do sada najveći udio značajno oštećenih stabala obične jele zabilježena je stabala obične jele (74,1 %) sa postotkom osutosti 1988. godine, dok1993. tajpostotakiznosiveć 70,8%. većim od 25%zabilježen je u 2006. godini (Tablica 6). |
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 158 <-- 158 --> PDF |
Šumarski list – Posebni broj (2011), 149-158 N. Potočić, I. Seletković: OSUTOST ŠUMSKOG DRVEĆA U HRVATSKOJ U RAZDOBLJU ... NašiceKoprivnicaPožegaBjelovarZagrebSisakKarlovacOgulinDelniceSenjGospić Slika 8. Značajna osutost obične bukve po Upravama šuma Podružnicama i u Hrvatskoj 2009. godine Figure 8Percentage of moderately to severely damaged common beech trees in Forest Branch Offices and in Croatia in the year 2009 Tablica6.Osutost krošanja šest procjenom najzastupljenijih vrsta šumskog drveća u Hrvatskoj u razdoblju od 2006. do 2009. godine Table 6 Crown defoliation of six most represented forest tree species in Croatia in the period 2006–2009 Vrsta Godina % gubitka iglica/lišća –% of needle/leaf loss Značajno oštećeno Species Year 0–10 % 11-25 % 26-60 % >60 % >25 % Abies alba 2006 5,0 20,9 53,6 20,5 74,1 2007 5,1 21,3 52,9 20,8 73,7 2008 6,2 21,6 52,0 20,2 72,2 2009 6,0 21,6 52,1 20,3 72,4 Quercus robur 2006 29,4 35,0 33,2 2,4 35,6 2007 27,9 39,2 30,6 2,4 33,0 2008 17,7 40,3 39,6 2,3 41,9 2009 18,1 36,5 42,4 3,0 45,4 Quercus petraea 2006 25,2 50,3 22,6 2,0 24,5 2007 18,7 57,7 21,7 1,9 23,6 2008 17,0 53,6 27,5 2,0 29,5 2009 18,1 50,8 29,0 2,1 31,2 Fagus sylvatica 2006 46,4 40,9 12,1 0,6 12,7 2007 41,9 44,6 12,9 0,7 13,6 2008 46,5 43,6 9,4 0,5 9,9 2009 43,4 45,1 10,8 0,7 11,5 Pinus halepensis 2006 30,8 26,4 39,8 2,9 42,7 2007 32,7 29,8 35,2 2,3 37,5 2008 33,9 34,0 30,1 2,1 32,2 2009 30,2 34,6 33,5 1,6 35,1 Pinus nigra 2006 22,8 30,3 40,0 6,9 46,9 2007 23,5 33,3 39,4 3,7 43,1 2008 22,1 33,5 40,0 4,4 44,4 2009 21,7 37,2 37,2 3,9 41,1 |
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 159 <-- 159 --> PDF |
Šumarski list – Posebni broj (2011), 149-158 N. Potočić, I. Seletković: OSUTOST ŠUMSKOG DRVEĆA U HRVATSKOJ U RAZDOBLJU ... U 2009. godini zabilježeno je 72,4%značajno oštećenih stabala obične jele. Seletković i Potočić (2004) daju usporedbu postotka značajne osutosti obične jele u Hrvatskoj i Europi za razdoblje 1999–2003. godine, gdje su uz slično kretanje osutosti, u Hrvatskoj zabilježene znatno više vrijednosti. Sličan odnos vrijedi i u razdoblju od 2006. do 2008. godine, kada je na razini Europe zabilježena značajna osutost od 29,7%u 2006. godini, 23,9%u 2007. i 27,0%u 2008. godini. Nažalost, novi podaci o osutosti obične jele na razini Europe za 2009. godinu nisu prikazani u zadnjem ICPForests tehničkom izvješću (Fischer i dr. 2010). Značajna osutost hrasta lužnjaka naglo je rasla između 1988. godine (8,1 %) i 1994. godine (42,5 %), 1999. jegodinezabilježenmalipad(23,5 %) dokjevrijednostu2000. godiniostalapraktičkinepromijenjena (23,8 %). U2001. godinitajevrijednostporaslana30,2 %, anakonpadaznačajneosutostiu2002. godini(21,3 %), bilježimopostupniporast. 2003. godinevrijednost ZAKLJUČCI – Trend porasta značajne osutosti svih vrsta traje od 2002. godine, a listača od 2003. godine. Kod četinjača od2006. godinebilježimolaganpadosutosti. Ovakav LITERATURA Bosshard,W.(Ur.)1986: Kronenbilder mit Nadel- und Blattverlustprozenten. Sanasilva, Birmensdorf. Eichhorn, J., P. Roskams, M. Ferretti, V. Mues,A. Szepesi, D. Durrant, 2010: VisualAssessment of CrownCondition and DamagingAgents. 49 pp. Manual Part IV. In: Manual on methods and criteria forharmonized sampling, assessment, monitoring and analysis of the effects of air pollution onforests. UNECE ICPForests Programme Co-ordinating Centre, Hamburg. [http://www.icp-forests.org/Manual.htm] Fischer,R., M.Lorenz, O.Granke,V.Mues, S. Iost, H. van Dobben, G. J., Reinds, W. deVries, 2010: Forest Condition in Europe, Technical Report of ICP Forests, Hamburg. Glavač,V., H.Koenies, B.Prpić,1985: O unosu zračnih polutanata u bukove i bukovo-jelove šume dinarskog gorja sjeverozapadne Jugoslavije. Šumarski list, CIX: 429-447. Hrašovec, B., L. Kasumović, M. Franjević, 2011: Prezimljavanje smrekova pisara (Ips typographus) u smrekovim šumama sjevernogaVelebita (Overwintering of Eight Toothed Spruce Bark Beetle (Ips typographus) in Spruce Forests of North Velebit). Croatian Journal of Forest En gineering 32(1): 211–222. Komlenović,N., J.Gračan, N.Pezdirc,P.Rastovski, 1988: Utjecaj polutanata na bukove značajneosutostiiznosilaje25,0 %, 2004. godine30,6 %, a 2005. 33,4 % (Potočić iSeletković2009). Od 2006. do 2009. godine postotak značajno osutih stabala hrasta lužnjaka kretao se kako slijedi: 2006.godine35,6 %, 2007. godine 33,0 %, a u 2008. godini postotak značajnoosutihstabalahrastalužnjakase bitno povećao(41,9 %). U 2009. godini utvrđeno je povećanje postotka značajne osutosti stabalahrastalužnjaka na 45,4%.Na razini Europe značajna osutost na stalnom uzorku stabala kretala se kako slijedi: 36,8%u 2006., 37,1%u 2007., 36,2%u 2008. i 35,5%u 2009. godini (Fischer i dr.2010). Osutost obične bukve u posljednjih 10 godina praćenja nije se bitno mijenjala, krećući se od 4–10 % (Potočić iSeletković 2009).U 2009. godini zabilježena je vrijednost od 11,5%. Za razliku od Hrvatske, postotak značajno osutih stabala u Europi je bio relativno visok: 27,8%u 2006. godini, 25,3 %u 2007.godini, 21,4 %u 2008. i 29,9%u 2009. godini (Fischer i dr.2010). Conclusions trendposljedicajekretanjaosutostikrošanjanašihnajvažnijihvrsta, ponajprijeobičnejeleihrastalužnjaka, dokosutostbukvenepokazujeizrazittrend. – References šume i kulture smreke u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Šumarski list 5–6: 217–230. Lorenz,M., R.Fischer, G.Becher,V.Mues, O. Granke,T.Braslavskaya,A.Bobrinsky, N.Lukina, N.Clarke, Z.Lachmanova, C. Schimming, 2009: Forest Condition in Europe, Technical Report of ICP Forests, Hamburg. Matić,S., 2011: Utjecaj stanišnih promjena i načina gospodarenja na sušenje obične smreke (Picea abies Karst.) u Hrvatskoj(The impact of Site Changes and Management Methods on Dieback of Common Spruce (Picea abiesKarst.) in Croatia). Croatian Journal of Forest Engineering 32(1): 7–17. Modrzynski,J., 2003: Defoliation of older Norway spruce (Picea abies/L/Karst.) stands in the Polish Sudety and Carpathian mountains. Forest Ecol. Manag. 181/3: 289–299. Potočić,N., I.Seletković,2000: Stanje oštećenosti šuma u Republici Hrvatskoj 1998. godine. Šumarski list 1–2: 51–56. Potočić, N., I. Seletković, 2006–2009: Oštećenost šuma u Hrvatskoj, izvješća za JP“Hrvatske šume”. Potočić, N., I. Seletković, D. Ugarković,A. Jazbec, S.Mikac,2008:The influence of climate properties on crown condition of Common beech (Fagus sylvatica L.) and Silver fir (Abies albaMill.) onVelebit. Period biol. 110(2), 145–150. |
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 160 <-- 160 --> PDF |
Šumarski list – Posebni broj (2011), 149-158 N. Potočić, I. Seletković: OSUTOST ŠUMSKOG DRVEĆA U HRVATSKOJ U RAZDOBLJU ... Prpić,B., 1987: Sušenje šumskog drveća u SR Hrvat-The influence of climate and relief properties on skoj s posebnim osvrtom na opterećenja Gor-crown condition status of Common beech – a case skog kotara kiselim kišama s teškim metalima. study of Medvednica massif, Croatia.Tecshe, M. Šumarski list, 1–2: 53–60. 1989: Umweltstreß. In: Schmidt-Vogt, H. (ed.), Prpić, B., N. Komlenović, Z. Seletković, Die Fichte II/2 – Krankheiten. Schäden, Fichten1988: Propadanje šuma u SR Hrvatskoj. Šumar sterben, Verl. Paul Parey, Hamburg, Berlin, pp. ski list, 5–6: 195–215. 346-384. Period biol.Vol. 111(4), 435–442. Prpić,B., Z.Seletković,1988: Procjena utjecaja Seletković,Z., 1991: Utjecaj industrijskih polutafotooksidanata na sušenje šuma Jugoslavije. U: nata na običnu bukvu (Fagus sylvatica L.) u Ostojić, Ž. (ur.): Propadanje šumskih ekosistema šumskim ekosistemima slavonskoga gorja. Glas nik za šumske pokuse, 27: 83–196. Prpić,B., Z.Seletković, M.Ivkov,1991: Pro –uzroci, mere i posledice, Igman: 239–252. Seletković, Z.,I.Tikvić,1996: Oštećenost šumpadanje šuma u Hrvatskoj i odnos pojave prema skih ekosustava različitih stanišnih prilika u Rebiotskim i abiotskim činiteljima danas i u prošlo publici Hrvatskoj. U: Sever, S. (ur.): Zaštita sti. Šumarski list, CXV: 107–129. šuma i pridobivanje drva, Šumarski fakultet, Zagreb i Šumarski institut, Jastrebarsko: 81–88. Saxe,H., 1993:Triggering and predisposing factors in the “red” decline syndrome of Norway spruce B., I. T. N. I. Vrbek,Pilaš, Dubravac, Potočić, (Picea abies).Trees 8: 39–48. Seletković, M.Pernek,2006: Forest crown condition and monitoring deposited matter in Seletković, I., N. Potočić, 2004: Oštećenost Gorski Kotar area in Croatia. Lesn. Čas – Fore šuma u Hrvatskoj u razdoblju od 1999. do 2003. stry Journal, 52(1–2) pp. 137–145. godine. Šumarski list 3–4, 137–148. Zierl,B., 2004:Asimulation study to analyse the rela Seletković, I., N. Potočić, D. Ugarković,A. tions between crown condition and drought in Jazbec,R. Pernar,A. Seletković, 2008: Switzerland. Forest Ecol. Manag. 188/1–3: 25–38. SUMMARY: In response to widespread concern that air pollution could affect forest condition, the International Co-operative Programme on the Assessment and Monitoring of Air Pollution Effects on Forests (ICP Forests) was established by the Convention on Long-range Transboundary Air Pollution (CLRTAP) under the United Nations Economic Commission for Europe in 1985. Croatia joined the Programme in 1987. The advantage of monitoring is in obtaining a time series of data that enables correct deduction on the phenomena that, in this case, vary on annual basis. Monitoring is conducted on two networks: Level I (so called bioindication plots at 16 x 16km distance) and basic network (4 x 4 km distance of plots). Defoliation, the key parameter for assessing forest ecosystem condition, is assessed according to ICP Forests Manual on methods and criteria for harmonized sampling, assessment, monitoring and analysis of the effects of air pollution on forests. Defoliation is high in Forest Branch Offices Vinkovci, Zagreb, Delnice and Buzet, and low in Bjelovar and Koprivnica (Fig. 5). The high percentage of moderately to severely damaged trees in Forest Branch Office Delnice and Vinkovci is the result of intensive dieback of silver fir and pedunculate oak, respectively. In Forest Branch Office Buzet, a high percentage of moderately to severely damaged trees is the result of high defoliation values in almost all surveyed species. In Forest Branch Offices Gospić and Senj, moderate to severe damage of silver fir trees in year 2009 is significantly lower that the corresponding value in the bioindication and basic plot network in Croatia, while it is somewhat higher in Forest Branch Offices Delnice and Ogulin. Very high values of percentages of moderately to severely damaged trees of pedunculate oak in the year 2009 were present in Forest Branch Offices Požega, Zagreb, Našice and Osijek, and very low in Bjelovar and Koprivnica. Moderate to severe damage of beech is significantly higher than the value for Croatia in Forest Branch Offices Zagreb, Delnice and Senj, and lower in Bjelovar, Sisak, Karlovac and Našice. The rising percentage of moderately to severely damaged trees of all species started in 2002, and for broadleaves in 2003. Conifers, on the other hand, have a decreasing trend of defoliation since 2006 (Tabs. 2–4). Keywords: ICP Forests, condition of forest ecosystems, crown defoliation, Level I and basic network |