DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 152 <-- 152 --> PDF |
Šumarski list – Posebni broj (2011), 149-158 N. Potočić, I. Seletković: OSUTOST ŠUMSKOG DRVEĆA U HRVATSKOJ U RAZDOBLJU ... šćenjana šume(InternationalCooperativeProgramme onAssessmentandMonitoringofAirPollutionEffects on Forests, skraćeno ICPForests), u koji se Hrvatska uključila 1987. godine. Prednost monitoringa (trajnog mo trenja) je u dobivanju vremenskog niza podataka, koji omogućuje ispravnije zaključivanje o stanju pojava koje, u ovome slučaju, variraju na godišnjoj razini. Razvojem spoznaja o uzrocima propadanja šuma ICP Forests se okrenuo kompleksnim istraživanjima međuovisnosti različitih ekoloških čimbenika,za koje se pretpostavlja da imaju ulogu u propadanju šuma, te je glavni zadatak Programa postao prikupljanje podataka o stanju šuma i njihovoj reakciji na čimbenike stresa na regionalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini. Motrenje se provodi namreži točaka Razine 1 (bioindikacijske točke razmaka 16 km), osnovnoj mreži (točke razmaka 4 km) i plohama Razine 2 (plohe intenzivnog motrenja), a ključnu ulogu u Programu ima vizualna procjena osutosti krošanja. O prvim rezultatima procjene stanja krošanja u Hrvatskoj u okviru ICPForests pišuPrpić,Komlenović i Seletković(1988), a godišnje procjene prate se odgovarajućim izvješćima (Seletković iTikvić,1996). Na temelju članka39. stavka 2. Zakona o šumama (“Narodne novine”broj 140/05) donijet je Pravilnik o načinu prikupljanja podataka, mreži točaka, vođenju registra te uvjetima korištenja podataka o oštećenosti šumskih ekosustava (“Narodne novine” broj 129/06). Pravilnik je u primjeni od mjeseca studenog 2006. go- dine. Člankom 3. tog Pravilnika,Nacionalnim koordinacijskim centrom za procjenu i motrenje utjecaja atmosferskog onečišćenja i drugih čimbenika na šumske ekosustave,određuje se Hrvatski šumarski institut koji funkcionira kao Nacionalni koordinacijski centar Međunarodnog programa za procjenu i motrenje utjecaja zračnog onečišćenja na šume (UN/ECE – ICPForests). Novi Pravilnik o motrenju oštećenosti šumskih ekosustava (Narodne novine 67/2010., www.nn.hr) donijet je na temelju članka 39. stavka 2. Zakona o šumama (“Narodne novine” broj 140/05, 82/06 i 129/08), a u potpunosti je usklađen s europskom zakonskom regulativom na području motrenja oštećenosti šuma (Uredbe Europske unije 2152/2003/EZ i 1737/2006/EZ). Podaci iz Registra oštećenosti šumskih ekosustava služe za utvrđivanje stanja šumskih ekosustava u Republici Hrvatskoj, potrebe gospodarenja šumama, znan- MATERIJALI I METODE Procjena osutosti (defolijacije), osnovnog parametra za procjenu oštećenosti krošanja obavlja se prema jedinstvenoj metodi propisanoj od ICPForests(Eichhorn i dr. 2010). Procjenu na bioindikacijskim točkama (Slika 1.) obavljaju djelatnici Hrvatskih šuma, Šumarske savjetodavne službe i Nacionalnog parka stvene svrhe te potrebe institucija Republike Hrvatske i međunarodnih institucija. Podaci s jedinstvene europske mreže bioindikacijskih točaka (mreža točaka stranice kvadrata 16 km)službeni su podatak o oštećenosti šumskih ekosustava u Republici Hrvatskoj i sastavni su dio Izvješća o oštećenosti šumskih ekosustava u Republici Hrvatskoj, koje se izrađuje za potrebe Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva. Kao značajan izvor informacija o stabilnosti šumskih ekosustava, za potrebe Hrvatskih šuma d.o.o. Zagreb Nacionalni centar izrađuje godišnja izvješća o oštećenosti šuma u Hrvatskoj koja obuhvaćaju i podatke s mreže točaka razmaka 4 km(osnovna mreža točaka) te se koriste pri izradi planova gospodarenja (Potočić iSeletković2006– 2009). Oštećenost šuma predmet je i znanstvenih radova (Tesche 1989, Saxe 1993, Modrzynski 2003, Zierl 2004 itd.). U Hrvatskoj je težište istraživanja od samih početaka stavljeno naneizravne učinke zračnoga onečišćenja. Unos zračnih polutanata u bukove i bukovo- jelove šume Gorskog kotara i Like, potvrđuju svojim istraživanjima Glavač, Koenies i Prpić (1985).Veze sušenja drveća u Hrvatskoj s kiselim kišama razmatraPrpić (1987), a utjecaj fotooksidanata Prpić i Seletković (1988). Komlenović i dr. (1988), teSeletković (1991) razmatraju utjecaj polutanata na šume obične bukve (Fagus sylvaticaL.). U skladu s novijim shvaćanjima problematike propadanja šuma, sinergističke efekte klimatskih promjena, gradacije štetnika i zračnog onečišćenja upropadanju šuma obične jele (Abies albaMill.) (Picea abiesKarst.) i obične smrekenaglašavajuPrpić,SeletkovićiIvkov (1991,Hrašoveci dr. (2011) i Matić(2011). Potočić iSeletković (2000) iSeletković i Potočić (2004) razmatraju trendove propadanja najzastupljenijih vrsta šumskog drveća u Hrvatskoj i Europi. Vrbek i dr.(2006) pišu o povezanosti oštećenosti krošanja i zračnog onečišćenja u Gorskom kotaru. Seletković i dr.(2008) bave se utjecajem klimatskih i reljefnih karakteristika na oštećenost krošanja obične bukve na Medvednici, aPotočić i dr.(2008) utjecajem klime na osutost krošanja obične bukve i obične jele na Velebitu. U ovome radu bit će prikazani rezultati procjene osu tosti krošanja na bioindikacijskim i osnovnim toč kama u razdoblju od 2006. do 2009. godine. – Materials and Methods Plitvička jezera, a na osnovnim točkama djelatnici Hrvatskih šuma d.o.o. Zagreb. Najvažniji elementi metode za procjenu osutosti krošanja su sljedeći: – procjena osutosti se obavlja u koracima od 5%, a kasnije se rezultati grupiraju u klasepremaTablici 1. |