DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 164 <-- 164 --> PDF |
V. Roth, S. Dekanić, T. Dubravac: UTJECAJ KRUPNOĆE ŽIRANAMORFOLOŠKI RAZVOJ JEDNOGODIŠNJIH ... Šumarski list – Posebni broj (2011), 159-168 (Bolker2007, Dalgaard2002). Na priloženim kao stupci,upotpunjene su vertikalnom crtom koja prigrafikonima prosječne vrijednosti koje su prikazane kazuje vrijednost standardne pogreške. REZULTATI S RASPRAVOM– Results and discussion U praktičnome smislu, moguće buduće mehanizi rano razdvajanje žira prema krupnoći najlakše bi bilo izvesti nekim oblikom sita. Stoga smo regresijskom analizom ispitali koja od dvije osnovne dimenzije žira (duljina, širina) pokazuje veću povezanost s masom žira (slika 2). Masa žira u puno većoj mjeri ovisi o pro 22 mjeru (R = 0,7374), nego o duljini žira (R = 0,2798). Iz dobi venoga je linearnog modela ovisnosti mase o promjeru žira (slika 2A) za provjeru izračunata masa ostalih žireva u pokusu. Dobivena korelacija između izračunatih i izmjerenih masa žireva je vrlo visoka (r = 0,8788, p < 0,8788, n = 693),što ukazuje za opravdanost korištenja promjera žira kao indikatora mase žira, odnosno količine hranjiva u kotiledonima. Posebice stoga,što je već u prijašnjim radovima pokazano da kod vrsta rodaQuercuspostoji vrlo jaka povezanost 2 (R = 0,995) između mase žireva u svježem stanju i mase suhe tvari kotiledona (Bonfil 1998), te da postoji visoka korelacija između veličine žira i sadržaja hranjiva (TripathiiKahn1990). Slika 2. Regresijske analize ovisnosti mase žira o promjeru žira (A) i duljini žira (B) Figure 2Resgression analyses of acorn mass over the acorn diameter (A) and acorn length (B) Od ukupno posijanih 891 žireva na kraju pokusa dobiveno je 659 biljaka, što iznosi 73,96%. Nije bilo značajnih razlika u postotku dobivenih biljaka s obzirom na krupnoću žira i svjetlosne uvjete. Prosječne visine sadnica i promjeri korijenovog vrata dobivenih biljaka po razredima krupnoće žira i svjetlosnim uvjetima prikazani su na slici 3, a rezultati dobiveni analizom varijance u tablici 1. Prosječne visine i promjeri korijenovog vrata sadnica statistički se značajno razlikuju s obzirom na krupnoću žira i svjetlosne uvjete (tablica 1). Sadnice uzgojene pod zasjenom imaju veće visine i manje promjere vrata korijena od sadnica koje su rasle u uvjetima punog svjetla (slika 3). Veće visine i manji promjeri vrata korijena sadnica pod zasjenom upućuju na plastičnost morfološkoga razvoja lužnjakovih sadnica kao mjere adaptacije na različite stanišne uvjete. Povećanje stupnja vitkosti nadzemnoga drvenastog dijela sadnica sa smanjenjem dostupnoga svjetla već je zabilježeno u literaturi, kako za hrast lužnjak (Vera2000), tako i za neke druge vrste hrastova (npr. Cardillo i Bernal 2006). I visine i promjeri vrata korijena sadnica povećavaju se s povećanjem krupnoće žira, i na svjetlu, i u zasjeni. Utjecaj krupnoće žira na visine i promjer korijenova vrata sadnica izraženiji je u uvjetima pune dostupnosti svjetla. Kod zasjenjenih su biljaka sadnice iz srednje krupnog i krupnog žira imale podjednake visine i promjere korijenova vrata. S obzirom na lisnu površinu ispitana su sljedeća svojstva sadnica: ukupna lisna površina sadnice (m) i 2 -1 specifična lisna površina (m kg ) (tablica 2 i slika 4). Analiza varijance pokazala je da na lisnu površinu |