DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 168 <-- 168 --> PDF |
V. Roth, S. Dekanić, T. Dubravac: UTJECAJ KRUPNOĆE ŽIRANAMORFOLOŠKI RAZVOJ JEDNOGODIŠNJIH ... Šumarski list – Posebni broj (2011), 159-168 ZAKLJUČCI – Conclusions S obzirom na rezultate ovoga istraživanja za rasadničarsku je proizvodnju važniji dio koji se odnosi na sad- nice uzgajane na punom svjetlu, što gotovo u potpuno sti odgovara današnjem načinu kontejnerske proizvo dnje hrastovih sadnica u Hrvatskoj. Drugi dio po kusa u kojemu su sadnice uzgajane u zasjeni, imao je namjenu ispitivanja utjecaja krupnoće žira u uvjetima og raničene dostupnostijednog od najbitnijih čimbenika rasta i razvoja sadnica tijekom prve vegetacijske sezone. No, zaključci vezani uz dio pokusa u zasjeni barem djelomično mogu osvjetliti i ulogu krupnoće žira tijekom prve vegetacijske sezone na morfološki razvoj sadnica hrasta lužnjaka u sastojinskim uvjetima pod zasjenom krošanja. Uloga krupnoće žira puno je izraženija kod sadnica koje su uzgojene u uvjetima punoga užitnog svjetla. S povećanjem krupnoće žira povećavala se visina i promjer vrata korijena sadnica, te lisna površina i ukupna masa suhe tvari sadnice. Jedino ispitivano svojstvo koje se smanjivalo s povećanjem krupnoće žira je specifična lisna površina, što ukazuje na deblje plojke listova kod sadnica iz krupnijega žira, odnosno veću količinu ugrađenih ugljikohidrata po jedinici površine lista. LITERATURA Bolker,B., 2007: Ecological models and data in R. Princeton University Press, str. 516, Princeton and Oxford, UK Bonfil,C., 1998:The effects of seed size, cotyledon reserves, and herbivory on seedling survival and growth inQuercus rugosaandQ. laurina(Fagaceae). American Journal of Botany 85:79–87. Cardillo,E., C.J.Bernal,2006: Morphological response and growth of cork oak (Quercus suber L.) seedlings at different shade levels. Forest Ecology and Management 222:296–301. Crnković,S., 2004: Kvantitativne i kvalitativne osobine žira hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u sastojinama sliva rijeke Česme. Šum. list CXXVIII(7–8): 413–430. Dalgaard, P., 2002: Introductory statistics with R. Springer, str. 284, New York. Franjić, J., Ž. Škvorc, 2001: Dosadašnji rezultati istraživanja varijabilnosti hrasta lužnjaka (Quercus roburL.,Fagaceae) u Hrvatskoj. U: Znanost u potrajnom gospodarenju hrvatskim šumama, 53–59, Zagreb. Korstian, C.F., 1927: Factors controlling germination and early survival in oaks.Yale University School of Forestry Bulletin 19. McComb,A.L., 1934: The relation between acorn weight and the development of one year chestnut oak seedlings. Journal of Forestry 32:479–484. Kod lužnjakovih sadnica uzgojenih u zasjeni utvrđeno je da je za mnoga od istraženih morfoloških svojstava važniji utjecaj dostupnoga svjetla, nego krupnoće žira.To se posebno odnosi na morfološke značajke li s ne površine i načina na koji se ukupna biomasa biljke raspoređuje na pojedine komponente (korijen, stabljika, lisna površina). No, ipak i u uvjetima zasjene može se reći da su sadnice hrasta lužnjaka uzgojene iz krupnijeg žira imale veće prosječne visine i promjere vrata korijena. Rezultati istraživanja ukazuju kako postoje mogućnosti za poboljšanje kvalitete u proizvodnji jednogodišnjih sadnica hrasta lužnjaka,ako se uzime u obzir utjecaj krupnoće žira. Posebice zbog činjenice da je promjer žira dobar indikator mase žira,odnosno količine hranjiva u žiru, što omogućuje korištenje promjera žira kao kriterija za mehaničko sortiranje. Međutim, daljna su istraživanja potrebna kako bi se došlo do konačnih zaključaka i preporuka za praktičnu primjenu, pri čemu posebnu pozornost treba posvetiti praćenju i kvantificiranju uloge krupnoće žira tijekom više vegetacijskih sezona, uključujući razultate postignute tijekom i nakon presadnje na teren. – References Orešković, Ž., A. Dokuš, M. Harapin, T. Jakovljević, R.Maradin,2006: Uzgoj sadnica hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) i kitnjaka (Quercus petraea Liebl.) u različitim tipovima kontejnera. Rad. Šumar. ins. Izvanredno izdanje 9:75–86. Orlić,S., 2000: Proizvodnja sadnica hrasta lužnjaka (Quercus roburL.) u Hrvatskoj, 1992–1998. go- dine. Rad. Šumar. inst. 35(1): 83–90. Pallardy, S., 2008: Physiology of woody plants. Third edit., Elsevier, 454 str.,Amsterdam. Roth,V.,1999:Neka svojstva sjemena hrasta lužnjaka (Quercus roburL.) iz različitih sjemenskih zona i rajona Hrvatske. Rad. Šumar. inst. 34(2):53–76. Roth,V.,T.Dubravac, I.Pilaš, S.Dekanić, Z. Brekalo,2009: Krupnoća žira hrasta lužnjaka (Quercus roburL.) i kitnjaka (Quercus petraea Liebl.), kao čimbenik rasta i razvoja sadnica. Šum. list CXXXIII(5–6): 257–266. Tecklin,J., D.D.McCreary,1991:Acorn size as a factor in early seedling growth of blue oaks. USDAForest Service GeneralTechnical Report PSW PSW-126, 48–53. Tripathi,R.S., Khan,M.L. 1990: Effects of seed weight and microsite characteristics on germination and seedling fitness in two species ofQuer cus in a subtropical wet hill forest. Oikos 57: 289–296. |