DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 192 <-- 192 --> PDF |
PRETHODNO PRIOPĆENJE – PRELIMINARYCOMMUNICATION Šumarski list – Posebni broj (2011), 190-201 UDK 630* 232:233 + 120 REZULTATI ISTRAŽIVANJAPROVENIJENCIJAZELENE DUGLAZIJE U EKOLOŠKI RAZLIČITIM PODRUČJIMA KONTINENTALNE HRVATSKE RESULTS OF RESEARCH ON DOUGLAS FIR PROVENANCES IN ECOLOGICALY DIFFERENT CONTINENETAL PARTS OF CROATIA 23 Sanja PERIĆ1, Martina TIJARDOVIĆ, Anamarija JAZBEC SAŽETAK: Osnivanje šumskih kultura u Hrvatskoj započelo je sedamdesetih godina 20. stoljeća. Otada je udio šumskih kultura u šumskom fondu Hrva t ske varirao tijekom godina, a danas iznosi oko 3 %. Nove znanstvene spozna je ukazuju na postojanje opravdanih razloga daljnjeg te povećanog os nivanja šumskih kultura u Hrvatskoj (posebice spontano povećanje prikladnih površina za njihovo osnivanje). U ovome radu prikazani su rezultati istraži vanja provedenog u okvirima projekta “Gospodarenje kulturama če tinjača”. Brojni pokusi koji su osnovani s ciljem odabiranja najprikladnijih vrsta i provenijencija za podizanje šumskih kultura u Hrvatskoj, do sada su osigurali rezultate za prvih 30 godina njihove starosti, prema kojima se uspjehom osobito is taknula zelena duglazija. Ona pridolazi u širokom spektru ekoloških uvjeta, što je čini pogodnom vrstom za osnivanje kultura na slobodnim šumskim i nešu m s kim površinama. Iz navedenih razloga dio istraživanja usmjeren je na ana lizu uspjeha provenijencija zelene duglazije 40 ili 45 godina nakon osniva nja pokusa na tri lokaliteta kontinentalnog dijela Hrvatske (rezultati s pod ru čja Istre su objavljeni). Statističkom analizom svih parametara (promjer, vi sina, volumen) istaknule su se provenijencije iz Savezne države Washington (El ma) i Europe (Danske i Bugarske) kao najuspješnije za osnivanje šumskih ku ltura u kontinentalnoj Hrvatskoj, te bi se trebale koristiti za osnivanje novih kultura. Ključne riječi:obična smreka, zelena duglazija, supstitucija, provenijencija, Hrvatska. UVOD – Introduction Osnivanje šumskih kultura u Hrvatskoj u većoj je obič na smreka 15%, američki borovac 9 %, običan bor mjeri započelo sedamdesetih godina 20. stoljeća (Gra-8 % te OC 16 %). Nove znanstvene spoznaje ukazuju na čan1984). Otada udio šumskih kultura u šumskom postojanje novih opravdanih razloga povećanja osnivafondu Hrvatske varira tijekom godina, a danas prema nja šumskih kultura zelene duglazije u budućnosti,kao podacima iz Šumsko-gospodarske osnove područja što su proizvodnja biomase, smanjenje opterećenja na (2006–2015) ona iznosi oko 3 % od ukupne površine prirodne šume zbog proizvodnje drveta, ispunjavanje pod šumama. Od toga iznosa 26% odnosi se na kulture uvjeta postavljenih Kyoto Protocolom, te ostale polistača, a 74% na kulture crnogorice (crni bor 26%, voljne karakteristike vrste (npr. otpornost na elementarne nepogode, prilagodljivost na različite stanišne uvjete, dobra regeneracija nakon požara i dr.) (Larson 1 Dr. sc. Sanja Perić, Hrvatski šumarski institut, Cvjetno naselje 41, 2010, Ferron i Douglas 2010, Griesbauer i 10 450 Jastrebarsko, Kontakt e-mail: sanjap@sumins.hr Green 2010,Fischer i dr.2010). U prilog poveća2 Dipl. ing. šum. MartinaTijardović, Hrvatski šumarski institut, Cvjetno naselje 41, 10 450 Jastrebarsko, nju površina šumskih kultura u Hrvatskoj posebice se Kontakt e-mail: martinat@sumins.hr treba uzeti u obzir i spontano,kontinuirano povećanje 3 Izv. prof. dr. sc. Anamarija Jazbec, Šumarski fakultet Sveučilišta površina pogodnih za njihovo daljnjeosnivanje (zapuš u Zagrebu, Svetošimunska 25, 10 000 Zagreb, Kontakt e-mail: jazbec@sumfak.hr tena poljoprivredna zemljišta). |