DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 192 <-- 192 --> PDF |
PRETHODNO PRIOPĆENJE – PRELIMINARYCOMMUNICATION Šumarski list – Posebni broj (2011), 190-201 UDK 630* 232:233 + 120 REZULTATI ISTRAŽIVANJAPROVENIJENCIJAZELENE DUGLAZIJE U EKOLOŠKI RAZLIČITIM PODRUČJIMA KONTINENTALNE HRVATSKE RESULTS OF RESEARCH ON DOUGLAS FIR PROVENANCES IN ECOLOGICALY DIFFERENT CONTINENETAL PARTS OF CROATIA 23 Sanja PERIĆ1, Martina TIJARDOVIĆ, Anamarija JAZBEC SAŽETAK: Osnivanje šumskih kultura u Hrvatskoj započelo je sedamdesetih godina 20. stoljeća. Otada je udio šumskih kultura u šumskom fondu Hrva t ske varirao tijekom godina, a danas iznosi oko 3 %. Nove znanstvene spozna je ukazuju na postojanje opravdanih razloga daljnjeg te povećanog os nivanja šumskih kultura u Hrvatskoj (posebice spontano povećanje prikladnih površina za njihovo osnivanje). U ovome radu prikazani su rezultati istraži vanja provedenog u okvirima projekta “Gospodarenje kulturama če tinjača”. Brojni pokusi koji su osnovani s ciljem odabiranja najprikladnijih vrsta i provenijencija za podizanje šumskih kultura u Hrvatskoj, do sada su osigurali rezultate za prvih 30 godina njihove starosti, prema kojima se uspjehom osobito is taknula zelena duglazija. Ona pridolazi u širokom spektru ekoloških uvjeta, što je čini pogodnom vrstom za osnivanje kultura na slobodnim šumskim i nešu m s kim površinama. Iz navedenih razloga dio istraživanja usmjeren je na ana lizu uspjeha provenijencija zelene duglazije 40 ili 45 godina nakon osniva nja pokusa na tri lokaliteta kontinentalnog dijela Hrvatske (rezultati s pod ru čja Istre su objavljeni). Statističkom analizom svih parametara (promjer, vi sina, volumen) istaknule su se provenijencije iz Savezne države Washington (El ma) i Europe (Danske i Bugarske) kao najuspješnije za osnivanje šumskih ku ltura u kontinentalnoj Hrvatskoj, te bi se trebale koristiti za osnivanje novih kultura. Ključne riječi:obična smreka, zelena duglazija, supstitucija, provenijencija, Hrvatska. UVOD – Introduction Osnivanje šumskih kultura u Hrvatskoj u većoj je obič na smreka 15%, američki borovac 9 %, običan bor mjeri započelo sedamdesetih godina 20. stoljeća (Gra-8 % te OC 16 %). Nove znanstvene spoznaje ukazuju na čan1984). Otada udio šumskih kultura u šumskom postojanje novih opravdanih razloga povećanja osnivafondu Hrvatske varira tijekom godina, a danas prema nja šumskih kultura zelene duglazije u budućnosti,kao podacima iz Šumsko-gospodarske osnove područja što su proizvodnja biomase, smanjenje opterećenja na (2006–2015) ona iznosi oko 3 % od ukupne površine prirodne šume zbog proizvodnje drveta, ispunjavanje pod šumama. Od toga iznosa 26% odnosi se na kulture uvjeta postavljenih Kyoto Protocolom, te ostale polistača, a 74% na kulture crnogorice (crni bor 26%, voljne karakteristike vrste (npr. otpornost na elementarne nepogode, prilagodljivost na različite stanišne uvjete, dobra regeneracija nakon požara i dr.) (Larson 1 Dr. sc. Sanja Perić, Hrvatski šumarski institut, Cvjetno naselje 41, 2010, Ferron i Douglas 2010, Griesbauer i 10 450 Jastrebarsko, Kontakt e-mail: sanjap@sumins.hr Green 2010,Fischer i dr.2010). U prilog poveća2 Dipl. ing. šum. MartinaTijardović, Hrvatski šumarski institut, Cvjetno naselje 41, 10 450 Jastrebarsko, nju površina šumskih kultura u Hrvatskoj posebice se Kontakt e-mail: martinat@sumins.hr treba uzeti u obzir i spontano,kontinuirano povećanje 3 Izv. prof. dr. sc. Anamarija Jazbec, Šumarski fakultet Sveučilišta površina pogodnih za njihovo daljnjeosnivanje (zapuš u Zagrebu, Svetošimunska 25, 10 000 Zagreb, Kontakt e-mail: jazbec@sumfak.hr tena poljoprivredna zemljišta). |
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 193 <-- 193 --> PDF |
S. Perić, M. Tijardović, A. Jazbec: REZULTATI ISTRAŽIVANJAPROVENIJENCIJAZELENE DUGLAZIJE U ... Šumarski list – Posebni broj (2011), 190-201 Dosadašnji rezultati praćenja trajnih pokusnih ploha Hrvatskog šumarskog instituta ukazali su na zelenu duglaziju (Pseudostuga menziesii Mirbel Franco) kao na alohtonu vrstu,koja se svojim uspjehom najbolje pokazala od svih ispitivanih vrsta crnogorice u Hrvatskoj (Perić i dr.2005;OrlićiPerić2005; Orlići dr. 1997; Orlić i Ocvirek 1996; Komleno vić i dr. 1995; Orlić 1994; Orlić i Ocvirek 1994; Orlić i Ocvirek1990; OrlićiKomlenović1988;Orlić 1985). Zelena duglazija je jedna od najvrjednijih i najzna ča j nijih vrsta za pridobivanje drveta u svijetu (Larson 2010). Kombinacija drveta dobre kvalitete i njezina vi- so ka produktivnost postavila je duglaziju u sam vrh svjetske proizvodnje drveta. U zemlji prirodnog ras p ro stranjenja ovo je dobro istražena vrsta, dok je u Europi istraživana većinom u uvjetima podizanja kultura (Heini dr. 2008; RitchieiHamann2007). Zelena dug la zija je vrsta umjerenog pojasa. Njezin prirodni areal ra sprostire se u zapadnom dijelu Sjeverne Amerike. Pre maHermannuiLavenderu( 1999)ova vrsta uspješno je introducirana u gotovo sve predjele umjerenog pojasa u svijetu (Europa, južni dio Južne Amerike, jug Australije) te na području Novog Zelanda. Osnivanje ku ltura duglazije osobito je zastupljeno u SjevernojAme rici, gdje je i područje njezinog prirodnog rasprostranjenja. Zelena duglazija se uspješno prilagođava na široki spektar stanišnih uvjeta, zadržava visoke priraste, te osigurava proizvode visoke kvalitete (Weise i dr.2001; Kenk i Thren 1984). Uspijeva u različitim kli mat- skim uvjetima. Osobito joj pogoduju duboka, pro zračna MATERIJAL I METODE Istraživanje uspijevanja rasta zelene duglazije u različi tim bioklimatima provedeno je u četrdesetim godinama sta rosti pokusa na lokalitetima Durgutovica (Šumarija Mi kanovci, UŠP Vinkovci), Slatki Potok (ŠumarijaVeliki Gr đevac, UŠPBjelovar) te Mikleuška (Šumarija Kutina, UŠPZagreb). Pokusi su osnovani u razdoblju od 1966–1970. godine. Šumarski institut, Jastrebarsko (danas Hr va t ski šumarski institut) je 1965. godine nabavio uzorke sje mena različitih provenijencija kojima su uzgojene sadni ce u rasadniku Instituta. Pokusi su osnovani u randomizi ranom blok dizajnu u 4 ponavljanja. Na svim lokaliteti ma u pokusima sudjeluje ukupno 23 različite pro venijencije (Durgutovica 14, Slatki Potok 14, Mikleuška 4). Ukupno ima 19 provenijencija uglavnom s nižih na dmorskih visina,s područja prirodnoga areala duglazije (6 iz Oregona, 3 iz Britanske Kolumbije, te 10 izWashi n g tona), te 4 europske provenijencije (2 iz Hrvatske – Rovi nj i Skrad; 1 iz Bugarske –Šipka; 1 iz Danske – Hvidilde). Pokusi na lokalitetima Durgutovica i Slatki Potok os no vani su sadnicama starosti 2 + 1, s razmakom sadnje bilja ka zelene duglazije 4 x 4 m, između kojih su sađene sadnice obične smreke (Picea abiesKarst.),odnosno eutla, sa pH 5 do 6, dok na teškim tlima s ve ćom količinom vode ima slabiji uspjeh (Hermann i Lavender 1999). Iako je duglazija vrsta koja razvija duboki korijenov sustav, morfologija korijenskog susta va ovisi o tlu. U kontekstu klimatskih promjena pre ma Teuffelu i dr. (2004) zelena duglazija se čini iz uzetno zanimljivom komercijalnom vrstom za središnju Europu zato što se lakše prilagođava na uvjete povećanja temperature zraka i smanjenja količine oborina tijekom vegetacijskog razdoblja, te bi mogla biti superiorna običnoj smre ci koja je trenutno najznačajnija ekonomska vrsta središnje Europe. Ove karakteristike, s dobrim dosadašnjim rezultatima uspjeha,čine zelenu du glaziju prikladnom vrstom za osnivanje šumskih kultura na slobodnim šumskim i nešumskim površinama u Hrvatskoj. U Hrvatskoj zelena duglazija kao komercijalna vr sta trenutno ne zauzima značajnije mjesto. Zastupljena je uglavnom u okvirima znanstvenih istraživanja na pokusnim plohama. Iz navedenih razloga dio istraživanja u okvirima projekta usmjeren je na analizu uspjeha provenijencija zelene duglazije. Cilj ovoga istraživanja je ispitati uspjeh različitih provenijencija zelene duglazije na tri lokaliteta kontinentalnog dijela Hrvatske, te dati preporuke za osnivanje kultura ove vrijedne vrste ne samo u znanstvene, već i u gospodarske svrhe. U okvirima projekta obavljeno je i istraživanje uspjeha provenijencija zelene duglazije s područja Istre koje nije uvršteno u ovaj rad,jer su podaci objavljeni 2009. godine (Perić i dr.2009). – Material and methods ropskog ariša (Larix europea L.). Pokus na lokalitetu Mikleuška osnovan je sadnicama zelene duglazije starosti 1+ 1, uz manji razmak sadnje (2 x 2 m). Broj biljaka pojedine provenijencije zelene duglazije prilikom osnivanja pokusa na lokalitetima Durgutovica i Slatki Potok bio je 100 koma da (4 ponavljanja x 25 komada), dok je na lokalitetu Mi kleuška iznosio 196 komada (4 ponav ljanja x 49 koma da). Osnovni podaci o porijeklu i zemljopisnom položaju provenijencija na istraživanim lokalitetima predstavljeni su uTablici 1. Ovdje su navedeni podaci o porijeklu samo za one provenijencije za koje su podaci dobiveni prilikom nabave sjemena, jer je naknadno točnost podataka o porijeklu teško jamčiti. Na lokalitetu Durgutovica izmjereni su prsni promje ri i visine u 40. godini starosti pokusa, na lokalitetu Slat ki Potok u 42. godini, a na lokalitetu Mikleuška u 45. godini. Ukupno je izmjereno 1979 stabala. U ovome radu prikazani su dendrometrijski parametri (promjer i visi na) na temelju kojih je izračunat volumen koristeći Schumacher- Hallovu formulu. Razlike između svih anali ziranih pa ra metara za lokalitet Durgutovica, te visina i vo lumena za lokalitet Slatki Potok,testirane su jednost r u kom analizom |
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 194 <-- 194 --> PDF |
S. Perić, M. Tijardović, A. Jazbec: REZULTATI ISTRAŽIVANJAPROVENIJENCIJAZELENE DUGLAZIJE U ... Posebni broj Šumarskog lista, (2011), 1-3 varijance(ANOVA–SokaliRohlf1995.).Os ta lipa-iz terenskih obrazaca sakupljanih u okviru rada Odjela za rametri i lokaliteti uspoređeni su analizom varijanci po-uzgajanje i ekologiju šuma. Koje provenijencije se stati novljenih mjerenja (promjeri na lokalite tu Slatki Potok za stički razlikuju,određeno jeTukey post hoc testom za sve 2007. i 2010. godinu, te drvna masa i njezin trend na loka-parametre provenijencija na svim lokalitetima. Podaci su litetu Mikleuška za godine 1980., 1990., 2000., te 2010. statistički obrađeni u programskom paketu STATISTICA Izvorni podaci izmjera visina i promjera na temelju kojih 7.1. (StatSoft, Inc. (2010). je izračunat volumen za godine 1980. i 1990. preuzeti su Tablica 1. Osnovni podaci o provenijencijama na svim istraživanim lokalitetima Table 1 Basic information on provenances for all localities presented in paper Lokalitet DURGUTOVICA(Šumarija Mikanovci, UŠPVinkovci) Oznaka Provenijencija Nadmorska visina m Geografske koordinate Geographic coordinates Sigh Provenance Height above s. l. m širina width duljina length C SHADYCOVE, Oregon 1350 42° 36’N 122° 50’W D TENINO,Washington 100–200 46° 45’N 122° 40’W E ELMA,Washington 100–200 47° 00’N 123° 30’W F ELK RIVER FALLS, Brit. Columbia --- G MATLOCK, Washington 0–50 -- H ALDER, Washington 300 -- I MERVILLE BLACK, Brit. Columbia 15 -- J HVIDILDE, Danska --- K REPUBLIC, Washington 850 -- L SALMONARM, Brit. Columbia 450–600 50° 50’N 119° 10’W P SKRAD, Delnice, Hrvatska 700–900 -- R ŠIPKA, Bugarska 650–780 42° 43’N 25° 20’E S ROVINJ, Hrvatska --- T CASTLE ROCK,Washington --- Lokalitet SLATKI POTOK (Šumarija Veliki Grđevac, UŠPBjelovar) A SHELTON, Washington 30–150 47° 11’N 123° 10’W B CORVALIS, Oregon 75 44° 35’N 123° 16’W C SHADYCOVE, Oregon 1350 42° 36’N 122° 50’W D TENINO,Washington 100–200 46° 45’N 122° 40’W E ELMA,Washington 100–200 47° 00’N 123° 30’W F ELK RIVER FALLS, Brit. Columbia --- I MERVILLE BLACK, Brit. Columbia 15 -- J HVIDILDE, Danska --- L SALMONARM, Brit. Columbia 450–600 50° 50’N 119° 10’W M PEALL,Washington 150–300 46° 45’N 123° 15’W N YELM,Washington 0–150 46° 45’N 122° 40’W R ŠIPKA, Bugarska 650–780 42° 43’N 25° 20’E S ROVINJ, Hrvatska --- T CASTLE ROCK,Washington --- Lokalitet MIKLEUŠKA(Šumarija Kutina, UŠPZagreb) 1 CORTAGE GROVE, Oregon 550 -- 2 CENTRALIA, Washington 100–200 -- 3 CASCADIA, Oregon 250–300 -- 4 ASHLAND, Oregon 650–700 -- REZULTATI – Results Za sve lokalitete i analizirane parametre naprav-čki značajna razlika između pojedinih provenijencija ljena je deskriptivna statistika (Tablica 2). po svim analiziranim parametrima (promjeru, visini i Statističkom analizom podataka prikupljenih na lo volumenu, p<0,05). Rezultati jednofaktorske analize kalitetu Durgutovica utvrđeno je kako postoji statisti-varijanci za volumen prikazani su uTablici 3. |
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 195 <-- 195 --> PDF |
S. Perić, M. Tijardović, A. Jazbec: REZULTATI ISTRAŽIVANJAPROVENIJENCIJAZELENE DUGLAZIJE U ... Šumarski list – Posebni broj (2011), 190-201 Tablica 2. Podaci deskriptivne statistike za sve ispitivane lokalitete, provenijencije i parametre Table 2 Results of descriptive statistics for all localities, provenances and parameters Lokalitet DURGUTOVICA Oznaka Sigh Provenijencija Provenance Prsni promjer u 40.g. DBH in 40th year Visina u 40. g. Height in 40th year Drvna masa u 40. g. Volume in 40th year C SHADYCOVE, Oregon 32,44 ± 7,62 23,90 ± 3,25 1,07 ± 0,50 D TENINO,Washington 36,53 ± 5,58 26,47 ± 1,99 1,41 ± 0,44 E ELMA,Washington 35,41 ± 6,57 25,73 ± 3,06 1,32 ± 0,48 F ELK RIVER FALLS, Brit. Columbia 33,03 ± 7,05 25,74 ± 2,32 1,18 ± 0,48 G MATLOCK,Washington 33,94 ± 6,93 26,11 ± 2,54 1,24 ± 0,48 H ALDER,Washington 36,13 ± 5,39 26,42 ± 1,97 1,37 ± 0,42 I MERVILLE BLACK, Brit. Columbia 33,43 ± 5,52 25,49 ± 2,13 1,15 ± 0,41 J HVIDILDE, Danska 39,36 ± 4,76 27,66 ± 1,46 1,67 ± 0,42 K REPUBLIC,Washington 34,03 ± 10,72 23,81 ± 4,23 1,27 ± 0,74 L SALMONARM, Brit. Columbia 26,09 ± 7,20 20,70 ± 3,32 0,64 ± 0,40 P SKRAD, Delnice, Hrvatska 29,72 ± 8,25 22,05 ± 4,00 0,87 ± 0,44 R ŠIPKA, Bugarska 36,54 ± 6,54 27,16 ± 2,21 1,45 ± 0,53 S ROVINJ, Hrvatska 35,43 ± 7,32 26,53 ± 2,76 1,37 ± 0,58 T CASTLE ROCK,Washington 34,42 ± 5,92 25,73 ± 2,13 1,19 ± 0,45 Lokalitet SLATKI POTOK Prsni promjer u 42.g. DBH in 42nd year Visina u 42. g. Height in 42nd year Drvna masa u 42. g. Volume in 42nd year A SHELTON, Washington 32,68 ± 8,46 25,28 ± 4,31 1,18 ± 0,64 B CORVALIS, Oregon 27,80 ± 8,81 22,47 ± 4,77 0,82 ± 0,56 C SHADYCOVE, Oregon 19,58 ± 7,58 15,31 ± 4,52 0,32 ± 0,30 D TENINO,Washington 32,08 ± 9,53 25,03 ± 3,93 1,15 ± 0,71 E ELMA,Washington 34,82 ± 8,42 27,50 ± 9,55 1,39 ± 0,60 F ELK RIVER FALLS, Brit. Columbia 29,32 ± 8,65 24,03 ± 3,86 0,93 ± 0,56 I MERVILLE BLACK, Brit. Columbia 27,35 ± 10,05 22,55 ± 4,58 0,83 ± 0,66 J HVIDILDE, Danska 33,14 ± 10,27 24,35 ± 4,30 1,21 ± 0,73 L SALMONARM, Brit. Columbia 19,38 ± 6,49 18,18 ± 3,76 0,34 ± 0,29 M PEALL,Washington 33,29 ± 8,48 25,60 ± 3,83 1,20 ± 0,63 N YELM,Washington 31,37 ± 10,56 24,32 ± 4,33 1,10 ± 0,77 R ŠIPKA, Bugarska 32,18 ± 9,29 24,54 ± 4,42 1,13 ± 0,71 S ROVINJ, Hrvatska 26,68 ± 10,17 21,94 ± 5,19 0,87 ± 0,61 T CASTLE ROCK,Washington 35,00 ± 14,09 24,22 ± 4,51 1,40 ± 1,16 Lokalitet MIKLEUŠKA Prsni promjer u 45.g. DBH in 45th year Visina u 45. g. Height in 45th year Drvna masa u 45. g. Volume in 45th year 1 CORTAGE GROVE, Oregon 29,99 ± 2,85 34,76 ± 7,40 4,12 ± 16,16 2 CENTRALIA,Washington 30,56 ± 3,27 36,40 ± 6,72 1,54 ± 0,69 3 CASCADIA, Oregon 30,51 ± 2,02 35,40 ± 7,04 1,51 ± 0,67 4 ASHLAND, Oregon 29,99 ± 2,57 34,76 ± 6,99 1,48 ± 0,71 Tablica 3.Rezultati jednofaktorske analize varijanci za volumen na lokalitetu Durgutovica Table 3 Results of ANOVA for volume on Durgutovica locality Suma kvadrata Sum of squares Stupnjevi slobode Degrees of freedom Varijanca Variance F p SS d.f. MS F p Provenijencija Provenance 59,287 13 4,561 19,179 <0,0001 Greška Error 240,17 1010 0,238 Prosječna vrijednost prsnog promjera na ovome lokalitetu iznosi 22,9 cm, visine 25,2 m, te volume na 3 1,22 m. Provenijencija s najvišim srednjim vrijednostima svih analiziranih parametara je provenijencija Hvidilde iz Danske (39,36 cm promjera, 27,7 m visine, i 1,68 m volumena). Ona se po promjeru i visini statistički značajno razlikuje od svih uspoređenih provenijencija na loka litetu Durgutovica, osim provenijen |
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 196 <-- 196 --> PDF |
S. Perić, M. Tijardović, A. Jazbec: REZULTATI ISTRAŽIVANJAPROVENIJENCIJAZELENE DUGLAZIJE U ... Posebni broj Šumarskog lista, (2011), 1-3 cija izWashingtona (Tenino - 36,5 cm promjera i 26,5 m visine;Alder - 36,1 cm promjera i 26,5 m visine; Elma po promjeru - 35,4 cm promjera i Matlock po visini -26,1 m) i Europe (Šipka, Bugarska - 36,5 cm promjera i 27,1 m visine; Rovinj - 25,4 cm promjera i 25,5 m vi- sine). Najbolja provenijencija Hvidilde iz Danske po volumenu se statistički značajno ne razlikuje samo od provenijencija Šipka (1,45 m3) iz Bugarske i Tenino 3 (1,41 m) izWashingtona, na temelju čega se ove tri navedene provenijencije mogu izdvojiti kao najuspješnije provenijencije po svim analiziranim parametrima na lokalitetu Durgutovica. Najslabiji uspjeh na ovome lokalitetu prema svim analiziranim parametrima pokazala je provenijencija Salmon Arm iz Britanske Kolumbije (26,1 cm pro 3 mjera, 20,7 m visine, te 0,64 m volumena). Ona se statistički značaj no razlikuje od svih pro venijencija s ovoga lokaliteta,osim od provenijencije Skrad iz Del 3 nica (29,7 cm promjera, 22,0 m visine, te 0,80 m volumena). Na temelju ove usporedbe zaključujemo kako se ove dvije provenijencije prema svim ana liziranim parametrima izdvajaju kao najlošije na ovome lokalitetu. Međutim, hrvatska provenijencija Skrad pokazuje još i interakciju (što znači da nema statistički značajne razlike) po visini i volumenu s provenijencijom Shady Cove iz Oregona, te po promjeru sa svim ostalim provenijencijama iz Britanske Kolumbije (Elk River Falls, Merville Black i SalmonArm), čime se provenijencije iz Britanske Kolumbije izdvajaju lošim debljinskim prirastom od ostalih provenijencija na ovome lokalitetu. Grafički prikaz podataka priložen je samo za volumen, s obzirom da je to parametar koji najbolje pokazuje uspjeh pojedine provenijencije. Za lokalitet Slatki Potok utvrđeno je kako postoji statistički značajna razlika svih analiziranih parametara (prsni promjer, visina, volumen, p< 0,05) između prove vrijednosti pojedinih godina te interakcija provenijen cija x godina. Ovo ukazuje da provenijencije nisu imale jednaku dinamiku debljinskog rasta. Koje se provenijencije međusobno razlikuju utvrđeno je za sve analizirane parametre koristećiTuckeyev Post Hoc test. Prosječna vrijednost promjera na ovome lokalitetu iznosi 27,9 cm, 3 visine 23,5 m, a volumena 1,00 m (Tablica 2). Provenijencija s najvišim srednjim vrijednostima promjera i visina je Elma (32,8 cm i 27,5 m visine) iz Washingtona. Ona se statistički značajno razlikuje od svih provenijencija osim provenijencija iz Washingtona (Castle Rock (24,2 cm promjera, 32,2 m visine), PeAll (25,6 cm i 31,0 m visine), Shelton (25,2 cm i 30,4 m visine),Tenino (25,0 cm promjera i 29,8 m vi- sine) i Yelm (29,4 cm promjera), te provenijencije Šipka (24,5 cm promjera i 30,2 m visine) iz Bugarske i Hvidilde iz Danske (30,9 m visine). Na temelju ovih podataka može se zaključiti kako su washingtonske provenijencije te europske (Bugarska i Danska) najuspješnije po prsnim promjerima i visinama. 95% interval pouzdanosti za promjere za ovaj lokalitet prikazan je na Slici 1. Provenijencije s najvišom srednjom vrijednosti volumena su Elma izWashingtona i Castle Rock iz Oregona 3 sa gotovo jednakim vrijednostima (1,40 m). One se značajno razlikuju samo od provenijencija s najmanjim volu 3 menom Shady Cove (0,32 m) iz Oregona i SalmonArm 3 (0,33 m) iz Britanske Kolumbije, koje su se pokazale neprikladnima za ovo stanište. Sa svim ostalim provenijencijama nema statistički značajne razlike. Na temelju svih navedenih podataka može se zaključiti kako je provenijencija Elma izWashingtona, te općenito provenijencije izWashingtona i europske provenijencije iz Bugarske i Danske najbolje pokazale na ovome lokalitetu. Najmanji srednji promjer i visine imaju provenijencije SalmonArm (18,5 cm promjera i 18,2 m visine) iz Britanske Kolubije i Shady Cove iz Tablica 4. Rezultati jednofaktorske analize varijanci za volumen na lokalitetu Oregona (18,7 cm promjera i 15,3 m Slatki Potok Table 4 Results of ANOVA for volume on Slatki Potok locality Suma kvadrata Sum of squares Stupnjevi slobode Degrees of freedom Varijanca Variance F p SS d.f. MS F p Provenijencija Provenance 68,409 13 5,262 13,254 <0,0001 Greška Error 314,447 792 0,397 nijencija u 40. godini starosti pokusa. Rezultati jednofaktorske analize varijanci za volumen na lokalitetu Slatki Potok prikazani su uTablici 4. Na temelju izmjere prsnih promjera u 2007. i 2010. godini analiza je pokazala kako postoji statistički značajna razlika i između visine). Provenijencija SalmonArm iz Britanske Kolumbije statistički se značajno razlikuje po promjeru od svih provenijencija osim od provenijencije Shady Cove (18,7 cm) iz Oregona i Castle Rock (32,2 cm) iz Washingtona. Iz ovih po dataka mo že se zaključiti kako naj niže vrijednosti promjera na lokalitetu Slatki Potokpripadajuprove ni jen ci ja maiz Britanske Ko lumbije, Or egona i provenijencija Castle Rock izWashingtona. Provenijencija SalmonArm se po visini statistički razlikuje značajno sa svima,osim sa provenijencijom Shady Cove (najlošijom po visini), Rovinj (21,9 m) iz Hrvatske, te Castle Rock (24,2 m) iz Washingtona. Najmanju srednju vrijednost volumena ima provenijen |
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 197 <-- 197 --> PDF |
S. Perić, M. Tijardović, A. Jazbec: REZULTATI ISTRAŽIVANJAPROVENIJENCIJAZELENE DUGLAZIJE U ... Šumarski list – Posebni broj (2011), 190-201 Prsni promjer Figure 195 % confidence intervals for DBH (in 42nd year after trial establishment) on Slatki Potok locality Slika 1. 95 % interval pouzdanosti za promjere u 42. godini na lokalitetu Slatki Potok. 33 cija Shady Cove (0,32 m) iz Oregona, koja se statistički (0,83 m) iz Britanske Kolumbije, na temelju čega za značajno razlikuje od svih provenijencija osim od pro-ključujemo kako su to najslabije provenijencije što se 3 venijencije SalmonArm (0,33 m) iz Britanske Kolum-tiče proizvodnje drveta na ovome lokalitetu. Iz ovih pobije. Na temelju ove analize te dvije provenijencije se iz-dataka može se donijeti i zaključak kako najniže vrijeddvajaju kao najlošije na ovom lokalitetu, prema svim nosti promjera na lokalitetu Slatki Potok pripadaju analiziranim parametrima. provenijencijama iz Britanske Kolumbije i Oregona. SalmonArm se još statistički ne razlikuje od prove-Za podatke volumena analiziranih na lokalitetu Mi 3 nijencija Corvalis (0,82 m) iz Oregona i Merville Black kleuška utvrđeno je kako ne postoji statistički značajna razlika između četiri postojeće pro- Tablica 5.Rezultati jednofaktorske analize varijanci za volumen na lokalitetu venijencije. Rezultati jednofaktor- Mikleuška ske analize varijanci za volumen Table 5 Results of ANOVA for volume on Mikleuška locality Suma kvadrata Sum of squares Stupnjevi slobode Degrees of freedom Varijanca Variance F p SS d.f. MS F p Provenijencija Provenance 785,61 3 261,869 0,949 0,4186 Greška Error 39164,86 142 275,809 Godine Years 157,81 3 52,603 511,312 <0,0001 Godine*Prov Years*prov 0,21 9 0,023 0,227 0,9906 Greška Error 43,83 426 0,103 prikazani su uTablici 5. Koristeći Tuckeyev Post Hoc test za volumen na ovome lokalitetu dokazano je kako između svih godina postoji statistički značajna razlika, što se moglo i pretpostaviti s obzirom na veliki vremenski interval između pojedinih mjerenja (10 godina – podaci za 1980., 1990., 2000. i 2010). Deskriptivna statistika za ovaj lokalitet prikazana je uTablici 2, a 95% interval pouzdanosti za volumen u 45. godini na Slici 2. |
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 198 <-- 198 --> PDF |
S. Perić, M. Tijardović, A. Jazbec: REZULTATI ISTRAŽIVANJAPROVENIJENCIJAZELENE DUGLAZIJE U ... Posebni broj Šumarskog lista, (2011), 1-3 Volumen (m 3 ) Figure 295 % confidence intervals for volume (in 45. year after trial establishment) on Mikleuška locality Slika 2. 95 % interval pouzdanosti za drvni volumen u 45. godini na lokalitetu Mikleuška. RASPRAVA– Discussion S obzirom da analizirane provenijencije pokrivaju velik dio prirodnog areala zelene duglazije (42°36´– 50°50´ sjeverne zemljopisne širine, 119°10´–123°30´ zapadne zemljopisne duljine, 0–1350 m n. v.), te obuhvaćaju provenijencije iz Europe i Hrvatske gdje je ona alohtona vrsta, ne čudi što je raspon proizvodnje dr 33 vnog volumena velik (od 43,8 m/ha do 807,8 m/ha). Ukoliko se u obzir uzmu ekološke karakteristike lokaliteta na kojima su osnovane pokusne plohe može se zaključiti kako one nisu imale značajniji utjecaj prilikom izdvajanja najuspješnijih i najlošijih provenijencija. Naime, općenito se za sve analizirane lokalitete može reći kako su najuspješnije europske provenijencije (Danska Hvidilde i Bugarska Šipka), te provenijencije s nižih nadmorskih visina Savezne državeWashington. Ovakvi rezultati samo potvrđuju prethodna istraživanja u kontinentalnom dijelu Hrvatske (Orlić iOcvirek 1996, Orlić i Ocvirek 1994, Orlić i Ocvirek 1991). PremaOrlićuiOcvireku(1994) nadmorske vi- si ne ispitivanih lokaliteta kreću se od 110 m n. v. (Durgu tovica) do 145 m n. v. (Slatki Potok). Razlika na d mo r skih visina je 45 m, a logično je da su se najbolje provenijencije pokazale upravo s odgovarajućih nad morskih visina prirodnog areala. PremaKlepcu (1962) zelenu duglaziju se preporučuje saditi na duboka, rahla, svježa i topla tla,što je preduvjet za njezino dobro uspijevanje. PremaOrliću iOcvireku (1996, 1991) tla na lokalitetima su definirana kao rigolano lesivirano tlo na karbonatnom lesu za lokalitet Durgutovica, tlo rigolano lesivirano do rigolano lesivirano slabo pseudoglejno za lokalitet Slatki Potok, te lesivirano pseudoglejno tlo, kisele do jako kisele reakcije za lokalitet Mikleušku. Klima prema istom izvoru je subhumidna vlažna s manjkom oborina uVII,VIII I IX mjesecu na Durgutovici, te humidna s manjkom oborina uVIII i IX mjesecu za Slatki Potok. Na lokalitetu Durgutovica drvni volumen kreće se od 3 277 m/ha (provenijencija SalmonArm iz Britanske Ko 3 lumbije) do 691,6 m/ha (provenijencija Hvidilde iz Danske). Najslabiji uspjeh pokazala je uz provenijenciju Sal monArm i provenijencija Skrad iz Delnica (413,5 m/ha), što ukazuje kako se ove provenijencije trebaju izbaciti iz planova osnivanja kultura u ovome dijelu RH (navedene provenijencije su uglavnom s viših predjela). Iako druga po proizvodnji volumena, provenijencija Skrad bi se trebala i dalje pratiti s obzirom da njezin volumen ima pro sječan iznos,ako se uspoređuje s kulturama u prirodnom rasprostranjenju, a mogla bi imati veću otpornost na neke štetnike,što ovim istraživanjem nije obuhvaćeno. Prove |
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 199 <-- 199 --> PDF |
S. Perić, M. Tijardović, A. Jazbec: REZULTATI ISTRAŽIVANJAPROVENIJENCIJAZELENE DUGLAZIJE U ... Šumarski list – Posebni broj (2011), 190-201 ni jencija s najvišim drvnim volumenom je Hvidilde iz 3 Da nske (691,6 m /ha), za kojom slijede provenijencije 3 Mat lock iz Washingtona (673,2 m /ha), provenijencija Šip ka (670,6 m 3/ha) iz Bugarske iTenino (668,4 m 3/ha) iz Wa shingtona, što je u skladu s dosadašnjim istraživanjima (Or lić iOcvirek 1996, Orlić i Ocvirek 1994). Uk o liko se proizvodnja drvnog volumena usporedi s među narodnim publikacijama, uspjeh ovih provenijencija mo že se zaključiti kao izuzetno dobar. Naime, prema dostu pnim podacima o proizvodnji volumena zelene duglazi je po hektaru (Klepac 1962) koje su preuzete i prilagođene iz publikacija s područja prirodnog raspro stranjena ove vrste (Sjeverna Amerika) proizvodnja dr vnog volumena u starosti od 40 godina kreće se od 148 3 do 525 m/ha (ovisno o bonitetnom razredu I doV), a u 3 starosti od 50 godina od 199 do 710 m/ha. Prema istom navodu ukupna proizvodnja drvnog volumena u kulturama na europskom području u 50. godini ukazuje na sli 33 čan rezultat (Hummeli Christi785 m/ha do 1094 m/ha, 33 Schober508 m/ha do 940 m/ha). S obzirom da je na ispitivanim pokusnim plohama obavljena proredna sječa kojom je umanjen broj stabala,iznosi drvnog volumena za ovaj lokalitet su umanjeni. Noviji podaci o ukupnom volume nu iz Francuske (Ponette i dr.2001) uka zuju na 3 1100 m /ha u 60. godini, što ukazuje i na velik ras pon pro iz vodnosti u ovisnosti o stanišnim uvjetima u Eu ropi. Pre ma navoduOrlića iPerić 2005.analiza pro izvodnje volumena na Krndiji također je u skladu s činje nicom da su provenijencije iz Danske i Bugarske poka zale najbolji usp jeh, zajedno s provenijencijama iz oba lnog područja save zne države Washington (13. i 27. go dina starosti po ku sa). Prema istom izvoru Salmon Arm se pokazala kao najlošija provenijencija i na ovome lokalitetu. Drvni volumen na lokalitetu Slatki Potok općenito je nešto niži od volumena na lokalitetu Durgutovica (ukoliko se uzme u obzir i vrijeme starosti pokusa u trenutku 3 izmjere). Kreće se od samo 43,8 m/ha (Castle Rock iz 3 Washingtona) do 608,7 m /ha (Elma iz Washingtona). Prema podacimaOrlića iOcvireka 1994.vrijednosti drvnog volumena u 13. i 22. godini starosti biljaka na ova dva lokaliteta bile su više na lokalitetu Durgutovica, što potvrđuje i ovo istraživanje. PremaKlepcu 1962. zelenu duglaziju se preporučuje saditi na dubokim, rahlim, svježim i toplim tlima,što je preduvjet za njezino dobro uspjevanje.To je jedan od razloga boljeg uspjeha na lokalitetu Durgutovica. Izuzetno niski drvni volumen po hektaru u slučaju provenijencije Castle Rock uvjetovan je niskim preživljenjem,koje se očituje u sve tri repeticije (od 0 do 3 stabla po ponavljanju) na koje su utjecali abiotski čimbenici,o čemu dr. Orlić piše već od prvih godina starosti pokusa (Orlić i Ocvirek 1990). Osim ove provenijencije, kao najlošije po proizvodnji drvnog volumena izdvajaju se SalmonArm iz Britanske Kolum 33 bije (50,5 m/ha), Shady Cove iz Oregona (131,3 m/ha), 3 Corvalis iz Oregona (281,9 m/ha), te Rovinj iz Hrvatske 3 (294,6 m/ha) koje se nalaze ispod prosjeka proizvodnje u sličnoj starosti (Klepac 1962). Ipak, ukoliko se žele dati smjernice za odabir provenijencija za osnivanje kultura s ciljem proizvodnje drveta, svakako je potrebno uzeti u obzir i preživljenje u prvim godinama osnivanja pokusa,koje ukazuje na osjetljivost pojedine provenijencije i prilagodljivost na abiotske i biotske čimbenike,koji pak imaju odlučujući utjecaj na proizvodnju drveta.Tako se o niskom preživljenju i lošem uspjehu provenijencija govori više puta u svim već navedenim domaćim publikacijama. Provenijencije s najvišom vrijednosti volumena na ovome lokalitetu su Elma i Shelton iz Washingtona 33 (608,7 m/ha i 539,2 m/ha), te se mogu preporučiti za osnivanje kultura na ovome području. Ovakav zaključak u skladu je s rezultatima istraživanja Orlića i Ocvireka (1996, 1994) prema kojima su se kao najbolje provenijencije s nižih nadmorskih visina (do 300m) Savezne države Washington pokazale i na sjeverozapadnom području Hrvatske. Za ovim provenijencijama slijede provenijencije s područja Europe (Hvidilde iz Danske i Šipka iz Bugarske), te provenijencije iz Savezne državeWashington, a 33 kreću se od 414,5 m/ha do 488,3 m/ha,što je zadovoljavajuće u usporedbi s podacima proizvodnje volumena u kulturama iz Europe (Kantor 2008; Ponette i dr. 2001) i Sj.Amerike (Reukema1979). S obzirom da na lokalitetu Mikleuška ne postoji stati stički značajna razlika između volumena četiri analizi ranih provenijencija,ne može se po proizvodnji po sebno izdvojiti niti jedna od njih. Međutim, uspoređu jući po datke volumena s podacima iz europskih pub li ka cija, gdje je zelena duglazija unešena vrsta (Kantor 2008;Ponette i dr.2001) koji navode od 574 m/ha 3 do 747 m/ha u kulturama sličnih starosti (52.–58. go- di na) može se reći kako srednji volumen na ovome lo 3 ka litetu od 703,62 m /ha ukazuje na dobru produktivno st odabranih provenijencija na ovome području. Us poredba s proizvodnjom volumena u kulturama na području prirodnog rasprostranjena koja iznosi 296– 3 468 m/ha u 53. godini starosti kulture (Reukema 1979)također ukazuje na dobru produktivnost provenijencija na ovome lokalitetu. Prema usporedbi trenda proizvodnje volumena u razdoblju 1980. do 2010. go- dine s podacima Orlića i Ocvireka 1991.može se reći ka ko postoji kontinuitet u dinamici proizvodnje volume na pojedinih provenijencija. Ipak, prema istom izvoru pro venijencija Cascadia ima značajno veće preživljenje u 15. i 25. godini,što ukazuje na bolju us kla đenost sa sta ništem, dok smo u 45. godini utvrdili kako posjeduje 3 ve ći volumen od drugih 807,8 m /ha. Provenijencije koje su izdvojene kao najlošije (opće nito provenijencije iz južnih i sjevernih dijelova prirodnog areala, a to su provenijencije iz Britanske Ko lumbije i Oregona) ne bi se trebale koristiti prilikom osnivanja kultura zelene duglazije na nižim nad mor skim visinama kontinentalne Hrvatske. |
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 200 <-- 200 --> PDF |
S. Perić, M. Tijardović, A. Jazbec: REZULTATI ISTRAŽIVANJAPROVENIJENCIJAZELENE DUGLAZIJE U ... Posebni broj Šumarskog lista, (2011), 1-3 ZAKLJUČCI – Conclusions Na temelju istraživanja uspjeha različitih provenijencija zelene duglazije na tri lokaliteta kontinentalne Hrvatske donose se sljedeći zaključci: Visoka produkcija i dobre karakteristike drveta, te široka ekološka valencija postavljaju zelenu duglaziju na značajno mjesto prilikom osnivanja novih šumskih kultura u Hrvatskoj. Novije europske spoznaje naglašavaju njezino značenje u okvirima klimatskih promjena,gdje je prepoznata kao vrsta povoljnih bioloških osobina te se kao takva preporučuje koristiti prilikom osnivanja novih šumskih kultura. Proizvodnja drvnog volumena u kulturama zelene duglazije na više lokaliteta kontinentalne Hrvatske,ukazuje na dobru proizvodnju pojedinih provenijencija (Hvidilde –Danska, Šipka – Bugarska, provenijencije s nižih nadmorskih visina Savezne države Washington) u usporedbi s proizvodnjom na području njezinog prirodnog areala ili s podacima iz kultura s europskog područja. Prilikom postavljanja smjernica za odabir provenijencija zelene duglazije za osnivanje šumskih kultura s ciljem proizvodnje drveta, svakako je potrebno uzeti u obzir i preživljenje u prvim godinama osnivanja pokusa, koje ukazuje na osjetljivost pojedine provenijencije i njezinu prilagodljivost na abiotske i biotske čimbenike koji imaju odlučujući utjecaj na proizvodnju drveta. Uzevši u obzir i preživljenje u prva dva desetljeća starosti biljaka,potvrđuje se dobar odabir već navedenih provenijencija. Ekološka amplituda zelene duglazije je velika. Ipak, potrebno je obratiti pozornost na tip tla s obzirom da mnoge kulture stradavaju od abiotskih čimbenika (osobito vjetar). Na istraživanim plohama sa zabilježenim izuzetno niskim volumenom po hektaru (Castle Rock, SalmonArm, Shady Cove), preostao je mali broj stabala uslijed velikih šteta uzrokovane abiotskim čimbenicima, zbog čega ove provenijencije treba isključiti prilikom izrade planova gospodarenja i ne koristiti ih za osnivanje šumskih kultura na području kontinentalnog dijela RH. Najproduktivnije provenijencije (Hvidilde– Danska, Šipka– Bugarska, provenijencije s nižih nadmorskih visina Savezne državeWashington) preporučuju se koristiti u kontinentalnom dijelu nižih nadmorskih visina,jer su se u usporedbi s rezultatima međunarodnih istraživanja pokazale uspješnim na svim istraživanim lokalitetima. S obzirom na dobre rezultate i date preporuke za pojedine provenijencije zelene duglazije,potrebno je povezati proizvodnju šumskog reprodukcijskog materijala s potencijalnim površinama za osnivanje novih šumskih kultura. Postoji potreba daljeg istraživanja proizvodnje drvnog volumena zelene duglazije u RH,s obzirom da sadašnji rezultati ukazuju na izuzetno dobru proizvodnju u usporedbi s proizvodnjom u kulturama na području prirodnog rasprostranjenja, te područja gdje je ona introducirana vrsta.Također se istraživanjem trebaju obuhvatiti i pokusne plohe na višim nadmorskim visinama kontinentalnog dijela Hrvatske. ZAHVALA – Acknowledgements Ovo istraživanje provedeno je u okviru projekta “Gospodarenje kulturama četinjača”, uz financijsku potporu poduzeća “Hrvatske šume” d.o.o. Želimo se osobito zahvaliti na susretljivosti i iskazanoj pomoći LITERATURA Ferron, J. L., F. Douglas, 2010: Douglas-fir in France: history, recent economic development, overviews for the future. U: H. Spiecker, U. Kohnle, K. Makkonen-Spiecker, K. von Teuffel, Opportunities and risks for Douglas fir in a changing climate, Forstliche Versuchs- und Forschungsanstalt Baden-Wurttemberg, XI, Freiburg. Fischer,S., B.Neuwirth, J.Löffler, M. Winiger, 2010: Tree-ring growth of West-German Douglas-fir under changing climate conditions. U: H. Spiecker, U. Kohnle, K. Makkonen- Spiecker, K.von Teuffel,Opportunities and risks for Douglas fir in a changing climate, Forstliche Versuchs- und Forschungsanstalt Ba den- Wurttemberg, 16, Freiburg. upraviteljima i djelatnicima UŠP Bjelovar (šumarije Veliki Grđevac), UŠPVinkovci (šumarije Mikanovci) i UŠPZagreb (šumarije Kutina). – References Gračan,J., 1984:Varijabilnost provenijencija obične smreke (Picea abies /L./ Karst.) u dijelu pri rodnog rasprostranjenja. Doktorska diser tacija, str. 1–-43. Griesbauer, H. P., D. S. Green, 2010: Climatic and regional patterns in Douglas-fir climate growth relationship in British Columbia, Canada. U: H. Spiecker, U. Kohnle, K. Makkonen- Spiecker, K. von Teuffel, Opportunities and risks for Douglas fir in a changing climate, Forstliche Versuchs-und Forschungsanstalt Baden-Wurttemberg, 9, Freiburg. Hein,S.,A. R. Weiskittel, U.Kohnle,2008: Effect of wide spacing on tree growth, branch and sapwood properties of young Douglas-fir (Pse u do tsuga menziesii (Mirb.) Franco.) in south |
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 201 <-- 201 --> PDF |
S. Perić, M. Tijardović, A. Jazbec: REZULTATI ISTRAŽIVANJAPROVENIJENCIJAZELENE DUGLAZIJE U ... Šumarski list – Posebni broj (2011), 190-201 western Germany. Eur J Forest Res, 127 (6): 481–493. Hermann,K., D. P.Lavender,1999.: Douglas-fir planted forests. New forests, Vol 17: 53–70 (1999), KluwerAcademic Publishers. Kantor,P.,2008: Production potential of Douglas fir at mesotrophic sites of Krtiny Training Forest Enterprise. Journal of forest science, 54, 2008(7): 321–332. Kenk,G., M.Thren,1984: Results of different Douglas- fir provenance tests in Baden -Wűrttemberg. Part I:The international Douglas fir pro venance test 1958.Allg Forst-u Jagdztg 155:165–184. Klepac, D., 1962: Rast i prirast zelene duglazije i američkog borovca – prilog za poznavanje navedenih vrsta na području NR Hrvatske. Po ljo pri vre dno šumarska komora NR Hrvatske, Sekcija za šumarstvo, Zagreb, 1962. Komlenović,N., S.Orlić,P.Rastovski,1995: Uspijevanje šest vrsta četinjača u području bujadnica i vriština. Šum. list 5–6: 169–178, Zagreb. Larson,B., 2010:The dynamics of Douglas-fir st a nds. U: H.Spiecker, U.Kohnle, K.Makkonen- Spiecker, K. von Teuffel, Op por tunities and risks for Douglas fir in a changing climate,ForstlicheVersuchs-undFor sch un g san st alt Baden-Wurttemberg, IX, Freiburg. Orlić,S., 1994: Rezultati istraživanja komparativnog uzgoja domaćih i stranih vrsta četinjača na bu ko voj stojbini. Rad. Šumar. Inst. 29 (1/2): 247–258, Jastrebarsko. Orlić,S., 1985: Uspijevanje četinjača u kulturama na području Šumskog gospodarstva Bjelovar, Rad. Šumar. Inst. 65: 5–63, Jastrebarsko. Orlić,S., N.Komlenović,1988: Uspijevanje kultura četinjača i njihov utjecaj na kemijska svojstva tla na različitim staništima. Rad. Šumar. Inst. 75: 115–121, Jastrebarsko. Orlić, S., N. Komlenović, P. Rastovski, M. Ocvirek, 1997: Uspijevanje šest vrsta četinjača na lesiviranom tlu na području Bjelovara. Šum. list 121 (7/8): 361–370, Zagreb. Orlić,S., M.Ocvirek,1996: Istraživanje provenijencije zelene duglazije (Pseudotsuga menziesii (Mirb.) Franco.) u Hrvatskoj. Šum. list 120 (11/12): 455–462, Zagreb. Orlić,S., M.Ocvirek,1994: Istraživanje provenijencija zelene duglazije (Pseudotsuga menziesii (Mirb.) Franco.) u Hrvatskoj. Šum. list 5–6: 139–146. Zagreb. Orlić,S., M.Ocvirek,1991: Pokus 4 provenijenci je Zelene duglazije, G. j. Garjevica B. Stručni izvještaj za 1991. godinu, Šumarski institut Jastrebarsko, Jastrebarsko. Orlić,S., M. Ocvirek,1990: Međunarodni pokus provenijencija zelene duglazije (Pseudotsuga menziesii(Mirb.) Franco.). Rad. Šumar. Inst. 25 (1/2): 295–310, Jastrebarsko. Orlić,S., S. Perić,2005: Proučavanje uspijevanja provenijencija duglazije (Pseudotsuga menziesii (Mirb.) Franco.), na Krndiji. Šum. list 5–6: 243– 250 Zagreb. Perić,S., A.Jazbec, M.Tijardović, J.Margaletić, M.Ivanković, I.Pilaš, J.Medak, 2009: Provenance studies of Douglas fir on the locality “Kontija” (Istria). Periodicum biologorumVol 111 (4): 487–493. Perić,S.;Jazbec,A.,Ivanković,M., Analysisof Height and Diameter at Brest Height for Douglas Fir ProvenancesTest // Proc. 27th International Conference ITI 2005 / Lužar-Stiffler V, Hljuz-Dobrić V (ur.). Zagreb : SRCE, 2005. 223–226 (predavanje, međunarodna recenzija, objavljeni rad,znanstveni). Ponette,Q., J. Ranger,J.-M. Ottorini, E. Ulrich, 2001: Aboveground biomass and nutrient content of five Douglas-fir stands in France. Forest Ecology and Management 142 (2001) 109–127. Reukema, D. L., 1979: Fifty-year development of Douglas-fir stands planted at various spacings. Research paper PNW-253, April 1979. Ritchie, M.W., J. D. Hamann,2007: Individual- tree height-, diameter- and crown-width increment equations for young Douglas-fir plantations. Springerlink: www. springerlink.com. Sokal,R. R., Rohlf FJ, 1995: Biometry. Freeman and Company. New York. (ElectronicVersion): StatSoft, Inc. (2010). Electronic Statistics Textbook. Tulsa, OK:StatSoft. WEB: http://www.statsoft.com/textbook/. Šumsko-gospodarska osnova područja za RH (2006.– 2015.) Teuffel,K.V., B. Heinrich, M. Baumgarten, 2004: Present distribution of secondary Norway spruce in Europe. In: Spiecker H, Hansen J, Klimo E, Skovsgaard JP, Sterba H,Teuffel KV (eds): Norway spruce conversion—options and consequences. European Forest Institute Research Report, 18, Brill, Leiden, pp 63–96. Weise,U., M.Flöß, G.Kenk,2001: Treatment and value of Douglas-fir in Baden-Wűrttemberg. AFZ/Der Wald 15:803–806. |
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 202 <-- 202 --> PDF |
S. Perić, M. Tijardović, A. Jazbec: REZULTATI ISTRAŽIVANJAPROVENIJENCIJAZELENE DUGLAZIJE U ... Posebni broj Šumarskog lista, (2011), 1-3 SUMMARY: Establishment of forest cultures in Croatia begun around 1970s. Since then, share of cultures in Croatian forest fund varies while today it amounts to about 3 %. New scientific knowledge points out to justifiable reasons of further and enhanced establishment of Douglas fir cultures in Croatia (especially spontaneous increase of suitable areas for their establishment such as former agricultural land). This paper presents results of scientific Douglas fir research conducted in the scope of project “Management of conifer cultures”. Numerous trials which have been established during the last 40 years (in the scope of activities of Croatian forest institute) with the aim of determining the most suitable provenances for establishment of conifer cultures in Croatia have provided first results. According to those results Douglas fir showed best growth success among all investigated species. Douglas fir is one of the most valuable and important specie for timber production in the world. Combination of high quality wood with high productivity places Douglas fir on the top of the world’s timber production. In the country of its natural distribution this specie is the object of numerous scientific publications, while the research on Douglas fir success in Europe was conducted mostly in the scope of culture establishment. Its natural distribution spreads in the west part of North America. This specie is successfully introduced in almost all areas of temperate region in the world (Europe, southern part of South America and Australia) and in New Zealand. Douglas fir cultures occupies immense areas in North America where this species is naturally distributed. Douglas fir successfully adapts to broad range of site conditions, while provides high incomes and high quality products. It successfully grows in different climatic conditions, especially on deep and aerated soils, with pH 5–6, while on heavy soils with higher water content shows lower success. Although Douglas fir is the specie with deep root system, morphology of roots depends on soil properties. In the context of climate change Douglas fir seems to be very interesting commercial specie for Europe since it adapts easier to conditions of temperature increase and rainfall decrease during the vegetation period. Consequently, Douglas fir could be superior to Norway spruce which is currently most important economic specie in the Europe. Those characteristics, together with results of former research conducted on its success, makes Douglas fir suitable for establishment of new cultures on non-forest land in Croatia. As a result of all above mentioned information, part of this research was focused on analysis of Douglas fir provenances success 40, 42 and 45 years after culture establishment on three different localities of continental part of Croatia. Research on Douglas fir growth success was conducted in the 40th year after trial establishment on locality Durgutovica (Forest administration Vinkovci, Vinkovci forest office, ,) in the 42nd year on Slatki Potok locality (Forest administration Bjelovar, Veliki Grđevac forest office), and in the 45th year on the locality Mikleuška (Forest administration Zagreb, Kutina forest office). Trials were established in randomized block design in four repetitions. Trials include 23 different provenances in total (on all investigated localities – presented in Table 1). 19 provenances originate from areas of its natural distribution, mainly from lower altitudes (6 from Oregon, 3 from British Columbia and 10 from Washington). Four provenances originate from Europe, two of whichare from Croatia (Rovinj and Skrad), one from Bulgaria (Šipka) and one from Denmark (Hvidilde). Statistical analysis which has been conducted for all measured parameters (DBH, height, volume) on all localities showed statistically significant difference between provenances in the case of provenances on localities Durgutovica and Slatki Potok, while there is no difference between provenances on Mikleuška locality (presented in Tables 3, 4 and 5 for volume). Descriptive statistics for all localities, provenances and parameters is presented in Table 2. |
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 203 <-- 203 --> PDF |
S. Perić, M. Tijardović, A. Jazbec: REZULTATI ISTRAŽIVANJAPROVENIJENCIJAZELENE DUGLAZIJE U ... Šumarski list – Posebni broj (2011), 190-201 Provenance with the highest average value of all analyzed parameters on locality Durgutovica is Hvidilde from Denmark (39,4 cm DBH, 27,7 m height, 1,68 m3 volume). In the case of volume, there is no statistically significant differences of this provenance and all other provenances except Šipka (1,45 m3) from Bulgaria and Tenino (1,41 m3) from Washington. Based on this result, those three provenances can be highlighted as the best provenances regarding volume on locality Durgutovica. According to statistical analysis of all analyzed parameters (DBH, height, volume) the poorest success on locality Durgutovica showed provenances Salmon Arm from British Columbia (26,1 cm DBH, 20,7 m height, 0,64 m3 volume) and Skrad from Croatia (29,7 cm DBH, 22,0 height, 0,80 m3 volume). Provenance Elma from Washington, and generally speaking all provenances from Washington and European provenances from Denmark and Bulgaria showed the best success on Slatki Potok locality. On this locality the lowest average value of volume shows provenance Shady Cove (0,32 m3) from Oregon, which statistically differs from all provenances except provenance Salmon Arm (0,33 m3) from British Columbia. Those two provenances are excluded as the worst on this locality according to all analyzed parameters. The lowest DBH values belong to provenances from British Columbia and Oregon. 95 % confidence intervals for DBH on this locality are presented on Figure 1. For volume value on locality Mikleuška it is determined that there is no statistically significant difference among four existing provenances (Cortage Grove-Oregon; Centralia-Washington; Cascadia-Oregon and Ashland-Oregon). 95 % confidence intervals for volume on this locality are presented in Figure 2. On the basis of presented results we conclude that provenances with the best success for all localities are those which originate from lower altitudes (0-300 m a. s. l.)of The State of Washington (Elma, Tenino) and Europe (Hvidilde from Denmark and Šipka from Bulgaria). As those provenances showed the best success in continental part of Croatia we recommend that they should be used for establishment of new cultures in Croatia. High production and wood quality together with wide range of ecological conditions places Douglas fir on significant position for new forest culture establishment in Croatia. New scientific knowledge highlights its significance in the scope of climate changes where it is recognized as species of beneficial biological properties. This project was conducted under auspices of “Hrvatske šume” Ltd., so we would like to use this opportunity to express our sincere thanks for financial help as well as to thank all employees of forest and administration offices for their immense help. Key words:Douglas fir, forest cultures, success, provenance, Croatia. |