DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 193 <-- 193 --> PDF |
S. Perić, M. Tijardović, A. Jazbec: REZULTATI ISTRAŽIVANJAPROVENIJENCIJAZELENE DUGLAZIJE U ... Šumarski list – Posebni broj (2011), 190-201 Dosadašnji rezultati praćenja trajnih pokusnih ploha Hrvatskog šumarskog instituta ukazali su na zelenu duglaziju (Pseudostuga menziesii Mirbel Franco) kao na alohtonu vrstu,koja se svojim uspjehom najbolje pokazala od svih ispitivanih vrsta crnogorice u Hrvatskoj (Perić i dr.2005;OrlićiPerić2005; Orlići dr. 1997; Orlić i Ocvirek 1996; Komleno vić i dr. 1995; Orlić 1994; Orlić i Ocvirek 1994; Orlić i Ocvirek1990; OrlićiKomlenović1988;Orlić 1985). Zelena duglazija je jedna od najvrjednijih i najzna ča j nijih vrsta za pridobivanje drveta u svijetu (Larson 2010). Kombinacija drveta dobre kvalitete i njezina vi- so ka produktivnost postavila je duglaziju u sam vrh svjetske proizvodnje drveta. U zemlji prirodnog ras p ro stranjenja ovo je dobro istražena vrsta, dok je u Europi istraživana većinom u uvjetima podizanja kultura (Heini dr. 2008; RitchieiHamann2007). Zelena dug la zija je vrsta umjerenog pojasa. Njezin prirodni areal ra sprostire se u zapadnom dijelu Sjeverne Amerike. Pre maHermannuiLavenderu( 1999)ova vrsta uspješno je introducirana u gotovo sve predjele umjerenog pojasa u svijetu (Europa, južni dio Južne Amerike, jug Australije) te na području Novog Zelanda. Osnivanje ku ltura duglazije osobito je zastupljeno u SjevernojAme rici, gdje je i područje njezinog prirodnog rasprostranjenja. Zelena duglazija se uspješno prilagođava na široki spektar stanišnih uvjeta, zadržava visoke priraste, te osigurava proizvode visoke kvalitete (Weise i dr.2001; Kenk i Thren 1984). Uspijeva u različitim kli mat- skim uvjetima. Osobito joj pogoduju duboka, pro zračna MATERIJAL I METODE Istraživanje uspijevanja rasta zelene duglazije u različi tim bioklimatima provedeno je u četrdesetim godinama sta rosti pokusa na lokalitetima Durgutovica (Šumarija Mi kanovci, UŠP Vinkovci), Slatki Potok (ŠumarijaVeliki Gr đevac, UŠPBjelovar) te Mikleuška (Šumarija Kutina, UŠPZagreb). Pokusi su osnovani u razdoblju od 1966–1970. godine. Šumarski institut, Jastrebarsko (danas Hr va t ski šumarski institut) je 1965. godine nabavio uzorke sje mena različitih provenijencija kojima su uzgojene sadni ce u rasadniku Instituta. Pokusi su osnovani u randomizi ranom blok dizajnu u 4 ponavljanja. Na svim lokaliteti ma u pokusima sudjeluje ukupno 23 različite pro venijencije (Durgutovica 14, Slatki Potok 14, Mikleuška 4). Ukupno ima 19 provenijencija uglavnom s nižih na dmorskih visina,s područja prirodnoga areala duglazije (6 iz Oregona, 3 iz Britanske Kolumbije, te 10 izWashi n g tona), te 4 europske provenijencije (2 iz Hrvatske – Rovi nj i Skrad; 1 iz Bugarske –Šipka; 1 iz Danske – Hvidilde). Pokusi na lokalitetima Durgutovica i Slatki Potok os no vani su sadnicama starosti 2 + 1, s razmakom sadnje bilja ka zelene duglazije 4 x 4 m, između kojih su sađene sadnice obične smreke (Picea abiesKarst.),odnosno eutla, sa pH 5 do 6, dok na teškim tlima s ve ćom količinom vode ima slabiji uspjeh (Hermann i Lavender 1999). Iako je duglazija vrsta koja razvija duboki korijenov sustav, morfologija korijenskog susta va ovisi o tlu. U kontekstu klimatskih promjena pre ma Teuffelu i dr. (2004) zelena duglazija se čini iz uzetno zanimljivom komercijalnom vrstom za središnju Europu zato što se lakše prilagođava na uvjete povećanja temperature zraka i smanjenja količine oborina tijekom vegetacijskog razdoblja, te bi mogla biti superiorna običnoj smre ci koja je trenutno najznačajnija ekonomska vrsta središnje Europe. Ove karakteristike, s dobrim dosadašnjim rezultatima uspjeha,čine zelenu du glaziju prikladnom vrstom za osnivanje šumskih kultura na slobodnim šumskim i nešumskim površinama u Hrvatskoj. U Hrvatskoj zelena duglazija kao komercijalna vr sta trenutno ne zauzima značajnije mjesto. Zastupljena je uglavnom u okvirima znanstvenih istraživanja na pokusnim plohama. Iz navedenih razloga dio istraživanja u okvirima projekta usmjeren je na analizu uspjeha provenijencija zelene duglazije. Cilj ovoga istraživanja je ispitati uspjeh različitih provenijencija zelene duglazije na tri lokaliteta kontinentalnog dijela Hrvatske, te dati preporuke za osnivanje kultura ove vrijedne vrste ne samo u znanstvene, već i u gospodarske svrhe. U okvirima projekta obavljeno je i istraživanje uspjeha provenijencija zelene duglazije s područja Istre koje nije uvršteno u ovaj rad,jer su podaci objavljeni 2009. godine (Perić i dr.2009). – Material and methods ropskog ariša (Larix europea L.). Pokus na lokalitetu Mikleuška osnovan je sadnicama zelene duglazije starosti 1+ 1, uz manji razmak sadnje (2 x 2 m). Broj biljaka pojedine provenijencije zelene duglazije prilikom osnivanja pokusa na lokalitetima Durgutovica i Slatki Potok bio je 100 koma da (4 ponavljanja x 25 komada), dok je na lokalitetu Mi kleuška iznosio 196 komada (4 ponav ljanja x 49 koma da). Osnovni podaci o porijeklu i zemljopisnom položaju provenijencija na istraživanim lokalitetima predstavljeni su uTablici 1. Ovdje su navedeni podaci o porijeklu samo za one provenijencije za koje su podaci dobiveni prilikom nabave sjemena, jer je naknadno točnost podataka o porijeklu teško jamčiti. Na lokalitetu Durgutovica izmjereni su prsni promje ri i visine u 40. godini starosti pokusa, na lokalitetu Slat ki Potok u 42. godini, a na lokalitetu Mikleuška u 45. godini. Ukupno je izmjereno 1979 stabala. U ovome radu prikazani su dendrometrijski parametri (promjer i visi na) na temelju kojih je izračunat volumen koristeći Schumacher- Hallovu formulu. Razlike između svih anali ziranih pa ra metara za lokalitet Durgutovica, te visina i vo lumena za lokalitet Slatki Potok,testirane su jednost r u kom analizom |