DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 198 <-- 198 --> PDF |
S. Perić, M. Tijardović, A. Jazbec: REZULTATI ISTRAŽIVANJAPROVENIJENCIJAZELENE DUGLAZIJE U ... Posebni broj Šumarskog lista, (2011), 1-3 Volumen (m 3 ) Figure 295 % confidence intervals for volume (in 45. year after trial establishment) on Mikleuška locality Slika 2. 95 % interval pouzdanosti za drvni volumen u 45. godini na lokalitetu Mikleuška. RASPRAVA– Discussion S obzirom da analizirane provenijencije pokrivaju velik dio prirodnog areala zelene duglazije (42°36´– 50°50´ sjeverne zemljopisne širine, 119°10´–123°30´ zapadne zemljopisne duljine, 0–1350 m n. v.), te obuhvaćaju provenijencije iz Europe i Hrvatske gdje je ona alohtona vrsta, ne čudi što je raspon proizvodnje dr 33 vnog volumena velik (od 43,8 m/ha do 807,8 m/ha). Ukoliko se u obzir uzmu ekološke karakteristike lokaliteta na kojima su osnovane pokusne plohe može se zaključiti kako one nisu imale značajniji utjecaj prilikom izdvajanja najuspješnijih i najlošijih provenijencija. Naime, općenito se za sve analizirane lokalitete može reći kako su najuspješnije europske provenijencije (Danska Hvidilde i Bugarska Šipka), te provenijencije s nižih nadmorskih visina Savezne državeWashington. Ovakvi rezultati samo potvrđuju prethodna istraživanja u kontinentalnom dijelu Hrvatske (Orlić iOcvirek 1996, Orlić i Ocvirek 1994, Orlić i Ocvirek 1991). PremaOrlićuiOcvireku(1994) nadmorske vi- si ne ispitivanih lokaliteta kreću se od 110 m n. v. (Durgu tovica) do 145 m n. v. (Slatki Potok). Razlika na d mo r skih visina je 45 m, a logično je da su se najbolje provenijencije pokazale upravo s odgovarajućih nad morskih visina prirodnog areala. PremaKlepcu (1962) zelenu duglaziju se preporučuje saditi na duboka, rahla, svježa i topla tla,što je preduvjet za njezino dobro uspijevanje. PremaOrliću iOcvireku (1996, 1991) tla na lokalitetima su definirana kao rigolano lesivirano tlo na karbonatnom lesu za lokalitet Durgutovica, tlo rigolano lesivirano do rigolano lesivirano slabo pseudoglejno za lokalitet Slatki Potok, te lesivirano pseudoglejno tlo, kisele do jako kisele reakcije za lokalitet Mikleušku. Klima prema istom izvoru je subhumidna vlažna s manjkom oborina uVII,VIII I IX mjesecu na Durgutovici, te humidna s manjkom oborina uVIII i IX mjesecu za Slatki Potok. Na lokalitetu Durgutovica drvni volumen kreće se od 3 277 m/ha (provenijencija SalmonArm iz Britanske Ko 3 lumbije) do 691,6 m/ha (provenijencija Hvidilde iz Danske). Najslabiji uspjeh pokazala je uz provenijenciju Sal monArm i provenijencija Skrad iz Delnica (413,5 m/ha), što ukazuje kako se ove provenijencije trebaju izbaciti iz planova osnivanja kultura u ovome dijelu RH (navedene provenijencije su uglavnom s viših predjela). Iako druga po proizvodnji volumena, provenijencija Skrad bi se trebala i dalje pratiti s obzirom da njezin volumen ima pro sječan iznos,ako se uspoređuje s kulturama u prirodnom rasprostranjenju, a mogla bi imati veću otpornost na neke štetnike,što ovim istraživanjem nije obuhvaćeno. Prove |