DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 199 <-- 199 --> PDF |
S. Perić, M. Tijardović, A. Jazbec: REZULTATI ISTRAŽIVANJAPROVENIJENCIJAZELENE DUGLAZIJE U ... Šumarski list – Posebni broj (2011), 190-201 ni jencija s najvišim drvnim volumenom je Hvidilde iz 3 Da nske (691,6 m /ha), za kojom slijede provenijencije 3 Mat lock iz Washingtona (673,2 m /ha), provenijencija Šip ka (670,6 m 3/ha) iz Bugarske iTenino (668,4 m 3/ha) iz Wa shingtona, što je u skladu s dosadašnjim istraživanjima (Or lić iOcvirek 1996, Orlić i Ocvirek 1994). Uk o liko se proizvodnja drvnog volumena usporedi s među narodnim publikacijama, uspjeh ovih provenijencija mo že se zaključiti kao izuzetno dobar. Naime, prema dostu pnim podacima o proizvodnji volumena zelene duglazi je po hektaru (Klepac 1962) koje su preuzete i prilagođene iz publikacija s područja prirodnog raspro stranjena ove vrste (Sjeverna Amerika) proizvodnja dr vnog volumena u starosti od 40 godina kreće se od 148 3 do 525 m/ha (ovisno o bonitetnom razredu I doV), a u 3 starosti od 50 godina od 199 do 710 m/ha. Prema istom navodu ukupna proizvodnja drvnog volumena u kulturama na europskom području u 50. godini ukazuje na sli 33 čan rezultat (Hummeli Christi785 m/ha do 1094 m/ha, 33 Schober508 m/ha do 940 m/ha). S obzirom da je na ispitivanim pokusnim plohama obavljena proredna sječa kojom je umanjen broj stabala,iznosi drvnog volumena za ovaj lokalitet su umanjeni. Noviji podaci o ukupnom volume nu iz Francuske (Ponette i dr.2001) uka zuju na 3 1100 m /ha u 60. godini, što ukazuje i na velik ras pon pro iz vodnosti u ovisnosti o stanišnim uvjetima u Eu ropi. Pre ma navoduOrlića iPerić 2005.analiza pro izvodnje volumena na Krndiji također je u skladu s činje nicom da su provenijencije iz Danske i Bugarske poka zale najbolji usp jeh, zajedno s provenijencijama iz oba lnog područja save zne države Washington (13. i 27. go dina starosti po ku sa). Prema istom izvoru Salmon Arm se pokazala kao najlošija provenijencija i na ovome lokalitetu. Drvni volumen na lokalitetu Slatki Potok općenito je nešto niži od volumena na lokalitetu Durgutovica (ukoliko se uzme u obzir i vrijeme starosti pokusa u trenutku 3 izmjere). Kreće se od samo 43,8 m/ha (Castle Rock iz 3 Washingtona) do 608,7 m /ha (Elma iz Washingtona). Prema podacimaOrlića iOcvireka 1994.vrijednosti drvnog volumena u 13. i 22. godini starosti biljaka na ova dva lokaliteta bile su više na lokalitetu Durgutovica, što potvrđuje i ovo istraživanje. PremaKlepcu 1962. zelenu duglaziju se preporučuje saditi na dubokim, rahlim, svježim i toplim tlima,što je preduvjet za njezino dobro uspjevanje.To je jedan od razloga boljeg uspjeha na lokalitetu Durgutovica. Izuzetno niski drvni volumen po hektaru u slučaju provenijencije Castle Rock uvjetovan je niskim preživljenjem,koje se očituje u sve tri repeticije (od 0 do 3 stabla po ponavljanju) na koje su utjecali abiotski čimbenici,o čemu dr. Orlić piše već od prvih godina starosti pokusa (Orlić i Ocvirek 1990). Osim ove provenijencije, kao najlošije po proizvodnji drvnog volumena izdvajaju se SalmonArm iz Britanske Kolum 33 bije (50,5 m/ha), Shady Cove iz Oregona (131,3 m/ha), 3 Corvalis iz Oregona (281,9 m/ha), te Rovinj iz Hrvatske 3 (294,6 m/ha) koje se nalaze ispod prosjeka proizvodnje u sličnoj starosti (Klepac 1962). Ipak, ukoliko se žele dati smjernice za odabir provenijencija za osnivanje kultura s ciljem proizvodnje drveta, svakako je potrebno uzeti u obzir i preživljenje u prvim godinama osnivanja pokusa,koje ukazuje na osjetljivost pojedine provenijencije i prilagodljivost na abiotske i biotske čimbenike,koji pak imaju odlučujući utjecaj na proizvodnju drveta.Tako se o niskom preživljenju i lošem uspjehu provenijencija govori više puta u svim već navedenim domaćim publikacijama. Provenijencije s najvišom vrijednosti volumena na ovome lokalitetu su Elma i Shelton iz Washingtona 33 (608,7 m/ha i 539,2 m/ha), te se mogu preporučiti za osnivanje kultura na ovome području. Ovakav zaključak u skladu je s rezultatima istraživanja Orlića i Ocvireka (1996, 1994) prema kojima su se kao najbolje provenijencije s nižih nadmorskih visina (do 300m) Savezne države Washington pokazale i na sjeverozapadnom području Hrvatske. Za ovim provenijencijama slijede provenijencije s područja Europe (Hvidilde iz Danske i Šipka iz Bugarske), te provenijencije iz Savezne državeWashington, a 33 kreću se od 414,5 m/ha do 488,3 m/ha,što je zadovoljavajuće u usporedbi s podacima proizvodnje volumena u kulturama iz Europe (Kantor 2008; Ponette i dr. 2001) i Sj.Amerike (Reukema1979). S obzirom da na lokalitetu Mikleuška ne postoji stati stički značajna razlika između volumena četiri analizi ranih provenijencija,ne može se po proizvodnji po sebno izdvojiti niti jedna od njih. Međutim, uspoređu jući po datke volumena s podacima iz europskih pub li ka cija, gdje je zelena duglazija unešena vrsta (Kantor 2008;Ponette i dr.2001) koji navode od 574 m/ha 3 do 747 m/ha u kulturama sličnih starosti (52.–58. go- di na) može se reći kako srednji volumen na ovome lo 3 ka litetu od 703,62 m /ha ukazuje na dobru produktivno st odabranih provenijencija na ovome području. Us poredba s proizvodnjom volumena u kulturama na području prirodnog rasprostranjena koja iznosi 296– 3 468 m/ha u 53. godini starosti kulture (Reukema 1979)također ukazuje na dobru produktivnost provenijencija na ovome lokalitetu. Prema usporedbi trenda proizvodnje volumena u razdoblju 1980. do 2010. go- dine s podacima Orlića i Ocvireka 1991.može se reći ka ko postoji kontinuitet u dinamici proizvodnje volume na pojedinih provenijencija. Ipak, prema istom izvoru pro venijencija Cascadia ima značajno veće preživljenje u 15. i 25. godini,što ukazuje na bolju us kla đenost sa sta ništem, dok smo u 45. godini utvrdili kako posjeduje 3 ve ći volumen od drugih 807,8 m /ha. Provenijencije koje su izdvojene kao najlošije (opće nito provenijencije iz južnih i sjevernih dijelova prirodnog areala, a to su provenijencije iz Britanske Ko lumbije i Oregona) ne bi se trebale koristiti prilikom osnivanja kultura zelene duglazije na nižim nad mor skim visinama kontinentalne Hrvatske. |