DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 200 <-- 200 --> PDF |
S. Perić, M. Tijardović, A. Jazbec: REZULTATI ISTRAŽIVANJAPROVENIJENCIJAZELENE DUGLAZIJE U ... Posebni broj Šumarskog lista, (2011), 1-3 ZAKLJUČCI – Conclusions Na temelju istraživanja uspjeha različitih provenijencija zelene duglazije na tri lokaliteta kontinentalne Hrvatske donose se sljedeći zaključci: Visoka produkcija i dobre karakteristike drveta, te široka ekološka valencija postavljaju zelenu duglaziju na značajno mjesto prilikom osnivanja novih šumskih kultura u Hrvatskoj. Novije europske spoznaje naglašavaju njezino značenje u okvirima klimatskih promjena,gdje je prepoznata kao vrsta povoljnih bioloških osobina te se kao takva preporučuje koristiti prilikom osnivanja novih šumskih kultura. Proizvodnja drvnog volumena u kulturama zelene duglazije na više lokaliteta kontinentalne Hrvatske,ukazuje na dobru proizvodnju pojedinih provenijencija (Hvidilde –Danska, Šipka – Bugarska, provenijencije s nižih nadmorskih visina Savezne države Washington) u usporedbi s proizvodnjom na području njezinog prirodnog areala ili s podacima iz kultura s europskog područja. Prilikom postavljanja smjernica za odabir provenijencija zelene duglazije za osnivanje šumskih kultura s ciljem proizvodnje drveta, svakako je potrebno uzeti u obzir i preživljenje u prvim godinama osnivanja pokusa, koje ukazuje na osjetljivost pojedine provenijencije i njezinu prilagodljivost na abiotske i biotske čimbenike koji imaju odlučujući utjecaj na proizvodnju drveta. Uzevši u obzir i preživljenje u prva dva desetljeća starosti biljaka,potvrđuje se dobar odabir već navedenih provenijencija. Ekološka amplituda zelene duglazije je velika. Ipak, potrebno je obratiti pozornost na tip tla s obzirom da mnoge kulture stradavaju od abiotskih čimbenika (osobito vjetar). Na istraživanim plohama sa zabilježenim izuzetno niskim volumenom po hektaru (Castle Rock, SalmonArm, Shady Cove), preostao je mali broj stabala uslijed velikih šteta uzrokovane abiotskim čimbenicima, zbog čega ove provenijencije treba isključiti prilikom izrade planova gospodarenja i ne koristiti ih za osnivanje šumskih kultura na području kontinentalnog dijela RH. Najproduktivnije provenijencije (Hvidilde– Danska, Šipka– Bugarska, provenijencije s nižih nadmorskih visina Savezne državeWashington) preporučuju se koristiti u kontinentalnom dijelu nižih nadmorskih visina,jer su se u usporedbi s rezultatima međunarodnih istraživanja pokazale uspješnim na svim istraživanim lokalitetima. S obzirom na dobre rezultate i date preporuke za pojedine provenijencije zelene duglazije,potrebno je povezati proizvodnju šumskog reprodukcijskog materijala s potencijalnim površinama za osnivanje novih šumskih kultura. Postoji potreba daljeg istraživanja proizvodnje drvnog volumena zelene duglazije u RH,s obzirom da sadašnji rezultati ukazuju na izuzetno dobru proizvodnju u usporedbi s proizvodnjom u kulturama na području prirodnog rasprostranjenja, te područja gdje je ona introducirana vrsta.Također se istraživanjem trebaju obuhvatiti i pokusne plohe na višim nadmorskim visinama kontinentalnog dijela Hrvatske. ZAHVALA – Acknowledgements Ovo istraživanje provedeno je u okviru projekta “Gospodarenje kulturama četinjača”, uz financijsku potporu poduzeća “Hrvatske šume” d.o.o. Želimo se osobito zahvaliti na susretljivosti i iskazanoj pomoći LITERATURA Ferron, J. L., F. Douglas, 2010: Douglas-fir in France: history, recent economic development, overviews for the future. U: H. Spiecker, U. Kohnle, K. Makkonen-Spiecker, K. von Teuffel, Opportunities and risks for Douglas fir in a changing climate, Forstliche Versuchs- und Forschungsanstalt Baden-Wurttemberg, XI, Freiburg. Fischer,S., B.Neuwirth, J.Löffler, M. Winiger, 2010: Tree-ring growth of West-German Douglas-fir under changing climate conditions. U: H. Spiecker, U. Kohnle, K. Makkonen- Spiecker, K.von Teuffel,Opportunities and risks for Douglas fir in a changing climate, Forstliche Versuchs- und Forschungsanstalt Ba den- Wurttemberg, 16, Freiburg. upraviteljima i djelatnicima UŠP Bjelovar (šumarije Veliki Grđevac), UŠPVinkovci (šumarije Mikanovci) i UŠPZagreb (šumarije Kutina). – References Gračan,J., 1984:Varijabilnost provenijencija obične smreke (Picea abies /L./ Karst.) u dijelu pri rodnog rasprostranjenja. Doktorska diser tacija, str. 1–-43. Griesbauer, H. P., D. S. Green, 2010: Climatic and regional patterns in Douglas-fir climate growth relationship in British Columbia, Canada. U: H. Spiecker, U. Kohnle, K. Makkonen- Spiecker, K. von Teuffel, Opportunities and risks for Douglas fir in a changing climate, Forstliche Versuchs-und Forschungsanstalt Baden-Wurttemberg, 9, Freiburg. Hein,S.,A. R. Weiskittel, U.Kohnle,2008: Effect of wide spacing on tree growth, branch and sapwood properties of young Douglas-fir (Pse u do tsuga menziesii (Mirb.) Franco.) in south |