DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 204 <-- 204 --> PDF |
PRETHODNO PRIOPĆENJE – PRELIMINARYCOMMUNICATION Šumarski list – Posebni broj (2011), 202-210 UDK 630* 442 ZAŠTITAŠUMA PITOMOG KESTENA PROTECTION OF SWEET CHESTNUT STANDS 11 2 Sanja NOVAKAGBABA, Nevenka ĆELEPIROVIĆ, Mirna ĆURKOVIĆ PERICA SAŽETAK: Istraživan je utjecaj načina gospodarenja (njege, čišćenja i prorede) na zdravstveno stanje pitomog kestena tj. na pojavu bolesti raka kore i različitih tipova rakastih formacija. Cilj rada je zaštita pitomog kestena i podizanje kvalitete kestenovih sastojina i stabala te utvrditi kako gospodariti pitomim kestenom u cilju njegovog očuvanja. U tu svrhu osnovane su 2007. dvije pokusne i kontrolna ploha na području UŠP Sisak, Šumarija HrvatskaKostajnica u gospodarskoj jedinici Šamarica I u odjelu 91a. Na pokusnim plohama u jesen iste.godine provedena su dva intenziteta prorede: na pokusnoj plohi I: ostavljeno je 1–2 stabla pitomog kestena na panju i na pokusnoj plohi II: ostavljana su 3–5 stabala na panju. Odstranjivana su stabla nepravilna rasta, stabla zaražena aktivnim rakom, a ostavljana su stabla pravna, zdrava, s kalusirajućim rakom i površinskim rakom. Veličina ploha je 50 x 100 m.Na pokusnim plohama praćeno je zdravstveno stanje i razvoj tipova rakastih formacija nakon provedenog zahvata prorede i čišćenja. Evidentirani su i prsni promjeri kestenovih stabala. Izmjera je obavljena 2010. godine u jesen na kraju vegetacije, tri godine nakon provedenog zahvata. U odjelu 92a sakupljeni su uzorci kore zaražene rakom i izolirana je gljiva Cryphonectria parasiticate je osnovana kolekcija bijelih hipovirulentnih sojeva ove gljive, koji će se upotrijebiti u nastavku istraživanja s ciljem biološke kontrole bolesti. Na pokusnoj plohi s jačim intenzitetom prorede, stabla su postigla veće promjere i veći postotak zdravih stabala i stabala s kalusirajućim rakom te manji postotak stabala s aktivnim rakom. Na kontrolnoj plohi su debljinski promjeri stabala manji, postotak zdravih stabala i stabala s kalusirajućim rakom je manji nego na pokusnim plohama, dok je broj površinskih nekroza malo viši. Pokusna ploha II ima pravilniju strukturu sastojine od pokusne plohe I i kontrole. Rezultati ukazuju na potrebu nastavljanja praćenja pokusa i proširivanja istraživanja osnivanjem novih pokusnih ploha. Ključne riječi:pitomi kesten, zaštita kestenovih sastojina, rak kestenove kore, Cryphonectria parasitica, gospodarenje, zdravstveno stanje UVOD– Introduction Najveće površine kestenovih šuma u Hrvatskoj na-stenza sisačko-moslavačku županiju ima ekonomsku, laze se na području Uprave šuma podružnica Sisak. Od ekološku, socijalnu i turističku važnost posebice za ukupno 15 000 ha kestenovih sastojina kojima gospo-proizvodnju ploda i drva, za zaštitu tla, očuvanje biodidare Hrvatske šume d.o.o., 50% nalazi se na području verziteta, kao element pejzaža te za odmor i rekreaciju. UŠP Sisak (Novak Agbaba et al.2000). Pitomi ke-Problematika zaštite kestena u Hrvatskoj sagledava se s različitih gledišta: zaštite, uzgoja, uređivanja, fitoceno 1 Dr. sc. Sanja Novak Agbaba (sanjan@sumins.hr) 1 logije i genetike, u cilju zaštitite pitomog kestena i pro- Hrvatski šumarski institut, Cvjetno naselje 41, Jastrebarsko Dr. sc. Nevenka Ćelepirović (nevenkac@sumins.hr), moviranja njegove važnosti kao šumske vrste(Novak 2 Dr. sc. Mirna Ćurković Perica (mirna@botanic.hr), Agbaba et al.2005). Bolest rak kore narušava zdrav Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno matematički fakultet, Marulićev trg 4, Zagreb stveno stanje pitomog kestena i ograničavajući je čim |