DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 204     <-- 204 -->        PDF

PRETHODNO PRIOPĆENJE – PRELIMINARYCOMMUNICATION Šumarski list – Posebni broj (2011), 202-210


UDK 630* 442


ZAŠTITAŠUMA PITOMOG KESTENA


PROTECTION OF SWEET CHESTNUT STANDS


11 2


Sanja NOVAKAGBABA, Nevenka ĆELEPIROVIĆ, Mirna ĆURKOVIĆ PERICA


SAŽETAK: Istraživan je utjecaj načina gospodarenja (njege, čišćenja i
prorede) na zdravstveno stanje pitomog kestena tj. na pojavu bolesti raka kore
i različitih tipova rakastih formacija. Cilj rada je zaštita pitomog kestena i podizanje
kvalitete kestenovih sastojina i stabala te utvrditi kako gospodariti pitomim
kestenom u cilju njegovog očuvanja. U tu svrhu osnovane su 2007.
dvije pokusne i kontrolna ploha na području UŠP Sisak, Šumarija HrvatskaKostajnica u gospodarskoj jedinici Šamarica I u odjelu 91a. Na pokusnim
plohama u jesen iste.godine provedena su dva intenziteta prorede: na pokusnoj
plohi I: ostavljeno je 1–2 stabla pitomog kestena na panju i na pokusnoj
plohi II: ostavljana su 3–5 stabala na panju. Odstranjivana su stabla nepravilna
rasta, stabla zaražena aktivnim rakom, a ostavljana su stabla pravna,
zdrava, s kalusirajućim rakom i površinskim rakom. Veličina ploha je 50 x 100


m.Na pokusnim plohama praćeno je zdravstveno stanje i razvoj tipova rakastih
formacija nakon provedenog zahvata prorede i čišćenja. Evidentirani su i
prsni promjeri kestenovih stabala. Izmjera je obavljena 2010. godine u jesen
na kraju vegetacije, tri godine nakon provedenog zahvata. U odjelu 92a sakupljeni
su uzorci kore zaražene rakom i izolirana je gljiva Cryphonectria parasiticate
je osnovana kolekcija bijelih hipovirulentnih sojeva ove gljive, koji će
se upotrijebiti u nastavku istraživanja s ciljem biološke kontrole bolesti. Na
pokusnoj plohi s jačim intenzitetom prorede, stabla su postigla veće promjere i
veći postotak zdravih stabala i stabala s kalusirajućim rakom te manji postotak
stabala s aktivnim rakom. Na kontrolnoj plohi su debljinski promjeri stabala
manji, postotak zdravih stabala i stabala s kalusirajućim rakom je manji
nego na pokusnim plohama, dok je broj površinskih nekroza malo viši. Pokusna
ploha II ima pravilniju strukturu sastojine od pokusne plohe I i kontrole.
Rezultati ukazuju na potrebu nastavljanja praćenja pokusa i proširivanja
istraživanja osnivanjem novih pokusnih ploha.


Ključne riječi:pitomi kesten, zaštita kestenovih sastojina, rak kestenove
kore, Cryphonectria parasitica, gospodarenje, zdravstveno stanje


UVOD– Introduction


Najveće površine kestenovih šuma u Hrvatskoj na-stenza sisačko-moslavačku županiju ima ekonomsku,
laze se na području Uprave šuma podružnica Sisak. Od ekološku, socijalnu i turističku važnost posebice za
ukupno 15 000 ha kestenovih sastojina kojima gospo-proizvodnju ploda i drva, za zaštitu tla, očuvanje biodidare
Hrvatske šume d.o.o., 50% nalazi se na području verziteta, kao element pejzaža te za odmor i rekreaciju.
UŠP Sisak (Novak Agbaba et al.2000). Pitomi ke-Problematika zaštite kestena u Hrvatskoj sagledava se s


različitih gledišta: zaštite, uzgoja, uređivanja, fitoceno


1


Dr. sc. Sanja Novak Agbaba (sanjan@sumins.hr)


1


logije i genetike, u cilju zaštitite pitomog kestena i pro-
Hrvatski šumarski institut, Cvjetno naselje 41, Jastrebarsko


Dr. sc. Nevenka Ćelepirović (nevenkac@sumins.hr),


moviranja njegove važnosti kao šumske vrste(Novak


2


Dr. sc. Mirna Ćurković Perica (mirna@botanic.hr),


Agbaba et al.2005). Bolest rak kore narušava zdrav


Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno matematički fakultet,
Marulićev trg 4, Zagreb


stveno stanje pitomog kestena i ograničavajući je čim




ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 205     <-- 205 -->        PDF

S. NovakAgbaba, N. Ćelepirović, M. Ćurković Perica: ZAŠTITAŠUMA PITOMOG KESTENA Šumarski list – Posebni broj (2011), 202-210


benik za dobivanje kvalitetnih kestenovih sastojina.
Uzročnik raka kestenove kore je gljivaChryphonectria
parasitica(Murrill) Barr. Rak kore dolazi u tri forme:
aktivni rak, površinski rak (površinska nekroza kore) i
kalusirajući rak.C. parasiticamože biti inficirana s hipovirusom
koji reducira virulentnost gljive i formira
blaže oblike rakastih tvorevina. Prirodno širenje hipovirusa
s površinskih nekroza na aktivni rak dovodi do zacjeljivanje
rak-rana i pojavu kalusirajućih rakova. Ta
pojava predstavlja osnovu za biološku kontrolu bolesti i
zaustavljanje sušenja zaraženih stabala.


Zaštita kestenovih šuma danas se bazira na mehaničkoj
i biološkoj kontroli bolesti. Za pospješivanje prirodne
biološke zaštite razvijena je tehnika unošenja
hipovirolentih sojeva gljiveC. parasiticaumjetnom inokulacijom,
koja je u Hrvatskoj pokusno započeta 1983.
godine (Halambek,Novak Agbaba1993).


U dosadašnjim istraživanjima (Novak Agbaba
1999, 2000, 2006) analizirao se i utjecaj načina gospo-


MATERIJALI I METODE RADA –


Za područje istraživanja odabrana je kestenova sastojina
u Upravi šuma podružnica Sisak Šumarija Hrvatska
Kostajnica, u gospodarskoj jedinici Šamarica I,
šumski predjel Palež, u odjelu/odsjeku 91a.Prema Šumskogospodarskoj
osnovi područja vodi se u uređajnom
razredu pitomog kestena.To je mlada kestenova panjača
s primjesom hrasta, bukve i graba koja zauzima povr-


Slika 1. Kestenova sastojina prije prorede


Figure 1Chestnut stand before thinning


šinu od 39,77 ha. Šumsku zajednicu čini šuma kitnjaka i
pitomog kestena. Starost sastojine je 10 godina. Sastojina
nije njegovana, na panjevima ima više izbojaka
(slika 1i 2). Za smjernice gospodarenja sastojine propisano
je čišćenje. Sastojina se nalazi na južnoj ekspoziciji,
blagog nagiba 5 – 20°, na nadmorskoj visini 160 do
darenja na zdravstveno stanje kestenovih sastojina te se
ustanovilo da način gospodarenja značajno utječe na
intenzitet zaraze rakom kore, a time i na kvalitetu kes te
novihstabala.


Predmet ovog rada je istraživanje utjecaja različitih
načina gospodarenja pitomim kestenom s različitim intenzitetima
prorede i mjerama zaštite na zdravstveno
stanje i pojavu različitih tipova rakastih formacija.
Osim toga predmet istraživanja je i određivanje populacijske
strukture gljiveC. parasiticau lokalnoj sastojini
na području Šumarije Hrvatska Kostajnica i
dokazivanje prisutnosti hipovirusa u izoliranim sojevima
gljive.


Cilj istraživanja je poboljšanje zdravstvenog stanja
sastojine,kao i povećanja kvalitete stabala, povećanje
prsnih promjera odnosno povećanje proizvodnje drvne
mase te povećanje proizvodnje ploda. Osim toga cilj je
osnivanje kolekcije bijelih sojeva gljiveC. parasitica
za korištenje u biološkoj kontroli bolesti.


Materials and methods


kusnoj plohi I provedena je jaka proreda i čišćenje. Na
panju su ostavljena 1 do 2 stabalca(slika 4 i 5).Posječena
su suha stabla, stabla zaražena jakim aktivnim
rakom(slika 3) te stabla loše kvalitete. Sastojina je očišćena
od neprohodnog grmlja lijeske, graba, bagrema i
drugih vrsta raslinja. Na pokusnoj plohi II ostavljena su
na panju 3 do 5 kestenovih stabalaca uz provođenje


245 m. Za ophodnjuove kestenove sastojinepredviđeno


je 60 godina (Hrvatske šume 2006).


U sastojini su osnovane dvije pokusne plohe i kon-


Slika 2. Kestenovi izbojci zaraženi rakom
trolna ploha. Svaka ploha je veličine 50 x 100m. Na po-Figure 2Infected chestnut sprouts




ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 208     <-- 208 -->        PDF

S. NovakAgbaba, N. Ćelepirović, M. Ćurković Perica: ZAŠTITAŠUMA PITOMOG KESTENA Posebni broj Šumarskog lista, (2011), 1-3
206
Slika 7. Kategorije zdravstvenog stanja stabala po debljinskim stupnjevima
Figure 7 Kategory of tree health condition in diameter degree
Slika 8. Kategorije zdravstvenog stanja stabala po debljinskim stupnjevima
Figure 8 Kategory of tree health condition in diameter degree


ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 206     <-- 206 -->        PDF

S. NovakAgbaba, N. Ćelepirović, M. Ćurković Perica: ZAŠTITAŠUMA PITOMOG KESTENA Posebni broj Šumarskog lista, (2011), 1-3


Slika 3. Simptomi aktivnog raka kore


Figure 3Symptoms of active canker


njege i čišćenja. Kontrolna ploha postavljana je uz pokusne
plohe. Broj stabalaca po panju kreće se od tri do dvanest.
Na kontrolnoj plohi nisu rađeni nikakvi zahvati. Na
pokusnim plohama i na kontrolnoj plohievidentirano je
zdravstveno stanje svih kestenovih stabalaca po kategorijama:
zdrava stabla, suha stabla, stabla zaražena aktivnim,
kalusirajućim i površinskim rakom. Istovremeno s
bilježenjem vrsta oštećenja,odnosno zdravosti stabala,
mjereni su i promjeri stabala kako bi ustanovili na kojim
veličinama promjera dolaze koji tipovi rakova. Promjeri
stabala ukazuju nam na utjecaj različitog načina gospodarenja
na razvoj sastojine.Izmjereni su promjeri kestenovih
stabala na prsnoj visini (na 120cm visine od tla).
U radu su prikazani podaci zapisa kategorija zdravstvenog
stanja stabala i izmjere prsnih promjera iz 2010. go-
dine, tri godine nakon provedenog zahvata prorede.


U kestenovoj sastojini koja se nalazi u odjelu 92a, koji
graniči s odjelom 91a, u kojoj se nalaze pokusne i kontrolna
ploha, sakupljeni su uzorci kore rakastih formacija
(aktivni, kalusirajući i površinski rakovi) za izolaciju
gljiveC. parasitica.Odjel 92a čini starija kestenova sa-


Slika 4. i 5. Kestenova sastojina nakon prorede


Figure 4 and 5 Chestnut stand after thinning


stojina starosti 20 godina. Na kestenovim stablima u
ovom odjelu prevladavaju kalusirajući i površinski rakovi
pogodni za izolaciju bijelihhipovirulentnih sojeva gljive


C.Parasitica,dok u odjelu 91a ima vrlo malo površinskih
rakova. U laboratoriju za fitopatološka ispitivanja Hrvatskog
šumarskog instituta iz kore su izolirani sojevi gljive


C.parasitica.S obzirom da izolati gljive izrazličitih tipova
raka imaju različita morfološka obilježja (karakteristike):
iz aktivnog raka izolati su narančasto pigmentirani,
iz površinskog raka su bijeli,dok su iz kalusirajućeg raka
narančastobijele pigentacije, izoliranim sojevima gljive
određene su morfološkekarakteristike kultura (pigmentacija
i sporulacija)i utvrđen je postotni udio narančastih,
bijelih i intermedijarnih (narančastobijelih) izolata. Dobiveni
sojevi gljiveC. parasiticakarakterizirani su testom
vegetativne kompatibilnosti s 30 najčešćih europskih tipova
gljiveC. Parasitica,prema metodi opisanoj u radu
Cortesiet al1998. Bijeli sojevi gljive testirani su na prisutnost
hipovirusa (Hoegger et al.1999) u laboratoriju
biološkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta
u Zagrebu.


Research results and discussion


REZULTATI ISTRAŽIVANJAI RASPRAVA–


3.1. Zastupljenost tipova rakastih tvorevina na pokusnim plohama


Types of canker formations on experimental plots


Na slici 6.prikazano je zdravstveno stanje kesteno-kore: stabla s aktivnim rakom, kalusirajućim rakom i
vih stabala prema kategorijama zaraženosti rakom površinskim rakom, zdrava stabla i posušena stabla. Na




ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 207     <-- 207 -->        PDF

S. NovakAgbaba, N. Ćelepirović, M. Ćurković Perica: ZAŠTITAŠUMA PITOMOG KESTENA Posebni broj Šumarskog lista, (2011), 1-3


pokusnoj plohi I (P I) s jakim intenzitetom prorede od
ukupno 231 stabla zdravih stabala ima 104 (45,02 %),stabala
s kalusirajućim rakom68 (29,44 %),stabla s aktivnim
rakom 41 (17,75 %), stabla s površinskim rakom
6 (2,6 %) i 12 suhih stabala (5,19%). Na pokusnoj plohi
II (PII) s manjim intenzitetom prorede,od ukupno 559
stabala zdravih stabala ima 262 (46,87 %), stabala s kalusirajućim
rakom 136 (24,33 %), stabala s aktivnim rakom
130 (23,26 %), stabala s površinskim rakom 14 (2,5 %) i
17suhih stabala (3,04 %). Na kontrolnoj plohi (K) ima od
ukupno 742 stabla, zdravih stabala 329 (44,33%), stabla s
kalusirajućim rakom ima 170 (22,91 %), stabla s aktivnim
rakom 169 (22,77 %), stabla s površinskim rakom 35
(4,72%) i 39 (5,26%) suhih stabala,što je manje nego na
po kusnim plohama. Postotak stabala s površinskim ra kom
na svim istraživačkim plohamaje nizak i iznosi od
2,5 % na pokusnoj plohi II (PII) do 4,72% na kontrolnoj
plohi (K). Pojava malog postotka stabala s površinskim
rakom povezana je sa starošću sastojine koja iznosi svega
10 godina. Površinski rak kod stabala malih prsnih promjera
može biti letalan kao i aktivni rak,i uzrokovati sušenje
stabalca. U starijim sastojinama zabilježen je veći
po stotak stabala s površinskim rakom i kreće se od 16 do
26% (NovakAgbaba2006). Postotak stabala s aktivnim
rakom na pokusnoj plohi II i kontrolnoj plohi je približno
isti i iznosi oko 23%,dok je na pokusnoj plohi I najmanji
i iznosi 17,75%. Stabala s kalusirajućim rakom ima najviše
na pokusnoj plohi I (29,44%),a najmanje na kontrolnoj
plohi (22,91%). Postotak zdravih stabala ima na svim
plohama oko 45%.


Slika 6. Zdravstveno stanje pitomog kestena na pokusnim plohama


Figure 6Health condition of sweetchestnut on experimental plots


3.2. Kategorije zdravstvenog stanja stabala po debljinskim stupnjevima


Kategory of tree health condition in diameter degree


Zastupljenost kategorija zdravstvenog stanja: stabala
po debljinskim stupnjevima prikazana je na Slici


7.Na pokusnoj plohi I (PI) najveći broj zdravih stabala
nalazi se u debljinskom stupnju 11cm te zatim po veličini
broja zastupljenosti slijede debljinski stupnjevi 9,
8, 10 i 12 cm. Maksimalan broj stabala s kalusirajućim
rakom nalazi se u debljinskim stupnjevima 11 i 14 cm.
Uočava se da se zdrava stabla i kalusirajući rakovi nalaze
u višim debljinskim stupnjevima dok se stabla s
aktivnim rakom te sušci nalaze u nižim debljinskim
stupnjevima od 5 do 8 cm sušci te od 5 do 12 cm aktivni
rak. Broj površinskih nekroza je vrlo malen, svega
jedna do dvije po debljinskom stupnju od 7 do 14 cm.


Slična situacija se uočava i na pokusnoj plohi II
(Slika 8). Zdrava stabla i stabla s kalusirajućim rakom
dolaze uglavnom u srednjimdebljinskim stupnjevima
dok sušci dolaze u nižim debljinskim stupnjevimaa aktivni
rak u nižim i srednjim debljinskim stupnjevima.
Tanja stabla su podložnija zarazi dok aktivni rak na
debljim promjerima ima veću mogućnost konverzije u
kalusirajući prirodnom biološkom kontrolom prilikom
naseljavanjua spora s nositelja hipovirusa na rak ranu.




ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 209     <-- 209 -->        PDF

S. NovakAgbaba, N. Ćelepirović, M. Ćurković Perica: ZAŠTITAŠUMA PITOMOG KESTENA Posebni broj Šumarskog lista, (2011), 1-3


Površinska nekroza kreće se u rasponu debljinskih podložnija infekciji virulentnog agresivnog soja gljive
stupnjeva od 5 do 15 i dolazi na vrlo malom broju sta-C. parasiticačiji micelij ima brži rast od hipovirulentbala.
Mala zastupljenost je objašnjena saniskom staro-nog soja gljive i što je proces prirodnog širenja hipovišću
sastojine gdje sustabla tanjih promjera i tanje kore rulentnih sojeva spor (Halambek 1991).


Slika 9. Kategorije zdravstvenog stanja stabala po debljinskim stupnjevima


Figure 9 Kategory of tree health condition in diameter degree


Na kontrolnoj plohi (slika 9) maksimalan broj zdravih
stabala dolazi u debljinskim stupnjevima od 7 do
10cm. Stabla s kalusirajućim rakom u rasponu od 4 do
16 cm s maksimumom u debljinskim stupnjevima 8, 9 i
11 cm. Aktivni rakdolazi u rasponu od 4 do 14 cm te
uočavamo da ima dva maksimuma u debljinskom stupnju
6 cm i 10 cm,a proteže se i na deblja stabla zbog
gustoće sastojine i većeg ozlijeđivanja kore. Stabla s
površinskim rakom dolaze u malom broju u rasponu od
4 do 16 cm debljinskog stupnja. Sušci su zastupljeni u
nižim debljinskim stupnjevima s maksimumom u debljinskom
stupnju od 5 cm,što je i za očekivati jer micelij
brzo proraste i zaokruži kambijalnu zonu stabalca
malih promjera.


Na slici 10 prikazana je distribucija prsnih promjera
na pokusnim plohama po debljinskim stupnjevima. Na
pokusnoj plohi s najvećom proredom (P I) raspon prsnih
promjera kreće se od 4 do19cm,s maksimumom
broja stabala prsnog promjera 11cm. Na pokusnoj plohi
II debljinski stupnjevi kreću se od 4 do 20 cm i struktura
sastojine je najujednačenija s maksimumomu
broja stabala u debljinskom stupnju 8 cm. Na kontrolnoj
plohi raspon prsnih promjera je od 4 do16 cm i ima
dva maksimuma u debljinskom stupnju 5 i 9cm. Za
strukturu se može reći da jeneujednačena. Na pokusnim
plohama uočava se pomak prema debljim prsnim
promjerima i povoljan utjecaj prorede na povećanja
debljinskih stupnjeva,a time i kvalitetu stabala.


Na pokusnoj plohi I nakon prorede (uklanjanja zaraženih
i nekvalitetnih stabalate suvišnih stabala) i čišćenja
preostalo je 231 stablo,odnosno 31,13 % stabala u
usporedbi s kontrolnom plohom. Uklonjeno je 68,87 %
stabala kako bi na kestenovim panjevima preostalo
1 do 2 stabla. Na pokusnoj plohi II nakon prorede i čišćenja
preostalo je 559 stabala,odnosno 75,34% u odnosu
na kontrolnu plohu. Uklonjeno je 24,66% stabala
kako bi na panjevima preostalo 3 do 5 stabala.


Analizirajući strukturu sastojine na pokusnoj plohi I
vidimo da je ona nepravilna s maksimumom stabala u
debljinskom stupnju 11cm. Isto tako struktura sastojine
na kontrolnoj plohi je nepravilna jednodobna s pomakom
prema nižim debljinskim stupnjevima i maksimumom
stabala u debljinskom stupnju 9 cm. Naj pravilniju
strukturu ima sastojina na pokusnoj plohi II i najsličnija




ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 210     <-- 210 -->        PDF

S. NovakAgbaba, N. Ćelepirović, M. Ćurković Perica: ZAŠTITAŠUMA PITOMOG KESTENA Posebni broj Šumarskog lista, (2011), 1-3


je Gausovoj krivulji s blagim pomakom prema nižim bi najbolje bilo ostaviti na panju od 2 do 4 stabalaca tj.
debljinskim stupnjevima i najvećim brojem stabala u ukloniti nešto više od 25% izbojakaiz panja i pritom
debljinskim stupnjevima od 8 do 11cm. Promatrajući ukloniti veći broj tanjih stabalaca koja su nepravilna
sastojine na pokusnim plohama i kontrolnoj plohi u rasta i lošije kvalitete,kako bi se dobila ujednačenija
kontekstu zdravstvenog stanja,moglo bi se zaključiti da struktura.


Slika 10. Distribucija prsnih promjera


Figure 10 Distribution of DBH


3.3. Obilježja sojeva gljive C. parasitica


Characterisation of strains of the fungus C. parasitica


Za biološku kontrolu raka kore najbolje je upotrijebiti
lokalne sojeve gljive (Cortesi et al.1998) kako
bi se spriječilo unošenje novih nepoznatih sojeva, jer bi
oni mogli ometati prirodno širenje hipovirulence. Iz
tog razloga odabrana je sastojina za uzorkovanje kestenove
kore zaražene rakom s istog područja istraživanja.
Izolacijom gljiveC. parasiticaiz raka kore dobiveno je
44 uzoraka.Analizom morfoloških karakteristika dobivenih
izolata gljive utvrđeno je da od ukupnog broja
uzoraka ima 57% bijelo pigmentiranih, 25 % narančas tih
i 18% intermedijarnih (narančasto-bijelih i bijelonarančastih).
Testom vegetativne kompatibilnosti s 30
najčešćih europskih tipova gljiveC. parasitica(Cortesi
et al1996) utvrđeno je da jeu sastojini u popula


ZAKLJUČCI


Za poboljšanje zdravstvenog stanja i kvalitete sastojina
pitomog kestena neophodno je provoditi šumsko uzgojne
mjere prorede i čišćenje s naglaskom na uklanjanje
stabala zaraženih aktivnim rakom i nekvalitetnih stabala.
Sastojine u kojima je provedena proreda pokazuju pomak
prema višim debljinskim stupnjevima,što ukazuje na ubrci
ji gljive prisutno 8 europskih sojeva od kojih su najče
šći EU 2, EU 1, EU 12 i EU 11 (Novak Agbaba
et al. 2007).U bijelim izolatima gljive laboratorijskim
te stovima utvrđena je prisutnost hipovirusakoji omogu
ćuje biološku kontrolu bolesti. Hipovirus je detektiran
i u bijelim sojevima gljiveC. parasiticau ke steno-
vim sastojinama središnje Hrvatske (Krstin et al.
2009). Utvrđeno je da virus pripada soju HV1 koji je
detektiran i u drugim Europskim zemljama(Krstin et
al. 2008). Kolekcija izolata gljive čuva se u Laboratoriju
za fitopatološka istraživanja Hrvatskog šumarskog
instituta i na Biološkom odsjeku Prirodoslovno matematičkog
fakulteta u Zagrebu,a upotrijebit će se u daljnjim
istraživanjima zaštite šuma pitomog kestena.


– Conclusions
zani rast nakon otvaranja sklopa. Na pokusnim plohama u
kojima je provedena proreda ima veći postotak zdravih
stabala i stabala s kalusirajućim rakom. Na pokusnoj
plohi I gdje je proveden jači intenzitet prorede,postotak
aktivnih rakova je manji nego što je na pokusnoj plohi II
manjeg intenziteta prorede. Na pokusnoj plohi I ima više




ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 212     <-- 212 -->        PDF

S. NovakAgbaba, N. Ćelepirović, M. Ćurković Perica: ZAŠTITAŠUMA PITOMOG KESTENA Posebni broj Šumarskog lista, (2011), 1-3


nd


Škvorc,(ed.), 2 Croatian botanical congress


with international participation, Croational bota


nicalsociety, 41–42, Zagreb.


Krstin Lj., S.Novak Agbaba, D.Rigling, M.
Krajačić, M. Perica Ćurković 2008:
Chest nut blight fungus in Croatia: Diversity of
vege tative compatibility types, mating types and
gene tic variability of associated Cryphonectria
hypo v lrus1. Plant pathology 57 (6):1086–1096,
Oxford.


Krstin,Lj., M.Krajacic, M.Perica Ćurković,


S.Novak Agbaba, D.Rigling,2009: Hypovirus-
infected strains of the fungusCryphonectria
parasiticain the central part of Croatia. In:
A. Soylu, C. Mert (ed), Proceedings of the international
workshops on chestnut management in
mediterranean countries: problems and prospects


–Acta horticulturae 815,International society for
horticultural science, 283–287, Bursa.


SUMMARY: In this paper the influence of care, cleaning and thinning on
the health condition of chestnut, on the chestnut blight disease and various
types of cancer formations are investigated. The aim of this work is the protection
of chestnut trees and raising the quality of chestnut stands and trees and
to determine how to manage with the chestnut stands to its preservation. For
this purpose, the experimental plots were established in the Forest administration
Sisak, in Forest office Hrvatska Kostajnica in Management Unit Šamarica
I, department 91A. Experimental plot I was managed with strong
thinning intensity: one to two chestnut trees were left on the stump. Experimental
plot II was maneged with lowthinning intensity: three to five chestnut
trees were left on the stump. Removed trees were irregular growth, infected
with active cancer. The healthy tree and tree with healing superficial necroses
were left. The size of experimental plots was 50 x 100 m. On experimental
plots the health condition of trees, differengt types of cancer formations and
diameter degree of trees were registered. The survey was carried out in 2010th
year in the fall at the end of vegetation. In the Forest office Hrvatska Kostajnica
in management unit Šmarica I in the compartment 92 a the samples of
bark infected with cancer were collected and the fungus Cryphonectria parasiticawas
isolated. Population structure of the fungus were analysed and 8 vegetative
compatibility types were detected. The most frequent types were EU 2,
EU 1, EU 12 and EU 11. Hypovirus was found in all white tested isolates. The
collection of the white hypovirulent fungus ofCryphonectria parasiticastrains
was established. The hypovirulent strains ofCryphonectria parasiticawill be
used in further research for biological treatment of active cancers. The Experimental
plot I with a stronger intensity of thinning,trees achieve larger diameters
and a higher percentage of healthy trees and trees with healing cancer
and smaller percentage of trees with active cancer. On the control plot, the
diameter of the threes, the percentage of the healthy trees and trees with healing
cancer were lower. but more trees with superficial necrosis The results indicate
the need for continuing follow-up experiments and to establish a new
experimental plots in order to protect the chestnut stands and increasing its
quality.


Keywords: sweet chestnut, protection of chestnut stands, chestnut
blight, Cryphonectria parasitica, management measures, health condition




ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 211     <-- 211 -->        PDF

S. NovakAgbaba, N. Ćelepirović, M. Ćurković Perica: ZAŠTITAŠUMA PITOMOG KESTENA Posebni broj Šumarskog lista, (2011), 1-3


kalusirajućih rakova od pokusne plohe II. Kalusirajući rak nost i tolerantnost na bolest. Iako je populacijska strukjavlja
se na stablima većih prsnih promjera,dok se aktivni tura gljive C. parasitica na ovom lokaliteturaznolika i
rak javlja većinom na stablima nižih prsnih promjera. Na ima 8 vegetativno kompatibilnih tipova, što može biti
svim plohama,stabla s površinskim rakom prisutna su u ograničavajući čimbenik za širenje hipovirusa zbog momalom
postotku zbog slabijeg infekcijskog potencijala guće nekompatibilnosti sojeva gljive, prisutnost hipoviruspora
hipovirulentnih sojeva gljive. Razlike između po-lentnih sojeva je velika,što omogućava prirodnu biološku
kusnih ploha nisu za sadajače izražene,jer je tri godine zaštitu (Novak Agbaba et al. 2007). Istraživanja
kratkorazdoblje za praćenje promjena utjecaja gospoda-utjecaja uzgojnih i zaštitnih mjera u cilju poboljšanja
renja na zdravstveno stanje šume.Ranije prorede mogle zdravstvenog stanja kestenovih stabala su dugoročna te se
bi pridonijeti kvaliteti sastojine,jer bi se pravilnim raspo-predviđa nastavak praćenja razvoja kestenovih stabala i
redom stabalaca izbjegla ozljeđivanja kore dodirivanjem i njihovog zdravstvenog stanja na osnovanim pokusnim
trenjem između susjednih stabalaca. Selekcija mladih i plohama,kao i proširivanje istraživanja i osnivanje novih
snažnijih stabalaca mogla bi povećati individualnu otpor-pokusnih ploha.


ZAHVALA – Acknowledgment


Zahvala djelatnicima UŠPSisak: Tihomiru Pejnoviću,
dipl. ing. šum., rukovoditelju Odjela za uređivanje
šuma, Marku Šprišiću,dipl. ing. šum. i Sanji Rajić,
dipl. ing. šum., na pomoći u terenskim radovima,kao i


LITERATURA


Cortesi P., M. G.Milgrum, M.Bisiach,1996:
Distribution and diversity of vegetative compa


tibility types in subpopulations of Cryphone


ctria parasitica in Italy. Mycol. Res. 100 (9),


1087–1093.Kew.
CortesiP., D.Rigling, U.Heiniger,1998: Com parison
of vegetative compatibility types in Italian
and Swiss subpopulation of Cryphonectria parasitica.
Eur. J. For. Path. 28: 167–176,Berlin.
Halambek M,1991: Hipovirulentni sojevi Cryphonectria
parasitica – nova mogućnost za oporavak
pitomog kestena. (Hypovirulent strains of Cryphonectria
parasitica – new possibility for recover
of sweet chestnut trees). Rad. Šumar. Inst.,
26 (2): 223–240, Jastrebarsko.
Halambek M., S.Novak Agbaba,1993:Chestnut
blight and investigation on possibility of disease
control by hypovirulent strains. In: E.
Antognossi (ed.), Proceedings of the international
congress on chestnut, Comunita montana
monti martani e serano of Spoleto, Instituto di
coltivazioni arboree, University of Perugia,
595–597, Spoleto.
Hoegger P., U.Heiniger, D.Rigling 1999: Genetic
variation of Cryphonectria hypoviruses
(CHV1) in Europe assessed using restriction
fragment length polymorphism (RFLP) markers.
Mol. Ecol. 8: 843–854,Vancouver.
Hrvatske šume d.o.o., 2006., Šumarskogospodarska
osnova područja (2006–2015),Zagreb.
Novak Agbaba, S. 1999: Health condition of the
sw e etchestnutinCroatia and theprotectionmeasures
in practice. In: G. Salesses (ed.), Proceedings


Miši Bižiću, dipl. ing. šum.,revirniku na području Šumarije
Hrvatska Kostajnica, te donegdašnjem upravitelju
Šumarije Hrvatska Kostajnica dipl. ing. šum. Đuri
Dražiću na susretljivosti.


– References
of the second international symposium on chestnut-
Acta horticulturae 494, International society
for horticultural science, 425–426, Bordeaux.


Novak Agbaba S., 2000: Sweet chestnut (Castanea
sativa Mill.) in Croatia: management and
problems, In:A. Martins,A.L. Pires (ed.), COST
G4 Multidisciplinary chestnut research, Utad,
12–13, Vila Real.


Novak Agbaba, S.; B. Liovic, M. Pernek,
2000: Prikaz sastojina pitomog kesten (Castanea
sativa Miil.) u Hrvatskoj i zastupljenost
hipo virulentnih sojeva gljive Cryphonectria
parasitica (murr.) Barr. (Sweet chesnuts stands
(Castanea sativaMill.) in Croatia and the prese n
ce of hypo-virulent strains of the fu n g usCryphonectria
parasitica(Murr.) Barr.). Rad.
Šumar. Inst. 35 (1), 91–110, Jastrebarsko.


Novak Agbaba, S., B. Liovic, J. Medak, D.
Slade,2005: Chestnut research in Croatia. In:


C.G.Abreu, E.Rosa,A.A.Monteiro(ed.),
Proceedings of the third international chestnut
congress-Acta horticulturae 693, International
society for horticultural science, 49–54, Chaves.


Novak Agbaba S., 2006: Monitoring raka kore
pitomog kestena na trajnim plohama. (Monitoring
of Sweet Chestnut Blight on Permanent
Plots) Rad. Šumar. Inst. Izvanredno izdanje 9:
199–211, Jastrebarsko.


Novak AgbabaS., N.Ćelepirović,Lj.Krstin


J.Repar, D.Rigling, M.Perica Ćurković
2007: Population structure of the fungus
Cryphonectria parasitica Murr., Barr. in Hrvatska
Kostajnica. Abstract In: D. Britvec, Ž.