DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 205 <-- 205 --> PDF |
S. NovakAgbaba, N. Ćelepirović, M. Ćurković Perica: ZAŠTITAŠUMA PITOMOG KESTENA Šumarski list – Posebni broj (2011), 202-210 benik za dobivanje kvalitetnih kestenovih sastojina. Uzročnik raka kestenove kore je gljivaChryphonectria parasitica(Murrill) Barr. Rak kore dolazi u tri forme: aktivni rak, površinski rak (površinska nekroza kore) i kalusirajući rak.C. parasiticamože biti inficirana s hipovirusom koji reducira virulentnost gljive i formira blaže oblike rakastih tvorevina. Prirodno širenje hipovirusa s površinskih nekroza na aktivni rak dovodi do zacjeljivanje rak-rana i pojavu kalusirajućih rakova. Ta pojava predstavlja osnovu za biološku kontrolu bolesti i zaustavljanje sušenja zaraženih stabala. Zaštita kestenovih šuma danas se bazira na mehaničkoj i biološkoj kontroli bolesti. Za pospješivanje prirodne biološke zaštite razvijena je tehnika unošenja hipovirolentih sojeva gljiveC. parasiticaumjetnom inokulacijom, koja je u Hrvatskoj pokusno započeta 1983. godine (Halambek,Novak Agbaba1993). U dosadašnjim istraživanjima (Novak Agbaba 1999, 2000, 2006) analizirao se i utjecaj načina gospo- MATERIJALI I METODE RADA – Za područje istraživanja odabrana je kestenova sastojina u Upravi šuma podružnica Sisak Šumarija Hrvatska Kostajnica, u gospodarskoj jedinici Šamarica I, šumski predjel Palež, u odjelu/odsjeku 91a.Prema Šumskogospodarskoj osnovi područja vodi se u uređajnom razredu pitomog kestena.To je mlada kestenova panjača s primjesom hrasta, bukve i graba koja zauzima povr- Slika 1. Kestenova sastojina prije prorede Figure 1Chestnut stand before thinning šinu od 39,77 ha. Šumsku zajednicu čini šuma kitnjaka i pitomog kestena. Starost sastojine je 10 godina. Sastojina nije njegovana, na panjevima ima više izbojaka (slika 1i 2). Za smjernice gospodarenja sastojine propisano je čišćenje. Sastojina se nalazi na južnoj ekspoziciji, blagog nagiba 5 – 20°, na nadmorskoj visini 160 do darenja na zdravstveno stanje kestenovih sastojina te se ustanovilo da način gospodarenja značajno utječe na intenzitet zaraze rakom kore, a time i na kvalitetu kes te novihstabala. Predmet ovog rada je istraživanje utjecaja različitih načina gospodarenja pitomim kestenom s različitim intenzitetima prorede i mjerama zaštite na zdravstveno stanje i pojavu različitih tipova rakastih formacija. Osim toga predmet istraživanja je i određivanje populacijske strukture gljiveC. parasiticau lokalnoj sastojini na području Šumarije Hrvatska Kostajnica i dokazivanje prisutnosti hipovirusa u izoliranim sojevima gljive. Cilj istraživanja je poboljšanje zdravstvenog stanja sastojine,kao i povećanja kvalitete stabala, povećanje prsnih promjera odnosno povećanje proizvodnje drvne mase te povećanje proizvodnje ploda. Osim toga cilj je osnivanje kolekcije bijelih sojeva gljiveC. parasitica za korištenje u biološkoj kontroli bolesti. Materials and methods kusnoj plohi I provedena je jaka proreda i čišćenje. Na panju su ostavljena 1 do 2 stabalca(slika 4 i 5).Posječena su suha stabla, stabla zaražena jakim aktivnim rakom(slika 3) te stabla loše kvalitete. Sastojina je očišćena od neprohodnog grmlja lijeske, graba, bagrema i drugih vrsta raslinja. Na pokusnoj plohi II ostavljena su na panju 3 do 5 kestenovih stabalaca uz provođenje 245 m. Za ophodnjuove kestenove sastojinepredviđeno je 60 godina (Hrvatske šume 2006). U sastojini su osnovane dvije pokusne plohe i kon- Slika 2. Kestenovi izbojci zaraženi rakom trolna ploha. Svaka ploha je veličine 50 x 100m. Na po-Figure 2Infected chestnut sprouts |