DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 214     <-- 214 -->        PDF

K. Indir, V. Novotny: UTJECAJ VELIČINE KRUŽNIH PRIMJERNIH PLOHANAPROCJENU STRUKTURNIH ... Šumarski list – Posebni broj (2011), 211-221


dzakonskim aktima nije propisan oblik primjerne površi
ne, u praksi se najčešće koriste kružne plohe, a mno go
manje primjerne pruge. O prednostima i manama
pojedinih metoda prikupljanja podataka te o pouzdanosti
procjene, pisali su mnogi domaći i strani autori
(Miletić 1958, Klepac 1965, Schmid-Haas
1985, 1989, Pranjić i Lukić 1997, Galić 2002,
Jazbec et al.2011). Uređajna inventura u Hrvatskoj u
posljednje vrijeme koristi kružne plohe različitih polumjera,
ovisno o starosti sastojine. Pravilnikom o uređivanju
šuma propisan je najmanji intenzitet izmjere koji
u jednodobnim sastojinama iznosi 2%u drugom dobnom
razredu kod prve izmjere, a barem 5%u ostalim
sastojinama. Izuzetak čine sastojine prvog dobnog razreda,
u kojemu se izmjera u pravilu ne vrši,te sastojine
propisane za sječu glavnog prihoda u sljedećih 10 go


PODRUČJE ISTRAŽIVANJA–


Izmjera na plohama korištenim za ovo istraživanje
izvršena je na prostoru gospodarske jedinice Repaš-
Gabajeva Greda (površine oko 4300 ha) kojom upravlja
šumarija Repaš, UŠP Koprivnica. Područje je to
nizinskih šuma hrasta lužnjaka i običnoga graba, i u
najvećoj mjeri pripada zajednici Carpino betuli –
dina u kojima se vrši izmjera svih stabala (Narodne no-
vine 111/06, 141/08). Time je ostavljena mogućnost
provoditelju izmjere da odluči hoće li ciljani intenzitet
postići uz više primjernih površina manje veličine ili
manje jedinica uzorka veće površine. Imajući u vidu
nužnost da svakom primjernom površinom bude obuhvaćen
reprezentativan broj stabala te činjenicu da broj
stabala u sastojini opada s njenom starosti, logičan je
izbor korištenje manjih površina u mlađim sastojina, te
većih u starijim.Tako svaka jedinica uzorka ima svoju
statističku težinu i predstavljat će relevantan izvor informacija.
U ovome radu istražilo se kakav utjecaj na
procjenu tri osnovna strukturna elementa odabranih sastojina
hrasta lužnjaka, broj stabala (N), temeljnicu (G)
i volumen (V) ima veličina kružne primjerne plohe.


Research area


Quercetum roboris (Anić 1959)Rauš 1969. Manji
dio čine sastojine zajednice hrasta lužnjaka i velike žutilovke
(Genisto elatae – Quercetum roborisHt. 1938).
Najveći dio pripada ekološko-gospodarskom tipu II –
G – 10, a mnogo manje tipu II – G – 20.


Slika 1. Istraživano područje: šumski kompleks sjeverno od rijeke Drave koji pripada gospodarskoj jedinici Repaš-Gabajeva Greda
(Google Earth)


Figure 1Research area: Repaš-Gabajeva Greda management unit, northern from Drava river (Google Earth)