DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 215 <-- 215 --> PDF |
K. Indir, V. Novotny: UTJECAJ VELIČINE KRUŽNIH PRIMJERNIH PLOHANAPROCJENU STRUKTURNIH ... Šumarski list – Posebni broj (2011), 211-221 MATERIJALI I METODE Materials and methods Plohe za izmjeru podataka koji su korišteni u procjeni strukturnih elemenata postavljene su na sjecištima mreže kvadrata stranice 500 metara. Odabrane su samo plohe koje se nalaze u sastojinama uređajnog razreda hrasta lužnjaka, starijima od 40 godina. S obzirom na širinu dobnog razreda od 20 godina, ta starost predstavlja početak trećeg dobnog razreda.Takvih je ploha bilo 86 i svojim su rasporedom u prostoru obuhvatile cijelo područje gospodarske jedinice te svojom distribucijom pratile raspored dobnih razreda kakav je utvrđen Osnovom gospodarenja (Indir 2001.) Jedinice uzorka bile su kružnog oblika, polumjera 30, 25 i 15m, ovisno o dobnom razredu.Ti su polumjeri veći od onih koji se uobičajeno koriste u uređajnoj inventuri, gdje polumjer kružne plohe za postizanje površinskog intenziteta izmjere od 10 % iznosi 18m, a za 5% 12,62 m. Broj postavljenih i izmjerenih ploha po dob- Terenski rad Izmjerom na terenu obuhvaćena su sva stabla prsnog promjera iznad 10 centimetara unutar površina kružnih ploha. Središte svake plohe označeno je metalnim klinom ispod površine tla. Stablima je određen položaj u prostoru pomoću azimuta te udaljenosti od sre dišta plohe. Azimut se određivao busolom s preciznošću od 1°, a udaljenost mjernom vrpcom, s precizno- Uredski rad Podaci prikupljeni terenskim radom uneseni su u bazu podataka u programskom alatu Microsoft Access. Upitima uz zadane kriterije iz baze su uzimani potrebni podaci i prebacivani u Microsoft Excel, gdje su vršeni obračuni. Za svaku plohu izračunavani su broj stabala po hektaru (N), temeljnica po hektaru (G) i volumen po hektaru (V), odvojeno po vrstama i ukupno. S obzirom da su hrast lužnjak i obični grab najzastupljenije vrste na plohama, za njih su obračuni vršeni odvojeno,dok su sve ostale vrste koje su se pojavljivale pojedinačno (klen, brijest, poljski jasen, crna joha...) svrstane u “ostalo” i obračunavane zajedno. U obračunu je korišten prsni promjer u milimetrima kao srednja vrijednost dva unakrsno mjerena promjera. Ukupni volumen pojedinog selektiranog stabla izračunat je Schumacher-Hallovom formulom uz upotrebu parametara a, b i c te Meyerovog korekcijskog faktora (f) iskazanih u dvoulaznim tablicama (Špiranec, 1975.)Visina stabla kao jedna od varijabli u Schumacher- Hallovoj formuli računata je izrazom za Mihajlovljevu funkciju uz parametre b0 i b1 dobivene izjednačenjem mjerenih visina grupiranih po dobnim razredima. S obzirom da je cilj rada bio ispitati kako se mijenjaju vrijednosti procijenjenih elemenata strukture sa smanjenjem veličine plohe, trebalo je izračunati osnonim razredima te njihov polumjer prikazani su tablicom 1. Tablica 1.Broj i veličina primjernih ploha po dobnim razredima Table 1 Number and size of sample plots per age classes Dobni razred Broj ploha Number of plots Polumjer Radius Age class m III 5 15 IV 4 15 V 41 25 VI 30 30 VII 6 0 . 86 – Field work šću 1dm. Potom su stablima mjerena dva unakrsna promjera, milimetarskom Haglof promjerkom, uvijek pre ma glavnim stranama svijeta.Visinomjerom SUUNTO izmjerene su i visine većine stabala. Koordinate sre dišta ploha snimljene su GPS uređajem,kako bi bilo moguće ponoviti izmjeru. – Offise work vne elemente (N,G,V) i za kružne plohe manjeg polumjera. Kako je svakom stablu određen položaj u prostoru, iz baze podataka mogu se odabrati samo ona stabla koja zadovoljavaju uvjet da se nalaze unutarželjenog polumjera. Smanjenje polumjera plohe bilo je ukupno za 10m, s korakom od 1m.To primjerice znači da su za plohu koja je na terenu izmjerena s polumjerom od 30m, računati elementi strukture do polumjera plohe 20m. Ponavljane su sve operacije izračunavanja N,GiV, odvojeno po vrstama drveća. Za dobivene ukupneN,GiVpo plohama, za svaki polumjer kružne plohe, odvojeno po dobnim razredima računate su sljedeće statističke veličine: – srednja vrijednost (Average) – koeficijent varijacije (CV) iskazan kao standardna devijacija u postotku od srednje vrijednosti strukturnog elementa (N,GiV) – preciznost (SP) iskazana kao jedinična standardna pogreška (68%pouzdanosti) u postotku od srednje vrijednosti strukturnog elementa (N,GiV) Tako su obrađene sve plohe svakog dobnog razreda, i to posebno za svaki odabrani polumjer plohe. |