DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 221 <-- 221 --> PDF |
K. Indir, V. Novotny: UTJECAJ VELIČINE KRUŽNIH PRIMJERNIH PLOHANAPROCJENU STRUKTURNIH ... Šumarski list – Posebni broj (2011), 211-221 219 cjene broja stabala vidljiva je kodV. iVI. dobnog razreda. Ima vrlo blagi trend poboljšanja i za sve promatrane veli- čine ploha kreće se između 6,0 i 5,3%. Na plohama III. i IV. dobnog razreda preciznost je uslijed malog broja ploha te malog broja stabala na jedinicama uzorka znatno lošija, a u IV. dobnom razredu nema jasan trend. Za razliku od preciznosti procjene broja stabala, kod preciznosti procjene temeljnice (slika 7) IV. dobni razred ima jasnije izražen trend smanjenja pogreške uzorka s povećanjem veličine plohe. U III. dobnom razredu trend je sličan, ali s nešto lošijom preciznošću koja se kreće od 12,0 do 25,2%. Dobni razredi s naj- više izmjerenih ploha pokazuju i najveću preciznost s blagim trendom povećanja sukladno rastu veličine plohe.Vrijednosti se kreću od 2,8 do 3,5%. Preciznost procjene volumena vrlo je slična preciz- nosti procjene temeljnice (slika 8), sV. iVI. dobnim razredom kao najhomogenijim uzorkom,gdje se s po- četnih 15 odnosno 20 metara polumjera kružne plohe dobije preciznost/pogreška uzorka ispod 5%. Slika 8. Preciznost procjene volumena ovisno o veličini plohe Figure 8Stand volume sample error depending on plot size RASPRAVA– Discussion Odluka o veličini primjerne površine u uređajnoj in- venturi značajno može utjecati na preciznost dobivenih rezultata i na ukupne troškove izmjere. Homogene sa- stojine malog raspona prsnih promjera i malog broja vrsta drveća, po svojoj prirodi ne trebaju velike intenzi- tete izmjere za postizanje zadovoljavajuće točnosti. U cilju smanjenja troškova izmjere treba uzeti u obzir da po jedinici uzorka (primjernoj površini) imamo najma- nji dovoljan broj stabala koji će reprezentirati dio sasto- jine. Spurr (1952) preporuča da veličina plohe bude takva da ima barem 20 mjerljivih stabala, dok prema Krutzschu i Loetschu (1938) u sastojinama bez podstojne etaže optimalni broj stabala na plohi trebao bi biti 12–14 (preneseno izPranjić iLukić 1997).Me- štrović iFabijanić (1995) kažu da bi po primjer- nom krugu bilo dovoljno imati 30-ak stabala. Osim broja stabala na jedinici uzorka koji izravno utječe na ukupne troškove, odabirom veličine primjerne plohe važno je postići i stabilnost mjera varijabilnosti (koefici- jent varijacije, standardna devijacija) koje povećanjem polumjera plohe, odnosno broja stabala, poprimaju sve niže vrijednosti i postaju stabilnije (kreću se u malim ra- sponima). Nadalje, preciznost procjene strukturnih ele- menata nameće se kao idućikriterij za odluku o veličini primjerne plohe. Činjenicu poboljšanja preciznosti po- većanjem polumjera kružnih primjernih ploha od doma- ćih autora potvrdili su Vedriš i dr.(2009) na primjeru 17 primjernih ploha bukovo-jelove sastojine. U ovom radu je ukupni broj ploha (86) bio razvrstan prema starosti i pripadnosti određenom dobnom razredu, pa je tako za neke dobne razrede (III., IViVII.) broj ploha bio nedovoljan za donošenje čvrstih zaključaka. Na plohama III. dobnog razreda (41–60 godina staro- sti sastojine), s polumjerom kruga od 15 metara, mjerilo se prosječno 37,8 stabala (Slika 2). Smanjenjem polu- mjera plohe i broj mjerenih stabala smanjuje se, te je kod polumjera od 5 metara prosječno samo 4,8 stabala po plohi,što je premalo za dobar uvid u strukturu sasto- jine, posebice ako se pogleda koeficijent varijacije od 61,4 % (Slika 3) te rezultat preciznosti procjene broja stabala od 27,5%(Slika 6).Kada se za isti dobni razred pogleda kako se smanjenjem polumjera plohe kreću koeficijent varijacije i preciznost procjene temeljnice te volumena (Slike 4, 5, 7, i 8) vidljivo je da njihove vrijed- |