DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 241     <-- 241 -->        PDF

STRUČNI ČLANCI – PROFESSIONAL PAPERS Šumarski list – Posebni broj (2011), 239-247


UDK 630* 232.3 (Fagus sylvatica, Quercus robur)


PRIMJENJIVOST PREPARATAZAFOLIJARNU PRIMJENU HUNGAVIT
U SVRHU POVEĆANJAKVALITETE SADNICAOBIČNE BUKVE
(Fagus sylvatica L.) I HRASTALUŽNJAKA(Quercus pedunculata L.)
U RASADNIČKOJ PROIZVODNJI


USEABILITY OF HUNGAVIT,A PREPARATION FOR FOLIARAPPLICATION, FOR
ENHANCEMENT OF QUALITY OF COMMON BEECH (Fagus Sylvatica L.)
AND PEDUNCULATE OAK (Quercus Pedunculata L.)
SEEDLINGS IN NURSERY PRODUCTION


1 12


Ivan SELETKOVIĆ, Nenad POTOČIĆ , Mario ŠANGO


SAŽETAK: U radu se prikazuju rezultati rasadničkog pokusa, u kojemu se
ispituje utjecaj preparata za folijarnu primjenu Hungavit na kvalitetu sadnica
obične bukve i hrasta lužnjaka golog korijena. Pokusi su postavljeni kao randomizirani
blok s tri tretmana i tri ponavljanja. Utvrđen je pozitivan utjecaj
Hungavita na uspijevanje sadnica. Kod bukve, najveći je utjecaj Hungavit
imao na povećanje koncentracija kalija, kalcija i magnezija u lišću, biomasu
lišća i stabljika te porast broja vrhova korijena. Optimalna koncentracija za
proizvodnju sadnica bukve je 2 %. Kod hrasta lužnjaka utjecaj Hungavita je
nešto manje izražen, u smislu da je optimalna koncentracija 1 %, a Hungavit
je djelovao pozitivno na koncentracije kalija, kalcija i magnezija u lišću te
biomasu lišća i stabljika.


Ključne riječi:Hungavit, hrast lužnjak, obična bukva, rasadnik, stanje
ishrane, biomasa, korijen


UVOD – Introduction
Moderna istraživanja na području mineralne ishrane Već su prva naša istraživanja na običnom boru
šumskog drveća i ekofiziologije u Hrvatskoj započinju (Komlenović 1967) pokazala da se primjenom odšezdesetih
godina prošloga stoljeća, nakon osnivanja govarajućih mineralnih gnojiva može znatno utjecati
Jugoslavenskog instituta za četinjače u Jastrebarskom i na kvalitetu sadnica. Istražuju se najpovoljnijitipovi,
njegovog Odjela za pedologiju i prehranu s pedološko-doze i načini primjene mineralnih gnojiva u rasadnifiziološkim
laboratorijem.Uz vrste, doze, najpovoljni-čkom uzgoju obične smreke (Komlenović 1975),
jeg vremena i tehnike primjene mineralnih gnojiva, crnog bora (Komlenović 1993, 1994) i hrasta lužistražuje
se utjecaj različitih oblika hraniva na uspije-njaka (Potočić iSeletković2001). Kod jednakih
vanje šumskog drveća, odnos ishrane i otpornosti na uvjeta gnojidbe uspoređivana je reakcija sadnica razliutjecaj
nepovoljnih biotskih i abiotskih čimbenika, čitih vrsta drveća (Komlenović, Rastovski i
odnos rasta i sadržaja hraniva u tlu i biljci. U novije vri-Markoja1980, Komlenović1993, Komlenojeme
istražuje se primjena različitih supstrata i gnojiva vić i Rastovski 1986, 1988, Komlenović,
s produženim djelovanjem u kontejnerskoj proizvodnji GračaniRastovski1988).Istraživana je ishrana
šumskih sadnica. šumskih sadnica na raznim tipovima tala (Komlenović
1967, 1969) te primjena sporotopivih gnojiva


1


Dr. sc. Ivan Seletković, Hrvatski šumarski institut,


(Potočić i dr.2009,Seletković i dr.2009,Poto-


Cvjetno naselje 41, 10450 Jastrebarsko, ivans@sumins.hr


1


Dr. sc. Nenad Potočić, Hrvatski šumarski institut,
čićiSeletković2001), kao i utjecaj gnojidbe jed-
Cvjetno naselje 41, 10450 Jastrebarsko


nostavnim gnojivima na rast i razvoj sadnica hrasta


2


Mario Šango, dipl. ing., Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu,


lužnjaka golog korijena (Seletković 2006).


Svetošimunska 25, 10000 Zagreb




ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 242     <-- 242 -->        PDF

I. Seletković, N. Potočić, M. Šango: PRIMJENJIVOST PREPARATAZAFOLIJARNU PRIMJENU HUNGAVIT ... Šumarski list – Posebni broj (2011), 239-247


U otežanim uvjetima obnove šumskih sastojina
proizvodnja sadnica od velikog je značenja. Obična
bukva (Fagus sylvatica L.) značajna je vrsta drveća
središnje i južne Europe gdje zauzima dominantno
mjesto i po površini i po gospodarskim te ostalim vrijednostima
(Matić,Oršanić iAnić 2003). U Hrvat
skoj bukva je ne samo najraširenija vrsta drveća
(bukove zajednice zauzimaju 744 796 ha), nego je i
prva po udjelu u drvnom fondu. Iako se bukva još uvijek
dobro prirodno pomlađuje (Anić iMikac 2011),
ipak svakim danom raste potreba za bukovim sadnicama
koja će biti još veća ako hrvatsko šumarstvo priđe
nužnim konverzijama šumskih kultura i degradiranih
šuma te intervencijama u prebornim bukovo-jelovim
šumama zbog povlačenja jele i stvaranja prostora za
bukvu (Matić,OršanićiAnić2003).


Hrast lužnjak (Quercus robur L.) najvrjednija je gospodarska
vrsta šumskog drveća u Hrvatskoj, a druga
vrsta po zastupljenosti u drvnom fondu Republike Hrvatske
(16%). U cilju potpomaganja prirodne ili kod
umjetne obnove,od velike je važnosti proizvodnja što
kvalitetnijeg sadnog materijala.Potočić iSeletković
(2001) na temelju dobivenih rezultata zaključuju
da gnojidba nije utjecala samo na rast sadnica,već i na


MATERIJALI I METODE –


Pokus je postavljen u rasadnicima Hajderovac
(bukva – B) i Lukavec (hrast lužnjak – H) poduzeća
Hrvatske šume d.o.o. Zagreb početkom srpnja 2010.
godine, kao randomizirani blok s tri tretmana i tri ponavljanja.
Tretmani su bili sljedeći: B0, H0 – kontrola,


Tablica 1. Kemijski sastav tla


Table 1 Chemical composition of soil


promjenu kemijskog sastava biljne tvari. Iz rezultata
dvogodišnjeg istraživanja utjecaja vremena i metode
gnojidbe na uspijevanje sadnica hrasta lužnjaka korištenjem
gnojiva s produženim djelovanjem “Osmocote
Plus”zaključuju da je gnojidba pozitivno utjecala na
koncentracije biogenih makroelemenata u lišću dvogodišnjih
sadnica hrasta lužnjaka.


Prema navodima proizvođača (Biolife 2000, d.d.,
Keszthely, Mađarska), preparati Hungavit nisu gnojiva,
već biološki preparati za kondicioniranje biljaka na bazi
aminokiselina, huminskih kiselina, enzima, koenzima i
mikroelemenata.Hungavit je biološki proizvod i može
se koristiti u šumarstvu, svim granama poljoprivrede te
na područjima koja se vode kao rezervati prirode, parkovi
prirode, nacionalni parkovi itd. Do sada preparati
Hungavit nisu ispitani u šumarskoj praksi, ali iskustva s
primjenom u voćarstvusu pozitivna (povećanje rodnosti,
opće stanje stabala). U ovom trenutku nemamo
spoznaja o drugim istraživanjima utjecaja pre parata
Hungavit provedenim na znanstvenoj osnovi. U ovome
radu prikazat ćemo rezultate ispitivanja utjecajapreparata
Hungavit U i G na kvalitetu sadnica bukve i hrasta
lužnjakagolog korijena.


Materials and methods


B1, H1 –1 %Hungavit, B2, H2 – 2 %Hungavit. Preparati
su primijenjeni svaka dva tjedna u razdoblju od 1.
srpnja 2010. do 15. kolovoza 2010. godine, s tim što je


1.i 15. srpnja korišten Hungavit U, a 1. i 15. kolovoza
Hungavit G.


Lokalitet –Locality pH (H
2
O) pH (CaCl
2
) N% P
2
O
5
% K
2
O % Humus, %
Hajderovac 5,57 4,23 0,04 8,47 18,77 1,10
Lukavec 5,52 4,16 0,14 5,54 10,82 2,39


Listovi biljaka za kemijske analize uzorkovani su
tako da je krajem ljeta uzet po jedan potpuno razvijeni
list sa svake biljke u tretmanu i ponavljanju. Uzorci su
sušeni na 105°C do konstantne mase te izvagani na vagi
točnosti 0,01 gram, a masa izračunata na bazi 100 lis tova.
U usitnjenim uzorcima određen je ukupni dušik na
elementarnom analizatoru Leco CNS 2000. Za analize
ostalih biogenih elemenata (AOAC, 1996) usitnjeni
uzorci su spaljeni mokrim postupkom koncentriranom
sumpornom kiselinom (HSO) uz dodatak katalizatora,


24


perklorne kiseline (HClO). U uzorcima su određeni:


4


fosforkolorimetrijskinaUV/VISspektrofotometruPE
Lambda1A, akalij, kalcijimagnezijizravnoizfiltrata


naatomskomapsorpcijskomspektrofotometruPE3110.


Visine i promjeri vrata korijena izmjereni su krajem


vegetacije i izračunate srednje vrijednosti za svaki tret


man/ponavljanje. Pet sadnica u svakom ponavljanju x
tretmanu najbliže tim srednjim vrijednostima po visini,
a zatim po promjeru, uzorkovane su radi određivanja
biomase lišća i stabljike koja je određena kao masa


0


suhe tvari nakon sušenja na 105 C do konstantne mase.
Korijen je ispran vodom, osušen celuloznom staničevinom
i skeniran. Pomoću softverskog paketa WinRhizo(
http://www.regentinstruments.com/products/rhizo/
Rhizo.html) analizirana je ukupna duljina korijena, površina
projekcije, oplošje korijena, prosječni promjer,
volumen i broj vrhova.




ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 245     <-- 245 -->        PDF

I. Seletković, N. Potočić, M. Šango: PRIMJENJIVOST PREPARATAZAFOLIJARNU PRIMJENU HUNGAVIT ... Šumarski list – Posebni broj (2011), 239-247


Slika 2. Biomasa lišća obične bukve


Figure 2Biomass of common beech leaves


Slika 3. Biomasa stabljika hrasta lužnjaka


Figure 3Biomass of pedunculate oak stems


Slika 4. Biomasa lišća hrasta lužnjaka


Figure 4Biomass of pedunculate oak
leaves


Kod hrasta lužnjaka masa lišća i
stabljika kod tretiranih biljaka također
je veća u odnosu na kontrolni
tretman, međutim najveća biomasa
zabilježena je u tretmanu H1, (slika
3., slika 4.), što ses druge strane negativno
odrazilo na smanjenje duljine,
oplošja i volumena korijena te
broja vrhova u tom tretmanu.




ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 243     <-- 243 -->        PDF

I. Seletković, N. Potočić, M. Šango: PRIMJENJIVOST PREPARATAZAFOLIJARNU PRIMJENU HUNGAVIT ... Šumarski list – Posebni broj (2011), 239-247


REZULTATI ISTRAŽIVANJAS RASPRAVOM – Results and discussion


Koncentracije biogenih elemenata u lišću


Concentrations of mineral nutrients in leaves


IstraživanjaFaulconeraiThompsona(1984) ćuju nam uvid u stanje ishrane stabala u smislu njihovog
pokazuju da je fiziološka životna energija biljke glavni nedostatka ili previsoke koncentracije, u apsolutnom iznositelj
kvalitete, pa su stoga fiziološki parametri pouz


nosu ili u odnosu na koncentracije drugih elemenata
daniji od morfoloških pokazatelja. Fiziološki i morfo


(De Vries i dr.2000).Usvojena praksa interpretacije
loški pokazatelji zajedno daju realnu sliku kvalitete


rezultata analiza biljnog materijala zasniva se na uspobiljke
i njezine životne sposobnosti. Iskazuju se kroz


redbi koncentracija s graničnim vrijednostima (Raitio,
ishranjenost i odnos hraniva u biljci, rast izbojaka i ko


1993).U ovome radu, u nedostatku dostupnih podataka
rijena, otpornost pupova,izbojakai korijena na sušu,


o koncentracijama biogenih elemenata u lišću sadnica
stanje vode u biljci, otpornost biljke na stres itd.


bukve i hrasta, koristili smo za usporedbu normalne
Stanje ishrane biljke odražava stupanj u kojemu je


koncentracije biogenih elemenata kako ih prenosi
rezerva hraniva u tlu (supstratu) sposobna odgovoriti Bergmann(1992, premaFiedleriHohne1985),
zahtjevima biljaka za ishranom u određenim uvjetima. koje su dane za potpuno formirano lišće s ovogodišnjih
Koncentracije elemenata i njihovi odnosi u lišću omogu-izbojaka uzorkovano sredinom vegetacijskog razdoblja.


Tablica 2. Koncentracija biogenih elemenata u lišću sadnica obične bukve (tretmani B0, B1 i B2) i hrasta lužnjaka
( tretmani H0, H1 i H2)


Table 2
Concentrations of mineral elements in leaves of beech (treatmentsB0, B1 and B2) and pedunculate oak seedlings
(treatments H0, H1 and H2)


Tretman – Treatment N – mg/g P– mg/g K – mg/g Ca – mg/g Mg – mg/g
B0 17,90 1,51 8,93 7,74 2,59
B1 19,90 1,69 8,95 8,12 2,71
B2 18,13 1,60 10,40 9,05 2,99
H0 31,97 1,90 6,25 4,57 1,99
H1 31,80 1,97 7,00 4,97 2,21
H2 31,40 1,89 8,02 6,37 2,45


Dušik je biogeni element koji se često smatra najvažnijim
elementom biljne ishrane.Ako su prisutni i
drugi čimenici rasta, dušik odlučuje o veličini biljne
proizvodnje, pa time i o prirastu drvne mase (Baule i
Fricker 1971, Mengel i Kirkby 2001). Više
biljke za potrebe svoga rasta pretvaraju velike količine
dušika iz mineralnog u organski oblik (Mengel i
Kirkby,2001). Kao što navodi Bergmann (1992)
koncentracija dušika u lišću se mijenja sa starošću
biljke i akumuliranom biomasom. Najveće koncentracije
dušika u lišću sadnica bukve utvrđene su u tretmanu
B1 (1%Hungavit),a kod hrasta koncentracije
padaju s povećanjem doze (Tablica 2), što ne možemo
dovesti u vezu s porastom biomase,jer odgovarajući
porast biomase nije zabilježen (Slika 3, Slika 4).Treba
pritom uzeti u obzir da su normalne vrijednosti dušika
u lišću bukve (19–25 mg/g suhe tvari, Bergmann
1992 premaFiedler iHohne 1985)postignute jedino
kod tretmana B1, dok su kod hrasta vrijednosti
svih tretmana veće od raspona normalnih koncentracija
(20–30 mg/g suhe tvari, Bergmann 1992 prema
FiedleriHohne1985).


Fosfor je konstituent fosfatida, nukleotida, nukleinskih
kiselina i enzima. Biljke koje pate od nedostatka
fosfora zaostaju u rastu (Mengel i Kirkby 2001,
Bergmann1992).Kod obje vrste najveće koncentracije
fosfora u lišću zabilježene su u tretmanu 1. Sve se
vrijednosti (Tablica 2)nalaze u okviru raspona normalnih
vrijednosti (1,5–3,0 mg/g suhe tvari, Bergmann
1992 premaFiedleriHohne1985).


Kod bukve najniža vrijednost dobivena je u kontrolnom
tretmanu, a kod hrasta u tretmanu H2.


Jedna od važnijih uloga kalija u biljkama je reguliranje
permeabilnosti živih membrana i rada puči. Održava nje
turgora neophodno je radi pravilnog funkcioniranja
fotosintetskih i metaboličkih procesa (Tisdale i Nelson
1975). Deficijencija kalija smanjuje rezistentnost
biljaka prema različitim patogenima, suši i mrazu.Koncentracije
kalija u lišću rastu s dozom Hungavita. Kod
bukve normalna vrijednost postignuta je tek kod najveće
doze, dok su kod hrasta u sva tri tretmana zabilježene
vrijednosti niže ili na donjoj granici raspona normalne
opskrbljenosti (10–15 mg/g suhe tvari, Bergmann
1992 premaFiedleriHohne1985).


Kalcijeva uloga u biljkama, kao i proces njegovog
usvajanja, nisu do kraja poznati, a rezultati pokusa
namijenjenih upoznavanju fiziologije kalcija često su
kontradiktorni. Nedostatak kalcija izaziva ozbiljne posljedice
u biljkama: smanjenje rasta meristemskih tkiva,
klorozu, a kasnije nekrozu uslijed autolize staničnih stijenki.
Deficijencija kalcija povećava propusnost staničnih
membrana. Turgor stanica pada, a tkiva na kraju




ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 244     <-- 244 -->        PDF

I. Seletković, N. Potočić, M. Šango: PRIMJENJIVOST PREPARATAZAFOLIJARNU PRIMJENU HUNGAVIT ... Šumarski list – Posebni broj (2011), 239-247


venu (Bergmann 1992). Novija istraživanja doprinose
afirmacijiuloge kalcija u kontroliranju vodnog statusa
drveća (Marigo i Peltier 1996.). Kao i kod
kalija, koncentracije kalcija u lišću rastu s primijenjenom
dozom Hungavita. Postignute vrijednosti u okviru
su normalnih vrijednosti (3,0–15 mg/g suhe tvari,
Bergmann1992 premaFiedleriHohne1985).


Magnezijima svoju najpoznatiju ulogu u molekuli
klorofila. Osim uloge u fotosintezi, magnezij također
utječe na volumen koloida plazme i time na reguliranje


Visine biljaka i promjer vrata korijena –
Rast sadnica bukve u prvoj godini je od posebne
važnosti za kasnije preživljenje i razvoj biljaka (Larsen
2007). Dokazano je kako visina sadnica najbolje
predviđa rast, a promjer vrata korijena preživljenje sadnica
nakon presadnje (Walker iHuntt,1999, prema


vodnog potencijala, to jest gospodarenje biljke vodom.
Smanjenje rasta korijena kod deficijencije magnezija
ima značajan utjecaj ne samo na usvajanje hraniva i
vode i time na otpornost biljaka na sušu i adaptaciju na
hranivima siromašna tla (Marschner 2002 prema
Roberts i dr.1989).Koncentracije magnezija rastu s
dozom primijenjenog preparata, što je izraženije u lišću
sadnica bukve. Sve se vrijednosti nalaze u granicama
normalnih koncentracija (1,5–3,0 mg/g suhe tvari,
Bergmann1992 premaFiedleriHohne1985).


Height of plants and root collar diameter


Mexal iLandis,1990). Prema istraživanjimaStilinovića
(1987) promjer korijenovog vrata jedan je
od najvažnijih kriterija kvalitete sadnica listača. Međutim,
utjecaj Hungavita na promjer korijenovog vrata ili
rast sadnica u visinu nije utvrđen.


Tablica 3. Visine i promjeri vrata korijena sadnica obične bukve, srednje vrijednosti po tretmanima


Table 3 Height of plants and root collar diameter of common beech seedlings, mean values by treatments


Tretman-Treatment
d(mm), početak pokusa
diameter (mm),
start of experiment¸¸
h (cm), početak pokusa
height (cm),
start of experiment
d(mm), kraj pokusa
diameter (mm),
end of experiment
h (cm), kraj pokusa
height (cm),
end of experiment
B0 4,8 32,6 5,4 35,4
B1 5,1 32,8 5,1 32,8
B2 5,2 35,9 5,6 37,4


Tablica 4. Visine i promjeri vrata korijena sadnica hrasta lužnjaka


Table 4 Height of plants and root collar diameter of pedunculate oak seedlings


Tretman-Treatment
d(mm), početak pokusa
diameter (mm),
start of experiment¸¸
h (cm), početak pokusa
height (cm),
start of experiment
d(mm), kraj pokusa
diameter (mm),
end of experiment
h (cm), kraj pokusa
height (cm),
end of experiment
H0 2,9 17,5 5,4 34,7
H1 2,8 16,9 5,3 32,8
H2 2,8 17,2 5,2 34,6


Biomasa nadzemnog dijela sadnica – Biomass of above-ground part of seedlings


Pri većim dozama gnojiva, pove
ćan je rast nadzemnog u odnosu
na podzemni dio biljaka(Cannell
i Dewer 1994). Biomasa (masa
suhe tvari) lišća i stabljika sadnica
bukve rasla je s dozom Hungavita,
(slika 1., slika 2.) a negativan utjecaj
doze na parametre korijena nije
utvrđen, dapače, razvoj korijena
bio je usklađen s rastom nadzemnog
dijela sadnica.


Slika 1. Biomasa stabljika obične bukve


Figure 1Biomass of common beech stems




ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 246     <-- 246 -->        PDF

I. Seletković, N. Potočić, M. Šango: PRIMJENJIVOST PREPARATAZAFOLIJARNU PRIMJENU HUNGAVIT ... Šumarski list – Posebni broj (2011), 239-247


Morfološka svojstva korijena – Root morphological properties
Pozitivan utjecaj gnojiva na uspijevanje sadnica kolić, Vilotić i Radošević 2006). Kod ocjene
vidi se i kroz formiranje dobro razvijenog korijenovog kvalitete sadnice veliku važnost ima razvijenost i kvalisustava
s većim brojem postranih žila (Šijačić-Ni-teta korjenovog sustava.


Tablica 5. Morfološka svojstva korijena sadnica obične bukve


Table 5 Root morphological properties of common beech seedlings


Tretman-Treatments Duljina korijena-
Length(cm)
Oplošje korijena-
Surface area(cm
2
)
Prosječni promjer
korijena-
Average root
diameter(mm)
Volumen korijena-
Root volume(cm
3
)
Broj vrhova-
Tips
B0 235,61 103,98 1,47 3,73 483,60
B1 246,35 110,80 1,48 4,02 568,73
B2 336,18 138,25 1,37 4,61 699,87


Tablica 6. Morfološka svojstva korijena sadnica hrasta lužnjaka


Table 6 Root morphological properties of pedunculate oak seedlings


Tretman-Treatments Duljina korijena-
Length(cm)
Oplošje korijena-
Surface area(cm
2
)
Prosječni promjer
korijena-
Average root
diameter(mm)
Volumen korijena-
Root volume(cm
3
)
Broj vrhova-
Tips
H0 304,99 154,29 1,66 6,54 722,60
H1 276,45 142,19 1,66 5,89 626,00
H2 323,72 162,04 1,67 6,60 683,60


Slika 6. Primjer korijena iz tretmana H0


Slika 5. Primjer korijena iz tretmana B0


Figure 5An example of root from B0 treatments Figure 6An example of root from H0 treatments




ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 247     <-- 247 -->        PDF

I. Seletković, N. Potočić, M. Šango: PRIMJENJIVOST PREPARATAZAFOLIJARNU PRIMJENU HUNGAVIT ... Šumarski list – Posebni broj (2011), 239-247


Slika 7. Primjer korijena iz tretmana B1 Slika 8. Primjer korijena iz tretmana H1


Figure 7An example of root from B1 treatments Figure 8An example of root from H1 treatments


Slika 9. Primjer korijena iz tretmana B2 Slika 10. Primjer korijena iz tretmana H2


Figure 9An example of root from H2 treatments Figure 10An example of root from H2 treatments




ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 248     <-- 248 -->        PDF

I. Seletković, N. Potočić, M. Šango: PRIMJENJIVOST PREPARATAZAFOLIJARNU PRIMJENU HUNGAVIT ... Šumarski list – Posebni broj (2011), 239-247


Kod sadnica bukve primjetno je bitno povećanje
duljine, površine, volumena i broja vrhova korijena s
primijenjenom dozom,dok prosječni promjer korijena
opada s dozom, što je za očekivati s obzirom na pove


ZAKLJUČCI –
U ispitivanju utjecaja Hungavita U i Hungavita G
utvrđen je njihov pozitivan utjecaj na uspijevanje sadnica
obične bukve i hrasta lužnjaka u rasadniku.
Taj utjecaj bio je osobito primjetan kod bukve, gdje
smo utvrdili kako je najveći utjecaj Hungavit imao na
koncentracije kalija, kalcija i magnezija u lišću, bio-


LITERATURAAnić,I., S.Mikac, 2011:Prirodno pomlađivanje sastojina
obične bukve (Fagus sylvaticaL.) oplodnim
sječama na malim površinama (Natural
Regeneration of Common Beech (Fagus sylvatica
L.) Stands Using Small Scale Shelterwood
System).Croatian Journal of Forest Engineering
32(1): 19–29.
AOAC, 1996: Official methods of analysis of AOAC
International, Association of Official Analytic
Chemists International,Arlington,VA.
Baule, H. i C. Fricker,1971: Đubrenje šumskog
drveća. Jugoslovenski poljoprivredno šumarski
centar, Dokumentacija za tehniku i tehnologiju u
šumarstvu br. 78, 223 str.
Bergmann,W.(ed.), 1992: Nutritional Disorders of
Plants – Development,Visual and Analytical Diagnosis.
Gustav FischerVerlag Jena etc., 361 pp.
Cannell,MGR, RCDewer,1994: Carbon allocation
in trees: a review of concepts for modelling.
Adv. Ecol. Res. 25, p. 59–104.
De Vries,W., G.J. Reinds,M.S. vanKeerk voorde,
C.M.A.Hendriks,E.E.J.M.Leeters,


C.P.Gross,J.C.H. Voogd &E.M. Vel, 2000:
Intensive Monitoring of Forest Ecosystems in
Europe, FIMCI, EC-UN/ECE, Brussels, Gene va,
191 pp.


Faulconer, J.R., B.E.Thompson,1984: Benefits
of knowing seedlings quality. Western forest
nursery counsil-Intermountain nurseryman´sAssociation,
84–87


Komlenović,N., 1967: Istraživanje utjecaja mineralnih
hraniva na rast sadnica običnog bora
(Pinus sylvestris L.). (Investigation on the influence
of mineral fertilizers on the growth of
seedlings of Scots pine). Zemljište i biljka
16(1/3): 71–77, Beograd.


Komlenović,N., 1969: Utjecaj mineralnih hraniva
na rast sadnica običnog bora (Pinus sylvestris
L.). Rad. Šumar. inst. Jastrebar. 2 (17/26), Jug.
institut za četinjače, Jastrebarsko.


ćanje broja aktivnog korijenja. Kod hrasta u tretmanu
H2 u odnosu na kontrolu dobiveno je manje povećanje
duljine i površine korijena.


Conclusions


masu lišća i stabljika, te bitne karakteristike korijena,
kao što je porast broja vrhova.


Kod hrasta lužnjaka utjecaj Hungavita je nešto slabije
izražen. Hungavit je djelovao pozitivno na koncentracije
kalija, kalcija i magnezija te biomasu lišća i
stabljika.


– References
Komlenović,N., 1975: Istraživanje utjecaja dušika
na uspijevanje biljaka obične smreke (Picea
abies Karts.). (Investigation of the influence of
nitrogen on the thriving of Norway spruce
plants). Šumar. list (3/4): 85–101, Zagreb.
Komlenović,N., 1993: Primjena gnojiva s produženim
djelovanjem u proizvodnji šumskih sadnica.
(Application of slowly soluble fertilizers in
production of forest seedlings). Rad. Šumar. inst.
Jastrebar. 27 (2): 95–104, Jastrebarsko.
Komlenović,N., 1994: Utjecaj gnojiva “Osmocote
plus” na uspijevanje biljaka crnog bora (Pinus
nigra Arn.). (The impact of “Osmocote Plus”
fertilizers on growth of Austrian pine (Pinus
nigra Arn.) plants). Rad. Šumar. inst. Jastrebar.
29 (1): 103–109, Jastrebarsko.
Komlenović, N., P. Rastovski, 1986: Utjecaj
biogenih elemenata na uspijevanje tri vrste četinjača.
(Influence of Bioelements on the Growth
of Three Coniferous Species). Šumar. list (1/2):
5–14, Zagreb.
Komlenović, N., P. Rastovski, 1988: Utjecaj
kalcijskog karbonata na uspijevanje biljaka se dam
vrsta drveća, Cetinje,VIII Kongres JDPZ,
202–204.
Komlenović,N., P. Rastovski,Dj. Markoja,
1980: Rast biljaka crnog bora (Pinus nigra var.
austriaca Asch. et Gr.) i brucijskog bora (Pinus
brutia Ten.) prema upotrebljenim sjetvenim
supstratima i mineralnim gnojivima. Šumar. list
(11/12):461–470, Zagreb.
Komlenović, N., J. Gračan, P. Rastovski,
1988: First investigation results ofgenetic specifity
of Quercus genus mineral nutrition.Acta
Bot. Croat. 47: 207–207, Zagreb
Larsen J.Bo, 2007:The influence of light, lime, and
NPK-fertilizer on photosynthesis, respiration,
transpiration and water use efficiency of diffe


rent beech provenances (Fagus sylvaticaL.). U:
Improvement and Silviculture of Beech Procee




ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 249     <-- 249 -->        PDF

I. Seletković, N. Potočić, M. Šango: PRIMJENJIVOST PREPARATAZAFOLIJARNU PRIMJENU HUNGAVIT ... Šumarski list – Posebni broj (2011), 239-247


dings from the 7th International Beech Sympo-Seletković,I., 2006: Utjecaj gnojidbe dušikom,
sium, IUFRO Research Group 1.10.00, 10–20 fosforom i kalijem na rast i razvoj sadnica hrasta
May 2004,Tehran, Iran lužnjaka (Q. robur L.). Disertacija, Šumarski fa


kultet Sveučilišta u Zagrebu.


Marigo, G., J. P. Peltier, 1996. Analysis of the
diurnal change in osmotic potential in leaves of Seletković, I., N. Potočić, A. Jazbec, T.
Fraxinus excelsior L. Jornal of Experimental Ćosić,T.Jakovljević, 2009: Utjecajrazličitih
Botany, Vol. 47, No. 299, 763–769. sjetvenihsupstrataivrstasporotopivihgnojiva


na rast i fiziološke parametre sadnica obične


Matić,S., M.Oršanić, I.Anić,2003: Osnivanje
bukve(FagussylvaticaL.) urasadnikuinakon


šuma obične bukve. U: (Matić, S., Ur.) Obična
presadnje. Šumarskilist9–10: 469–481.


bukva (Fagus sylvaticaL.) u Hrvatskoj.Akademija
šumarskih znanosti, Zagreb. Stilinović, S.1987: Proizvodnja sadnog materijala
šumskog i ukrasnog drveća i žbunja, Univerzitet


Mengel,K., E.A.Kirkby,2001: Principles of Plant
u Beogradu, 454 str., Beograd.


Nutrition. International Potash Institute, Bern.
Šijačić-Nikolić, M., D. Vilotić, G. Radoše


Potočić, N. I.Seletković,2001: Utjecaj vremena
vić, 2006: Uticaj kontrolisano razlagajućeg


i metode gnojidbe na uspijevanje sadnica hrasta
đubriva na morfo-anatomske karakteristike jed


lužnjaka. Znanost u potrajnom gospodarenju
no godišnjih sadnica bukve.


hrvatskim šumama (Znanstvena knjiga) str
367–371, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagre -Tisdale,S., W.Nelson,1975: Soil fertility and ferbu
i Šumarski institut Jastrebarsko, Zagreb tilizers. Macmillan Publishing Co., Inc. 694 pp.,


New York.


Potočić,N., I.Seletković, M.Čater,T.Ćosić,


M. Šango, M. Vedriš, 2009: Ekofiziološki Walker, R.F., C. D.Huntt,1999: Growth and Nuodziv
suncu izloženih sadnica obične bukve trition of Containerized Singleleaf Pinyon See(
FagussylvaticaL.) prirazličitimrazinamagno-dlings in Response to Controlled Release
jidbe. Šumarskilist5–6: 280–289. Fertilization.Arid Soil Research and Rehabilita


tion, 13:123–132.


Raitio,H., 1993: Chemical needle analysis as a diagnostic
and monitoring method. In: Nilsson, WinRhizo http://www.regentinstruments.com/
L.O., R.F. Huettl & U.T. Johansson (eds.), Nu-products/rhizo/Rhizo.html(15/03/2011)
trient Uptake and Cycling in Forest Ecosystems.:
197–202, Kluwer, Dordrecht.


SUMMARY: In this paper the results of two nursery experiments dealing with the influence
of preparation for foliar application “Hungavit” on the growth and development
of common beech and pedunculate oak bare-root seedlings are given. The experiments
were set up as randomized blocks with three treatments and three repetitions. A generally
positive influence of Hungavit on the development of seedlings was established.
With beech, Hungavit had the greatest influence on the potassium, calcium and magnesium
concentrations in leaves, biomass of leaves and stems and several important root
properties, such as number of root tips.


The highest concentrations of nitrogen in beech leaves were present in B1 treatment
(1% Hungavit). In oak leaves concentrations decrease with dose. Normal values in
beech were reached only in B1, and in oak in all treatments. Phosphorus concentrations
were highest in treatment 1 in both species, and all values correspond to normal range of
values (Bergmann 1992 according to Fiedler and Hohne 1985). Potassium, calcium and
magnesium concentrations increase with Hungavit dose (Table 2). The influence of
Hungavit on height or radial increment of seedlings was not established.


Leaf and stem biomass of beech seedlings was increasing with dose, and for oak it
was hihest in H1 treatment. An increase of lenght, surface area, volume and number of
root tips with dose was recorded for beech seedlings (Table 5).


With pedunculate oak, the influence of Hungavit is less pronounced: Hungavit application
had a positive influence on the potassium, calcium and magnesium concentrations
in leaves and biomass of leaves and stems.


Key words:Hungavit, pedunculate oak, common beech, nursery, nutritional status,
biomass, root