DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 241 <-- 241 --> PDF |
STRUČNI ČLANCI – PROFESSIONAL PAPERS Šumarski list – Posebni broj (2011), 239-247 UDK 630* 232.3 (Fagus sylvatica, Quercus robur) PRIMJENJIVOST PREPARATAZAFOLIJARNU PRIMJENU HUNGAVIT U SVRHU POVEĆANJAKVALITETE SADNICAOBIČNE BUKVE (Fagus sylvatica L.) I HRASTALUŽNJAKA(Quercus pedunculata L.) U RASADNIČKOJ PROIZVODNJI USEABILITY OF HUNGAVIT,A PREPARATION FOR FOLIARAPPLICATION, FOR ENHANCEMENT OF QUALITY OF COMMON BEECH (Fagus Sylvatica L.) AND PEDUNCULATE OAK (Quercus Pedunculata L.) SEEDLINGS IN NURSERY PRODUCTION 1 12 Ivan SELETKOVIĆ, Nenad POTOČIĆ , Mario ŠANGO SAŽETAK: U radu se prikazuju rezultati rasadničkog pokusa, u kojemu se ispituje utjecaj preparata za folijarnu primjenu Hungavit na kvalitetu sadnica obične bukve i hrasta lužnjaka golog korijena. Pokusi su postavljeni kao randomizirani blok s tri tretmana i tri ponavljanja. Utvrđen je pozitivan utjecaj Hungavita na uspijevanje sadnica. Kod bukve, najveći je utjecaj Hungavit imao na povećanje koncentracija kalija, kalcija i magnezija u lišću, biomasu lišća i stabljika te porast broja vrhova korijena. Optimalna koncentracija za proizvodnju sadnica bukve je 2 %. Kod hrasta lužnjaka utjecaj Hungavita je nešto manje izražen, u smislu da je optimalna koncentracija 1 %, a Hungavit je djelovao pozitivno na koncentracije kalija, kalcija i magnezija u lišću te biomasu lišća i stabljika. Ključne riječi:Hungavit, hrast lužnjak, obična bukva, rasadnik, stanje ishrane, biomasa, korijen UVOD – Introduction Moderna istraživanja na području mineralne ishrane Već su prva naša istraživanja na običnom boru šumskog drveća i ekofiziologije u Hrvatskoj započinju (Komlenović 1967) pokazala da se primjenom odšezdesetih godina prošloga stoljeća, nakon osnivanja govarajućih mineralnih gnojiva može znatno utjecati Jugoslavenskog instituta za četinjače u Jastrebarskom i na kvalitetu sadnica. Istražuju se najpovoljnijitipovi, njegovog Odjela za pedologiju i prehranu s pedološko-doze i načini primjene mineralnih gnojiva u rasadnifiziološkim laboratorijem.Uz vrste, doze, najpovoljni-čkom uzgoju obične smreke (Komlenović 1975), jeg vremena i tehnike primjene mineralnih gnojiva, crnog bora (Komlenović 1993, 1994) i hrasta lužistražuje se utjecaj različitih oblika hraniva na uspije-njaka (Potočić iSeletković2001). Kod jednakih vanje šumskog drveća, odnos ishrane i otpornosti na uvjeta gnojidbe uspoređivana je reakcija sadnica razliutjecaj nepovoljnih biotskih i abiotskih čimbenika, čitih vrsta drveća (Komlenović, Rastovski i odnos rasta i sadržaja hraniva u tlu i biljci. U novije vri-Markoja1980, Komlenović1993, Komlenojeme istražuje se primjena različitih supstrata i gnojiva vić i Rastovski 1986, 1988, Komlenović, s produženim djelovanjem u kontejnerskoj proizvodnji GračaniRastovski1988).Istraživana je ishrana šumskih sadnica. šumskih sadnica na raznim tipovima tala (Komlenović 1967, 1969) te primjena sporotopivih gnojiva 1 Dr. sc. Ivan Seletković, Hrvatski šumarski institut, (Potočić i dr.2009,Seletković i dr.2009,Poto- Cvjetno naselje 41, 10450 Jastrebarsko, ivans@sumins.hr 1 Dr. sc. Nenad Potočić, Hrvatski šumarski institut, čićiSeletković2001), kao i utjecaj gnojidbe jed- Cvjetno naselje 41, 10450 Jastrebarsko nostavnim gnojivima na rast i razvoj sadnica hrasta 2 Mario Šango, dipl. ing., Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, lužnjaka golog korijena (Seletković 2006). Svetošimunska 25, 10000 Zagreb |
ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 242 <-- 242 --> PDF |
I. Seletković, N. Potočić, M. Šango: PRIMJENJIVOST PREPARATAZAFOLIJARNU PRIMJENU HUNGAVIT ... Šumarski list – Posebni broj (2011), 239-247 U otežanim uvjetima obnove šumskih sastojina proizvodnja sadnica od velikog je značenja. Obična bukva (Fagus sylvatica L.) značajna je vrsta drveća središnje i južne Europe gdje zauzima dominantno mjesto i po površini i po gospodarskim te ostalim vrijednostima (Matić,Oršanić iAnić 2003). U Hrvat skoj bukva je ne samo najraširenija vrsta drveća (bukove zajednice zauzimaju 744 796 ha), nego je i prva po udjelu u drvnom fondu. Iako se bukva još uvijek dobro prirodno pomlađuje (Anić iMikac 2011), ipak svakim danom raste potreba za bukovim sadnicama koja će biti još veća ako hrvatsko šumarstvo priđe nužnim konverzijama šumskih kultura i degradiranih šuma te intervencijama u prebornim bukovo-jelovim šumama zbog povlačenja jele i stvaranja prostora za bukvu (Matić,OršanićiAnić2003). Hrast lužnjak (Quercus robur L.) najvrjednija je gospodarska vrsta šumskog drveća u Hrvatskoj, a druga vrsta po zastupljenosti u drvnom fondu Republike Hrvatske (16%). U cilju potpomaganja prirodne ili kod umjetne obnove,od velike je važnosti proizvodnja što kvalitetnijeg sadnog materijala.Potočić iSeletković (2001) na temelju dobivenih rezultata zaključuju da gnojidba nije utjecala samo na rast sadnica,već i na MATERIJALI I METODE – Pokus je postavljen u rasadnicima Hajderovac (bukva – B) i Lukavec (hrast lužnjak – H) poduzeća Hrvatske šume d.o.o. Zagreb početkom srpnja 2010. godine, kao randomizirani blok s tri tretmana i tri ponavljanja. Tretmani su bili sljedeći: B0, H0 – kontrola, Tablica 1. Kemijski sastav tla Table 1 Chemical composition of soil promjenu kemijskog sastava biljne tvari. Iz rezultata dvogodišnjeg istraživanja utjecaja vremena i metode gnojidbe na uspijevanje sadnica hrasta lužnjaka korištenjem gnojiva s produženim djelovanjem “Osmocote Plus”zaključuju da je gnojidba pozitivno utjecala na koncentracije biogenih makroelemenata u lišću dvogodišnjih sadnica hrasta lužnjaka. Prema navodima proizvođača (Biolife 2000, d.d., Keszthely, Mađarska), preparati Hungavit nisu gnojiva, već biološki preparati za kondicioniranje biljaka na bazi aminokiselina, huminskih kiselina, enzima, koenzima i mikroelemenata.Hungavit je biološki proizvod i može se koristiti u šumarstvu, svim granama poljoprivrede te na područjima koja se vode kao rezervati prirode, parkovi prirode, nacionalni parkovi itd. Do sada preparati Hungavit nisu ispitani u šumarskoj praksi, ali iskustva s primjenom u voćarstvusu pozitivna (povećanje rodnosti, opće stanje stabala). U ovom trenutku nemamo spoznaja o drugim istraživanjima utjecaja pre parata Hungavit provedenim na znanstvenoj osnovi. U ovome radu prikazat ćemo rezultate ispitivanja utjecajapreparata Hungavit U i G na kvalitetu sadnica bukve i hrasta lužnjakagolog korijena. Materials and methods B1, H1 –1 %Hungavit, B2, H2 – 2 %Hungavit. Preparati su primijenjeni svaka dva tjedna u razdoblju od 1. srpnja 2010. do 15. kolovoza 2010. godine, s tim što je 1.i 15. srpnja korišten Hungavit U, a 1. i 15. kolovoza Hungavit G. Lokalitet –Locality pH (H 2 O) pH (CaCl 2 ) N% P 2 O 5 % K 2 O % Humus, % Hajderovac 5,57 4,23 0,04 8,47 18,77 1,10 Lukavec 5,52 4,16 0,14 5,54 10,82 2,39 Listovi biljaka za kemijske analize uzorkovani su tako da je krajem ljeta uzet po jedan potpuno razvijeni list sa svake biljke u tretmanu i ponavljanju. Uzorci su sušeni na 105°C do konstantne mase te izvagani na vagi točnosti 0,01 gram, a masa izračunata na bazi 100 lis tova. U usitnjenim uzorcima određen je ukupni dušik na elementarnom analizatoru Leco CNS 2000. Za analize ostalih biogenih elemenata (AOAC, 1996) usitnjeni uzorci su spaljeni mokrim postupkom koncentriranom sumpornom kiselinom (HSO) uz dodatak katalizatora, 24 perklorne kiseline (HClO). U uzorcima su određeni: 4 fosforkolorimetrijskinaUV/VISspektrofotometruPE Lambda1A, akalij, kalcijimagnezijizravnoizfiltrata naatomskomapsorpcijskomspektrofotometruPE3110. Visine i promjeri vrata korijena izmjereni su krajem vegetacije i izračunate srednje vrijednosti za svaki tret man/ponavljanje. Pet sadnica u svakom ponavljanju x tretmanu najbliže tim srednjim vrijednostima po visini, a zatim po promjeru, uzorkovane su radi određivanja biomase lišća i stabljike koja je određena kao masa 0 suhe tvari nakon sušenja na 105 C do konstantne mase. Korijen je ispran vodom, osušen celuloznom staničevinom i skeniran. Pomoću softverskog paketa WinRhizo( http://www.regentinstruments.com/products/rhizo/ Rhizo.html) analizirana je ukupna duljina korijena, površina projekcije, oplošje korijena, prosječni promjer, volumen i broj vrhova. |
ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 245 <-- 245 --> PDF |
I. Seletković, N. Potočić, M. Šango: PRIMJENJIVOST PREPARATAZAFOLIJARNU PRIMJENU HUNGAVIT ... Šumarski list – Posebni broj (2011), 239-247 Slika 2. Biomasa lišća obične bukve Figure 2Biomass of common beech leaves Slika 3. Biomasa stabljika hrasta lužnjaka Figure 3Biomass of pedunculate oak stems Slika 4. Biomasa lišća hrasta lužnjaka Figure 4Biomass of pedunculate oak leaves Kod hrasta lužnjaka masa lišća i stabljika kod tretiranih biljaka također je veća u odnosu na kontrolni tretman, međutim najveća biomasa zabilježena je u tretmanu H1, (slika 3., slika 4.), što ses druge strane negativno odrazilo na smanjenje duljine, oplošja i volumena korijena te broja vrhova u tom tretmanu. |
ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 243 <-- 243 --> PDF |
I. Seletković, N. Potočić, M. Šango: PRIMJENJIVOST PREPARATAZAFOLIJARNU PRIMJENU HUNGAVIT ... Šumarski list – Posebni broj (2011), 239-247 REZULTATI ISTRAŽIVANJAS RASPRAVOM – Results and discussion Koncentracije biogenih elemenata u lišću Concentrations of mineral nutrients in leaves IstraživanjaFaulconeraiThompsona(1984) ćuju nam uvid u stanje ishrane stabala u smislu njihovog pokazuju da je fiziološka životna energija biljke glavni nedostatka ili previsoke koncentracije, u apsolutnom iznositelj kvalitete, pa su stoga fiziološki parametri pouz nosu ili u odnosu na koncentracije drugih elemenata daniji od morfoloških pokazatelja. Fiziološki i morfo (De Vries i dr.2000).Usvojena praksa interpretacije loški pokazatelji zajedno daju realnu sliku kvalitete rezultata analiza biljnog materijala zasniva se na uspobiljke i njezine životne sposobnosti. Iskazuju se kroz redbi koncentracija s graničnim vrijednostima (Raitio, ishranjenost i odnos hraniva u biljci, rast izbojaka i ko 1993).U ovome radu, u nedostatku dostupnih podataka rijena, otpornost pupova,izbojakai korijena na sušu, o koncentracijama biogenih elemenata u lišću sadnica stanje vode u biljci, otpornost biljke na stres itd. bukve i hrasta, koristili smo za usporedbu normalne Stanje ishrane biljke odražava stupanj u kojemu je koncentracije biogenih elemenata kako ih prenosi rezerva hraniva u tlu (supstratu) sposobna odgovoriti Bergmann(1992, premaFiedleriHohne1985), zahtjevima biljaka za ishranom u određenim uvjetima. koje su dane za potpuno formirano lišće s ovogodišnjih Koncentracije elemenata i njihovi odnosi u lišću omogu-izbojaka uzorkovano sredinom vegetacijskog razdoblja. Tablica 2. Koncentracija biogenih elemenata u lišću sadnica obične bukve (tretmani B0, B1 i B2) i hrasta lužnjaka ( tretmani H0, H1 i H2) Table 2 Concentrations of mineral elements in leaves of beech (treatmentsB0, B1 and B2) and pedunculate oak seedlings (treatments H0, H1 and H2) Tretman – Treatment N – mg/g P– mg/g K – mg/g Ca – mg/g Mg – mg/g B0 17,90 1,51 8,93 7,74 2,59 B1 19,90 1,69 8,95 8,12 2,71 B2 18,13 1,60 10,40 9,05 2,99 H0 31,97 1,90 6,25 4,57 1,99 H1 31,80 1,97 7,00 4,97 2,21 H2 31,40 1,89 8,02 6,37 2,45 Dušik je biogeni element koji se često smatra najvažnijim elementom biljne ishrane.Ako su prisutni i drugi čimenici rasta, dušik odlučuje o veličini biljne proizvodnje, pa time i o prirastu drvne mase (Baule i Fricker 1971, Mengel i Kirkby 2001). Više biljke za potrebe svoga rasta pretvaraju velike količine dušika iz mineralnog u organski oblik (Mengel i Kirkby,2001). Kao što navodi Bergmann (1992) koncentracija dušika u lišću se mijenja sa starošću biljke i akumuliranom biomasom. Najveće koncentracije dušika u lišću sadnica bukve utvrđene su u tretmanu B1 (1%Hungavit),a kod hrasta koncentracije padaju s povećanjem doze (Tablica 2), što ne možemo dovesti u vezu s porastom biomase,jer odgovarajući porast biomase nije zabilježen (Slika 3, Slika 4).Treba pritom uzeti u obzir da su normalne vrijednosti dušika u lišću bukve (19–25 mg/g suhe tvari, Bergmann 1992 premaFiedler iHohne 1985)postignute jedino kod tretmana B1, dok su kod hrasta vrijednosti svih tretmana veće od raspona normalnih koncentracija (20–30 mg/g suhe tvari, Bergmann 1992 prema FiedleriHohne1985). Fosfor je konstituent fosfatida, nukleotida, nukleinskih kiselina i enzima. Biljke koje pate od nedostatka fosfora zaostaju u rastu (Mengel i Kirkby 2001, Bergmann1992).Kod obje vrste najveće koncentracije fosfora u lišću zabilježene su u tretmanu 1. Sve se vrijednosti (Tablica 2)nalaze u okviru raspona normalnih vrijednosti (1,5–3,0 mg/g suhe tvari, Bergmann 1992 premaFiedleriHohne1985). Kod bukve najniža vrijednost dobivena je u kontrolnom tretmanu, a kod hrasta u tretmanu H2. Jedna od važnijih uloga kalija u biljkama je reguliranje permeabilnosti živih membrana i rada puči. Održava nje turgora neophodno je radi pravilnog funkcioniranja fotosintetskih i metaboličkih procesa (Tisdale i Nelson 1975). Deficijencija kalija smanjuje rezistentnost biljaka prema različitim patogenima, suši i mrazu.Koncentracije kalija u lišću rastu s dozom Hungavita. Kod bukve normalna vrijednost postignuta je tek kod najveće doze, dok su kod hrasta u sva tri tretmana zabilježene vrijednosti niže ili na donjoj granici raspona normalne opskrbljenosti (10–15 mg/g suhe tvari, Bergmann 1992 premaFiedleriHohne1985). Kalcijeva uloga u biljkama, kao i proces njegovog usvajanja, nisu do kraja poznati, a rezultati pokusa namijenjenih upoznavanju fiziologije kalcija često su kontradiktorni. Nedostatak kalcija izaziva ozbiljne posljedice u biljkama: smanjenje rasta meristemskih tkiva, klorozu, a kasnije nekrozu uslijed autolize staničnih stijenki. Deficijencija kalcija povećava propusnost staničnih membrana. Turgor stanica pada, a tkiva na kraju |
ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 244 <-- 244 --> PDF |
I. Seletković, N. Potočić, M. Šango: PRIMJENJIVOST PREPARATAZAFOLIJARNU PRIMJENU HUNGAVIT ... Šumarski list – Posebni broj (2011), 239-247 venu (Bergmann 1992). Novija istraživanja doprinose afirmacijiuloge kalcija u kontroliranju vodnog statusa drveća (Marigo i Peltier 1996.). Kao i kod kalija, koncentracije kalcija u lišću rastu s primijenjenom dozom Hungavita. Postignute vrijednosti u okviru su normalnih vrijednosti (3,0–15 mg/g suhe tvari, Bergmann1992 premaFiedleriHohne1985). Magnezijima svoju najpoznatiju ulogu u molekuli klorofila. Osim uloge u fotosintezi, magnezij također utječe na volumen koloida plazme i time na reguliranje Visine biljaka i promjer vrata korijena – Rast sadnica bukve u prvoj godini je od posebne važnosti za kasnije preživljenje i razvoj biljaka (Larsen 2007). Dokazano je kako visina sadnica najbolje predviđa rast, a promjer vrata korijena preživljenje sadnica nakon presadnje (Walker iHuntt,1999, prema vodnog potencijala, to jest gospodarenje biljke vodom. Smanjenje rasta korijena kod deficijencije magnezija ima značajan utjecaj ne samo na usvajanje hraniva i vode i time na otpornost biljaka na sušu i adaptaciju na hranivima siromašna tla (Marschner 2002 prema Roberts i dr.1989).Koncentracije magnezija rastu s dozom primijenjenog preparata, što je izraženije u lišću sadnica bukve. Sve se vrijednosti nalaze u granicama normalnih koncentracija (1,5–3,0 mg/g suhe tvari, Bergmann1992 premaFiedleriHohne1985). Height of plants and root collar diameter Mexal iLandis,1990). Prema istraživanjimaStilinovića (1987) promjer korijenovog vrata jedan je od najvažnijih kriterija kvalitete sadnica listača. Međutim, utjecaj Hungavita na promjer korijenovog vrata ili rast sadnica u visinu nije utvrđen. Tablica 3. Visine i promjeri vrata korijena sadnica obične bukve, srednje vrijednosti po tretmanima Table 3 Height of plants and root collar diameter of common beech seedlings, mean values by treatments Tretman-Treatment d(mm), početak pokusa diameter (mm), start of experiment¸¸ h (cm), početak pokusa height (cm), start of experiment d(mm), kraj pokusa diameter (mm), end of experiment h (cm), kraj pokusa height (cm), end of experiment B0 4,8 32,6 5,4 35,4 B1 5,1 32,8 5,1 32,8 B2 5,2 35,9 5,6 37,4 Tablica 4. Visine i promjeri vrata korijena sadnica hrasta lužnjaka Table 4 Height of plants and root collar diameter of pedunculate oak seedlings Tretman-Treatment d(mm), početak pokusa diameter (mm), start of experiment¸¸ h (cm), početak pokusa height (cm), start of experiment d(mm), kraj pokusa diameter (mm), end of experiment h (cm), kraj pokusa height (cm), end of experiment H0 2,9 17,5 5,4 34,7 H1 2,8 16,9 5,3 32,8 H2 2,8 17,2 5,2 34,6 Biomasa nadzemnog dijela sadnica – Biomass of above-ground part of seedlings Pri većim dozama gnojiva, pove ćan je rast nadzemnog u odnosu na podzemni dio biljaka(Cannell i Dewer 1994). Biomasa (masa suhe tvari) lišća i stabljika sadnica bukve rasla je s dozom Hungavita, (slika 1., slika 2.) a negativan utjecaj doze na parametre korijena nije utvrđen, dapače, razvoj korijena bio je usklađen s rastom nadzemnog dijela sadnica. Slika 1. Biomasa stabljika obične bukve Figure 1Biomass of common beech stems |
ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 246 <-- 246 --> PDF |
I. Seletković, N. Potočić, M. Šango: PRIMJENJIVOST PREPARATAZAFOLIJARNU PRIMJENU HUNGAVIT ... Šumarski list – Posebni broj (2011), 239-247 Morfološka svojstva korijena – Root morphological properties Pozitivan utjecaj gnojiva na uspijevanje sadnica kolić, Vilotić i Radošević 2006). Kod ocjene vidi se i kroz formiranje dobro razvijenog korijenovog kvalitete sadnice veliku važnost ima razvijenost i kvalisustava s većim brojem postranih žila (Šijačić-Ni-teta korjenovog sustava. Tablica 5. Morfološka svojstva korijena sadnica obične bukve Table 5 Root morphological properties of common beech seedlings Tretman-Treatments Duljina korijena- Length(cm) Oplošje korijena- Surface area(cm 2 ) Prosječni promjer korijena- Average root diameter(mm) Volumen korijena- Root volume(cm 3 ) Broj vrhova- Tips B0 235,61 103,98 1,47 3,73 483,60 B1 246,35 110,80 1,48 4,02 568,73 B2 336,18 138,25 1,37 4,61 699,87 Tablica 6. Morfološka svojstva korijena sadnica hrasta lužnjaka Table 6 Root morphological properties of pedunculate oak seedlings Tretman-Treatments Duljina korijena- Length(cm) Oplošje korijena- Surface area(cm 2 ) Prosječni promjer korijena- Average root diameter(mm) Volumen korijena- Root volume(cm 3 ) Broj vrhova- Tips H0 304,99 154,29 1,66 6,54 722,60 H1 276,45 142,19 1,66 5,89 626,00 H2 323,72 162,04 1,67 6,60 683,60 Slika 6. Primjer korijena iz tretmana H0 Slika 5. Primjer korijena iz tretmana B0 Figure 5An example of root from B0 treatments Figure 6An example of root from H0 treatments |
ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 247 <-- 247 --> PDF |
I. Seletković, N. Potočić, M. Šango: PRIMJENJIVOST PREPARATAZAFOLIJARNU PRIMJENU HUNGAVIT ... Šumarski list – Posebni broj (2011), 239-247 Slika 7. Primjer korijena iz tretmana B1 Slika 8. Primjer korijena iz tretmana H1 Figure 7An example of root from B1 treatments Figure 8An example of root from H1 treatments Slika 9. Primjer korijena iz tretmana B2 Slika 10. Primjer korijena iz tretmana H2 Figure 9An example of root from H2 treatments Figure 10An example of root from H2 treatments |
ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 248 <-- 248 --> PDF |
I. Seletković, N. Potočić, M. Šango: PRIMJENJIVOST PREPARATAZAFOLIJARNU PRIMJENU HUNGAVIT ... Šumarski list – Posebni broj (2011), 239-247 Kod sadnica bukve primjetno je bitno povećanje duljine, površine, volumena i broja vrhova korijena s primijenjenom dozom,dok prosječni promjer korijena opada s dozom, što je za očekivati s obzirom na pove ZAKLJUČCI – U ispitivanju utjecaja Hungavita U i Hungavita G utvrđen je njihov pozitivan utjecaj na uspijevanje sadnica obične bukve i hrasta lužnjaka u rasadniku. Taj utjecaj bio je osobito primjetan kod bukve, gdje smo utvrdili kako je najveći utjecaj Hungavit imao na koncentracije kalija, kalcija i magnezija u lišću, bio- LITERATURAAnić,I., S.Mikac, 2011:Prirodno pomlađivanje sastojina obične bukve (Fagus sylvaticaL.) oplodnim sječama na malim površinama (Natural Regeneration of Common Beech (Fagus sylvatica L.) Stands Using Small Scale Shelterwood System).Croatian Journal of Forest Engineering 32(1): 19–29. AOAC, 1996: Official methods of analysis of AOAC International, Association of Official Analytic Chemists International,Arlington,VA. Baule, H. i C. Fricker,1971: Đubrenje šumskog drveća. Jugoslovenski poljoprivredno šumarski centar, Dokumentacija za tehniku i tehnologiju u šumarstvu br. 78, 223 str. Bergmann,W.(ed.), 1992: Nutritional Disorders of Plants – Development,Visual and Analytical Diagnosis. Gustav FischerVerlag Jena etc., 361 pp. Cannell,MGR, RCDewer,1994: Carbon allocation in trees: a review of concepts for modelling. Adv. Ecol. Res. 25, p. 59–104. De Vries,W., G.J. Reinds,M.S. vanKeerk voorde, C.M.A.Hendriks,E.E.J.M.Leeters, C.P.Gross,J.C.H. Voogd &E.M. Vel, 2000: Intensive Monitoring of Forest Ecosystems in Europe, FIMCI, EC-UN/ECE, Brussels, Gene va, 191 pp. Faulconer, J.R., B.E.Thompson,1984: Benefits of knowing seedlings quality. Western forest nursery counsil-Intermountain nurseryman´sAssociation, 84–87 Komlenović,N., 1967: Istraživanje utjecaja mineralnih hraniva na rast sadnica običnog bora (Pinus sylvestris L.). (Investigation on the influence of mineral fertilizers on the growth of seedlings of Scots pine). Zemljište i biljka 16(1/3): 71–77, Beograd. Komlenović,N., 1969: Utjecaj mineralnih hraniva na rast sadnica običnog bora (Pinus sylvestris L.). Rad. Šumar. inst. Jastrebar. 2 (17/26), Jug. institut za četinjače, Jastrebarsko. ćanje broja aktivnog korijenja. Kod hrasta u tretmanu H2 u odnosu na kontrolu dobiveno je manje povećanje duljine i površine korijena. Conclusions masu lišća i stabljika, te bitne karakteristike korijena, kao što je porast broja vrhova. Kod hrasta lužnjaka utjecaj Hungavita je nešto slabije izražen. Hungavit je djelovao pozitivno na koncentracije kalija, kalcija i magnezija te biomasu lišća i stabljika. – References Komlenović,N., 1975: Istraživanje utjecaja dušika na uspijevanje biljaka obične smreke (Picea abies Karts.). (Investigation of the influence of nitrogen on the thriving of Norway spruce plants). Šumar. list (3/4): 85–101, Zagreb. Komlenović,N., 1993: Primjena gnojiva s produženim djelovanjem u proizvodnji šumskih sadnica. (Application of slowly soluble fertilizers in production of forest seedlings). Rad. Šumar. inst. Jastrebar. 27 (2): 95–104, Jastrebarsko. Komlenović,N., 1994: Utjecaj gnojiva “Osmocote plus” na uspijevanje biljaka crnog bora (Pinus nigra Arn.). (The impact of “Osmocote Plus” fertilizers on growth of Austrian pine (Pinus nigra Arn.) plants). Rad. Šumar. inst. Jastrebar. 29 (1): 103–109, Jastrebarsko. Komlenović, N., P. Rastovski, 1986: Utjecaj biogenih elemenata na uspijevanje tri vrste četinjača. (Influence of Bioelements on the Growth of Three Coniferous Species). Šumar. list (1/2): 5–14, Zagreb. Komlenović, N., P. Rastovski, 1988: Utjecaj kalcijskog karbonata na uspijevanje biljaka se dam vrsta drveća, Cetinje,VIII Kongres JDPZ, 202–204. Komlenović,N., P. Rastovski,Dj. Markoja, 1980: Rast biljaka crnog bora (Pinus nigra var. austriaca Asch. et Gr.) i brucijskog bora (Pinus brutia Ten.) prema upotrebljenim sjetvenim supstratima i mineralnim gnojivima. Šumar. list (11/12):461–470, Zagreb. Komlenović, N., J. Gračan, P. Rastovski, 1988: First investigation results ofgenetic specifity of Quercus genus mineral nutrition.Acta Bot. Croat. 47: 207–207, Zagreb Larsen J.Bo, 2007:The influence of light, lime, and NPK-fertilizer on photosynthesis, respiration, transpiration and water use efficiency of diffe rent beech provenances (Fagus sylvaticaL.). U: Improvement and Silviculture of Beech Procee |
ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 249 <-- 249 --> PDF |
I. Seletković, N. Potočić, M. Šango: PRIMJENJIVOST PREPARATAZAFOLIJARNU PRIMJENU HUNGAVIT ... Šumarski list – Posebni broj (2011), 239-247 dings from the 7th International Beech Sympo-Seletković,I., 2006: Utjecaj gnojidbe dušikom, sium, IUFRO Research Group 1.10.00, 10–20 fosforom i kalijem na rast i razvoj sadnica hrasta May 2004,Tehran, Iran lužnjaka (Q. robur L.). Disertacija, Šumarski fa kultet Sveučilišta u Zagrebu. Marigo, G., J. P. Peltier, 1996. Analysis of the diurnal change in osmotic potential in leaves of Seletković, I., N. Potočić, A. Jazbec, T. Fraxinus excelsior L. Jornal of Experimental Ćosić,T.Jakovljević, 2009: Utjecajrazličitih Botany, Vol. 47, No. 299, 763–769. sjetvenihsupstrataivrstasporotopivihgnojiva na rast i fiziološke parametre sadnica obične Matić,S., M.Oršanić, I.Anić,2003: Osnivanje bukve(FagussylvaticaL.) urasadnikuinakon šuma obične bukve. U: (Matić, S., Ur.) Obična presadnje. Šumarskilist9–10: 469–481. bukva (Fagus sylvaticaL.) u Hrvatskoj.Akademija šumarskih znanosti, Zagreb. Stilinović, S.1987: Proizvodnja sadnog materijala šumskog i ukrasnog drveća i žbunja, Univerzitet Mengel,K., E.A.Kirkby,2001: Principles of Plant u Beogradu, 454 str., Beograd. Nutrition. International Potash Institute, Bern. Šijačić-Nikolić, M., D. Vilotić, G. Radoše Potočić, N. I.Seletković,2001: Utjecaj vremena vić, 2006: Uticaj kontrolisano razlagajućeg i metode gnojidbe na uspijevanje sadnica hrasta đubriva na morfo-anatomske karakteristike jed lužnjaka. Znanost u potrajnom gospodarenju no godišnjih sadnica bukve. hrvatskim šumama (Znanstvena knjiga) str 367–371, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagre -Tisdale,S., W.Nelson,1975: Soil fertility and ferbu i Šumarski institut Jastrebarsko, Zagreb tilizers. Macmillan Publishing Co., Inc. 694 pp., New York. Potočić,N., I.Seletković, M.Čater,T.Ćosić, M. Šango, M. Vedriš, 2009: Ekofiziološki Walker, R.F., C. D.Huntt,1999: Growth and Nuodziv suncu izloženih sadnica obične bukve trition of Containerized Singleleaf Pinyon See( FagussylvaticaL.) prirazličitimrazinamagno-dlings in Response to Controlled Release jidbe. Šumarskilist5–6: 280–289. Fertilization.Arid Soil Research and Rehabilita tion, 13:123–132. Raitio,H., 1993: Chemical needle analysis as a diagnostic and monitoring method. In: Nilsson, WinRhizo http://www.regentinstruments.com/ L.O., R.F. Huettl & U.T. Johansson (eds.), Nu-products/rhizo/Rhizo.html(15/03/2011) trient Uptake and Cycling in Forest Ecosystems.: 197–202, Kluwer, Dordrecht. SUMMARY: In this paper the results of two nursery experiments dealing with the influence of preparation for foliar application “Hungavit” on the growth and development of common beech and pedunculate oak bare-root seedlings are given. The experiments were set up as randomized blocks with three treatments and three repetitions. A generally positive influence of Hungavit on the development of seedlings was established. With beech, Hungavit had the greatest influence on the potassium, calcium and magnesium concentrations in leaves, biomass of leaves and stems and several important root properties, such as number of root tips. The highest concentrations of nitrogen in beech leaves were present in B1 treatment (1% Hungavit). In oak leaves concentrations decrease with dose. Normal values in beech were reached only in B1, and in oak in all treatments. Phosphorus concentrations were highest in treatment 1 in both species, and all values correspond to normal range of values (Bergmann 1992 according to Fiedler and Hohne 1985). Potassium, calcium and magnesium concentrations increase with Hungavit dose (Table 2). The influence of Hungavit on height or radial increment of seedlings was not established. Leaf and stem biomass of beech seedlings was increasing with dose, and for oak it was hihest in H1 treatment. An increase of lenght, surface area, volume and number of root tips with dose was recorded for beech seedlings (Table 5). With pedunculate oak, the influence of Hungavit is less pronounced: Hungavit application had a positive influence on the potassium, calcium and magnesium concentrations in leaves and biomass of leaves and stems. Key words:Hungavit, pedunculate oak, common beech, nursery, nutritional status, biomass, root |