DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 242 <-- 242 --> PDF |
I. Seletković, N. Potočić, M. Šango: PRIMJENJIVOST PREPARATAZAFOLIJARNU PRIMJENU HUNGAVIT ... Šumarski list – Posebni broj (2011), 239-247 U otežanim uvjetima obnove šumskih sastojina proizvodnja sadnica od velikog je značenja. Obična bukva (Fagus sylvatica L.) značajna je vrsta drveća središnje i južne Europe gdje zauzima dominantno mjesto i po površini i po gospodarskim te ostalim vrijednostima (Matić,Oršanić iAnić 2003). U Hrvat skoj bukva je ne samo najraširenija vrsta drveća (bukove zajednice zauzimaju 744 796 ha), nego je i prva po udjelu u drvnom fondu. Iako se bukva još uvijek dobro prirodno pomlađuje (Anić iMikac 2011), ipak svakim danom raste potreba za bukovim sadnicama koja će biti još veća ako hrvatsko šumarstvo priđe nužnim konverzijama šumskih kultura i degradiranih šuma te intervencijama u prebornim bukovo-jelovim šumama zbog povlačenja jele i stvaranja prostora za bukvu (Matić,OršanićiAnić2003). Hrast lužnjak (Quercus robur L.) najvrjednija je gospodarska vrsta šumskog drveća u Hrvatskoj, a druga vrsta po zastupljenosti u drvnom fondu Republike Hrvatske (16%). U cilju potpomaganja prirodne ili kod umjetne obnove,od velike je važnosti proizvodnja što kvalitetnijeg sadnog materijala.Potočić iSeletković (2001) na temelju dobivenih rezultata zaključuju da gnojidba nije utjecala samo na rast sadnica,već i na MATERIJALI I METODE – Pokus je postavljen u rasadnicima Hajderovac (bukva – B) i Lukavec (hrast lužnjak – H) poduzeća Hrvatske šume d.o.o. Zagreb početkom srpnja 2010. godine, kao randomizirani blok s tri tretmana i tri ponavljanja. Tretmani su bili sljedeći: B0, H0 – kontrola, Tablica 1. Kemijski sastav tla Table 1 Chemical composition of soil promjenu kemijskog sastava biljne tvari. Iz rezultata dvogodišnjeg istraživanja utjecaja vremena i metode gnojidbe na uspijevanje sadnica hrasta lužnjaka korištenjem gnojiva s produženim djelovanjem “Osmocote Plus”zaključuju da je gnojidba pozitivno utjecala na koncentracije biogenih makroelemenata u lišću dvogodišnjih sadnica hrasta lužnjaka. Prema navodima proizvođača (Biolife 2000, d.d., Keszthely, Mađarska), preparati Hungavit nisu gnojiva, već biološki preparati za kondicioniranje biljaka na bazi aminokiselina, huminskih kiselina, enzima, koenzima i mikroelemenata.Hungavit je biološki proizvod i može se koristiti u šumarstvu, svim granama poljoprivrede te na područjima koja se vode kao rezervati prirode, parkovi prirode, nacionalni parkovi itd. Do sada preparati Hungavit nisu ispitani u šumarskoj praksi, ali iskustva s primjenom u voćarstvusu pozitivna (povećanje rodnosti, opće stanje stabala). U ovom trenutku nemamo spoznaja o drugim istraživanjima utjecaja pre parata Hungavit provedenim na znanstvenoj osnovi. U ovome radu prikazat ćemo rezultate ispitivanja utjecajapreparata Hungavit U i G na kvalitetu sadnica bukve i hrasta lužnjakagolog korijena. Materials and methods B1, H1 –1 %Hungavit, B2, H2 – 2 %Hungavit. Preparati su primijenjeni svaka dva tjedna u razdoblju od 1. srpnja 2010. do 15. kolovoza 2010. godine, s tim što je 1.i 15. srpnja korišten Hungavit U, a 1. i 15. kolovoza Hungavit G. Lokalitet –Locality pH (H 2 O) pH (CaCl 2 ) N% P 2 O 5 % K 2 O % Humus, % Hajderovac 5,57 4,23 0,04 8,47 18,77 1,10 Lukavec 5,52 4,16 0,14 5,54 10,82 2,39 Listovi biljaka za kemijske analize uzorkovani su tako da je krajem ljeta uzet po jedan potpuno razvijeni list sa svake biljke u tretmanu i ponavljanju. Uzorci su sušeni na 105°C do konstantne mase te izvagani na vagi točnosti 0,01 gram, a masa izračunata na bazi 100 lis tova. U usitnjenim uzorcima određen je ukupni dušik na elementarnom analizatoru Leco CNS 2000. Za analize ostalih biogenih elemenata (AOAC, 1996) usitnjeni uzorci su spaljeni mokrim postupkom koncentriranom sumpornom kiselinom (HSO) uz dodatak katalizatora, 24 perklorne kiseline (HClO). U uzorcima su određeni: 4 fosforkolorimetrijskinaUV/VISspektrofotometruPE Lambda1A, akalij, kalcijimagnezijizravnoizfiltrata naatomskomapsorpcijskomspektrofotometruPE3110. Visine i promjeri vrata korijena izmjereni su krajem vegetacije i izračunate srednje vrijednosti za svaki tret man/ponavljanje. Pet sadnica u svakom ponavljanju x tretmanu najbliže tim srednjim vrijednostima po visini, a zatim po promjeru, uzorkovane su radi određivanja biomase lišća i stabljike koja je određena kao masa 0 suhe tvari nakon sušenja na 105 C do konstantne mase. Korijen je ispran vodom, osušen celuloznom staničevinom i skeniran. Pomoću softverskog paketa WinRhizo( http://www.regentinstruments.com/products/rhizo/ Rhizo.html) analizirana je ukupna duljina korijena, površina projekcije, oplošje korijena, prosječni promjer, volumen i broj vrhova. |