DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 243     <-- 243 -->        PDF

I. Seletković, N. Potočić, M. Šango: PRIMJENJIVOST PREPARATAZAFOLIJARNU PRIMJENU HUNGAVIT ... Šumarski list – Posebni broj (2011), 239-247


REZULTATI ISTRAŽIVANJAS RASPRAVOM – Results and discussion


Koncentracije biogenih elemenata u lišću


Concentrations of mineral nutrients in leaves


IstraživanjaFaulconeraiThompsona(1984) ćuju nam uvid u stanje ishrane stabala u smislu njihovog
pokazuju da je fiziološka životna energija biljke glavni nedostatka ili previsoke koncentracije, u apsolutnom iznositelj
kvalitete, pa su stoga fiziološki parametri pouz


nosu ili u odnosu na koncentracije drugih elemenata
daniji od morfoloških pokazatelja. Fiziološki i morfo


(De Vries i dr.2000).Usvojena praksa interpretacije
loški pokazatelji zajedno daju realnu sliku kvalitete


rezultata analiza biljnog materijala zasniva se na uspobiljke
i njezine životne sposobnosti. Iskazuju se kroz


redbi koncentracija s graničnim vrijednostima (Raitio,
ishranjenost i odnos hraniva u biljci, rast izbojaka i ko


1993).U ovome radu, u nedostatku dostupnih podataka
rijena, otpornost pupova,izbojakai korijena na sušu,


o koncentracijama biogenih elemenata u lišću sadnica
stanje vode u biljci, otpornost biljke na stres itd.


bukve i hrasta, koristili smo za usporedbu normalne
Stanje ishrane biljke odražava stupanj u kojemu je


koncentracije biogenih elemenata kako ih prenosi
rezerva hraniva u tlu (supstratu) sposobna odgovoriti Bergmann(1992, premaFiedleriHohne1985),
zahtjevima biljaka za ishranom u određenim uvjetima. koje su dane za potpuno formirano lišće s ovogodišnjih
Koncentracije elemenata i njihovi odnosi u lišću omogu-izbojaka uzorkovano sredinom vegetacijskog razdoblja.


Tablica 2. Koncentracija biogenih elemenata u lišću sadnica obične bukve (tretmani B0, B1 i B2) i hrasta lužnjaka
( tretmani H0, H1 i H2)


Table 2
Concentrations of mineral elements in leaves of beech (treatmentsB0, B1 and B2) and pedunculate oak seedlings
(treatments H0, H1 and H2)


Tretman – Treatment N – mg/g P– mg/g K – mg/g Ca – mg/g Mg – mg/g
B0 17,90 1,51 8,93 7,74 2,59
B1 19,90 1,69 8,95 8,12 2,71
B2 18,13 1,60 10,40 9,05 2,99
H0 31,97 1,90 6,25 4,57 1,99
H1 31,80 1,97 7,00 4,97 2,21
H2 31,40 1,89 8,02 6,37 2,45


Dušik je biogeni element koji se često smatra najvažnijim
elementom biljne ishrane.Ako su prisutni i
drugi čimenici rasta, dušik odlučuje o veličini biljne
proizvodnje, pa time i o prirastu drvne mase (Baule i
Fricker 1971, Mengel i Kirkby 2001). Više
biljke za potrebe svoga rasta pretvaraju velike količine
dušika iz mineralnog u organski oblik (Mengel i
Kirkby,2001). Kao što navodi Bergmann (1992)
koncentracija dušika u lišću se mijenja sa starošću
biljke i akumuliranom biomasom. Najveće koncentracije
dušika u lišću sadnica bukve utvrđene su u tretmanu
B1 (1%Hungavit),a kod hrasta koncentracije
padaju s povećanjem doze (Tablica 2), što ne možemo
dovesti u vezu s porastom biomase,jer odgovarajući
porast biomase nije zabilježen (Slika 3, Slika 4).Treba
pritom uzeti u obzir da su normalne vrijednosti dušika
u lišću bukve (19–25 mg/g suhe tvari, Bergmann
1992 premaFiedler iHohne 1985)postignute jedino
kod tretmana B1, dok su kod hrasta vrijednosti
svih tretmana veće od raspona normalnih koncentracija
(20–30 mg/g suhe tvari, Bergmann 1992 prema
FiedleriHohne1985).


Fosfor je konstituent fosfatida, nukleotida, nukleinskih
kiselina i enzima. Biljke koje pate od nedostatka
fosfora zaostaju u rastu (Mengel i Kirkby 2001,
Bergmann1992).Kod obje vrste najveće koncentracije
fosfora u lišću zabilježene su u tretmanu 1. Sve se
vrijednosti (Tablica 2)nalaze u okviru raspona normalnih
vrijednosti (1,5–3,0 mg/g suhe tvari, Bergmann
1992 premaFiedleriHohne1985).


Kod bukve najniža vrijednost dobivena je u kontrolnom
tretmanu, a kod hrasta u tretmanu H2.


Jedna od važnijih uloga kalija u biljkama je reguliranje
permeabilnosti živih membrana i rada puči. Održava nje
turgora neophodno je radi pravilnog funkcioniranja
fotosintetskih i metaboličkih procesa (Tisdale i Nelson
1975). Deficijencija kalija smanjuje rezistentnost
biljaka prema različitim patogenima, suši i mrazu.Koncentracije
kalija u lišću rastu s dozom Hungavita. Kod
bukve normalna vrijednost postignuta je tek kod najveće
doze, dok su kod hrasta u sva tri tretmana zabilježene
vrijednosti niže ili na donjoj granici raspona normalne
opskrbljenosti (10–15 mg/g suhe tvari, Bergmann
1992 premaFiedleriHohne1985).


Kalcijeva uloga u biljkama, kao i proces njegovog
usvajanja, nisu do kraja poznati, a rezultati pokusa
namijenjenih upoznavanju fiziologije kalcija često su
kontradiktorni. Nedostatak kalcija izaziva ozbiljne posljedice
u biljkama: smanjenje rasta meristemskih tkiva,
klorozu, a kasnije nekrozu uslijed autolize staničnih stijenki.
Deficijencija kalcija povećava propusnost staničnih
membrana. Turgor stanica pada, a tkiva na kraju