DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 248     <-- 248 -->        PDF

I. Seletković, N. Potočić, M. Šango: PRIMJENJIVOST PREPARATAZAFOLIJARNU PRIMJENU HUNGAVIT ... Šumarski list – Posebni broj (2011), 239-247


Kod sadnica bukve primjetno je bitno povećanje
duljine, površine, volumena i broja vrhova korijena s
primijenjenom dozom,dok prosječni promjer korijena
opada s dozom, što je za očekivati s obzirom na pove


ZAKLJUČCI –
U ispitivanju utjecaja Hungavita U i Hungavita G
utvrđen je njihov pozitivan utjecaj na uspijevanje sadnica
obične bukve i hrasta lužnjaka u rasadniku.
Taj utjecaj bio je osobito primjetan kod bukve, gdje
smo utvrdili kako je najveći utjecaj Hungavit imao na
koncentracije kalija, kalcija i magnezija u lišću, bio-


LITERATURAAnić,I., S.Mikac, 2011:Prirodno pomlađivanje sastojina
obične bukve (Fagus sylvaticaL.) oplodnim
sječama na malim površinama (Natural
Regeneration of Common Beech (Fagus sylvatica
L.) Stands Using Small Scale Shelterwood
System).Croatian Journal of Forest Engineering
32(1): 19–29.
AOAC, 1996: Official methods of analysis of AOAC
International, Association of Official Analytic
Chemists International,Arlington,VA.
Baule, H. i C. Fricker,1971: Đubrenje šumskog
drveća. Jugoslovenski poljoprivredno šumarski
centar, Dokumentacija za tehniku i tehnologiju u
šumarstvu br. 78, 223 str.
Bergmann,W.(ed.), 1992: Nutritional Disorders of
Plants – Development,Visual and Analytical Diagnosis.
Gustav FischerVerlag Jena etc., 361 pp.
Cannell,MGR, RCDewer,1994: Carbon allocation
in trees: a review of concepts for modelling.
Adv. Ecol. Res. 25, p. 59–104.
De Vries,W., G.J. Reinds,M.S. vanKeerk voorde,
C.M.A.Hendriks,E.E.J.M.Leeters,


C.P.Gross,J.C.H. Voogd &E.M. Vel, 2000:
Intensive Monitoring of Forest Ecosystems in
Europe, FIMCI, EC-UN/ECE, Brussels, Gene va,
191 pp.


Faulconer, J.R., B.E.Thompson,1984: Benefits
of knowing seedlings quality. Western forest
nursery counsil-Intermountain nurseryman´sAssociation,
84–87


Komlenović,N., 1967: Istraživanje utjecaja mineralnih
hraniva na rast sadnica običnog bora
(Pinus sylvestris L.). (Investigation on the influence
of mineral fertilizers on the growth of
seedlings of Scots pine). Zemljište i biljka
16(1/3): 71–77, Beograd.


Komlenović,N., 1969: Utjecaj mineralnih hraniva
na rast sadnica običnog bora (Pinus sylvestris
L.). Rad. Šumar. inst. Jastrebar. 2 (17/26), Jug.
institut za četinjače, Jastrebarsko.


ćanje broja aktivnog korijenja. Kod hrasta u tretmanu
H2 u odnosu na kontrolu dobiveno je manje povećanje
duljine i površine korijena.


Conclusions


masu lišća i stabljika, te bitne karakteristike korijena,
kao što je porast broja vrhova.


Kod hrasta lužnjaka utjecaj Hungavita je nešto slabije
izražen. Hungavit je djelovao pozitivno na koncentracije
kalija, kalcija i magnezija te biomasu lišća i
stabljika.


– References
Komlenović,N., 1975: Istraživanje utjecaja dušika
na uspijevanje biljaka obične smreke (Picea
abies Karts.). (Investigation of the influence of
nitrogen on the thriving of Norway spruce
plants). Šumar. list (3/4): 85–101, Zagreb.
Komlenović,N., 1993: Primjena gnojiva s produženim
djelovanjem u proizvodnji šumskih sadnica.
(Application of slowly soluble fertilizers in
production of forest seedlings). Rad. Šumar. inst.
Jastrebar. 27 (2): 95–104, Jastrebarsko.
Komlenović,N., 1994: Utjecaj gnojiva “Osmocote
plus” na uspijevanje biljaka crnog bora (Pinus
nigra Arn.). (The impact of “Osmocote Plus”
fertilizers on growth of Austrian pine (Pinus
nigra Arn.) plants). Rad. Šumar. inst. Jastrebar.
29 (1): 103–109, Jastrebarsko.
Komlenović, N., P. Rastovski, 1986: Utjecaj
biogenih elemenata na uspijevanje tri vrste četinjača.
(Influence of Bioelements on the Growth
of Three Coniferous Species). Šumar. list (1/2):
5–14, Zagreb.
Komlenović, N., P. Rastovski, 1988: Utjecaj
kalcijskog karbonata na uspijevanje biljaka se dam
vrsta drveća, Cetinje,VIII Kongres JDPZ,
202–204.
Komlenović,N., P. Rastovski,Dj. Markoja,
1980: Rast biljaka crnog bora (Pinus nigra var.
austriaca Asch. et Gr.) i brucijskog bora (Pinus
brutia Ten.) prema upotrebljenim sjetvenim
supstratima i mineralnim gnojivima. Šumar. list
(11/12):461–470, Zagreb.
Komlenović, N., J. Gračan, P. Rastovski,
1988: First investigation results ofgenetic specifity
of Quercus genus mineral nutrition.Acta
Bot. Croat. 47: 207–207, Zagreb
Larsen J.Bo, 2007:The influence of light, lime, and
NPK-fertilizer on photosynthesis, respiration,
transpiration and water use efficiency of diffe


rent beech provenances (Fagus sylvaticaL.). U:
Improvement and Silviculture of Beech Procee