DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 250     <-- 250 -->        PDF

STRUČNI ČLANCI – PROFESSIONAL PAPERS Šumarski list – Posebni broj (2011), 248-263
UDK 630* 49 : 562 (Abies alba Mill.)


SUŠENJE OBIČNE JELE (Abies alba Mill.) S PROIZVODNOG STAJALIŠTA
NA PRIMJERU NEKOLICINE BUKOVO-JELOVIH SASTOJINA


PRODUCTIONASPECT OF SILVER FIR (Abies alba Mill.) DIEBACK ON
EXAMPLE OFAFEW BEECH-FIR STANDS


Elvis PALADINIĆ, Denis ŠTIMAC, Hrvoje MARJANOVIĆ,
Ivan BALENOVIĆ, M. Zorana OSTROGOVIĆ*


SAŽETAK: Problematika koju rad istražuje je sušenje obične jele u bukovo-
jelovim šumama s proizvodnog stajališta. Proizvodnjom šumskih drvnih
sortimenata jele u sastojinama različitih kategorija zdravstvenog stanja,
ostvaruje se sortimentna struktura koja vrlo često značajno odstupa od planirane
strukture, a time i od planiranih prihoda proizvodnje. Navedene razlike
između planirane i ostvarene proizvodnje, koje su značajne za sastojine u kojima
je jela umjereno do izrazito narušenog zdravstvenog stanja, ponajprije
promatrajući osutost krošanja, glavna su tema ovoga rada.


Područje istraživanja određeno je granicama Uprave šuma Podružnice
Delnice, s naglaskom na one gospodarske jedinice, odnosno odjele zahvaćene
intenzivnim sušenjem stabala jele. U skladu s tim, te uz stručnu pomoć Ekološkog
i Proizvodnog odjela navedene Podružnice, prikupljanje podatka obavljeno
je na području gospodarskih jedinica “Brloško” i “Široka Draga”.
Osnovna razlika na temelju koje su te jedinice odabrane je u kategoriji općeg
zdravstvenog stanja stabala jele.


Terensko istraživanje provođeno je u skladu s operativnim proizvodnim
planom Podružnice za svaku godinu istraživanja, na način da je odabrano nekoliko
odjela/odsjeka predviđenih za prebornu sječu tijekom godine. Na terenu
su prikupljani podaci o oborenim jelovim stablima i to osnovne mjerne
veličine prsni promjer i ukupna visina stabla, te mjere svakog izrađenog i klasiranog
sortimenta iz stabala uzorka. Prikupljeni terenski podaci obrađivani
suMicrosoft Excel 2007, te SPSS programom za statističku obradu podataka.


Analizom su potvrđene statistički značajne razlike između planirane i
ostvarene proizvodnje drvnih sortimenata jele u odjelima sa značajnim sušenjem
jele, a dokazane su značajne razlike između proizvodnje istovrsnih sortimentnih
klasa pridobivenih iz jelovih sastojina različitih kategorija
zdravstvenoga stanja.


Ključne riječi: kategorija zdravstvenoga stanja sastojine, obična
jela, sušenje, šumski drvni sortimenti, planirana proizvodnja, ostvarena proizvodnja


*


Dr. sc. Elvis Paladinić, Hrvatski šumarski institut, e-mail: elvisp@sumins.hr
Denis Štimac, dipl. ing. šum., Uprava šuma Podružnica Delnice,
e-mail: denis.stimac@hrsume.hr
Dr. sc. Hrvoje Marjanović, Hrvatski šumarski institut, e-mail: hrvojem@sumins.hr
Ivan Balenović, dipl. ing. šum., Hrvatski šumarski institut, e-mail: ivanb@sumins.hr


M.Zorana Ostrogović, dipl. ing. šum., Hrvatski šumarski institut,
e-mail: masao@sumins.hr




ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 251     <-- 251 -->        PDF

E. Paladinić, D. Štimac, H. Marjanović, I. Balenović, M. Z. Ostrogović: SUŠENJE OBIČNE JELE (Abies alba Mill.) ... Šumarski list – Posebni broj (2011), 248-263


UVOD – Introduction


Obična jela (Abies albaMill.) je prirodno rasprostranjena
u planinama srednje, južne i djelomično zapadne
Europe.Areal obične jele u Hrvatskoj obuhvaća područja
Gorskog kotara, odakle se preko Velebita proteže
kroz cijeli Dinarski masiv. Ova se vrsta nalazi i u gorskim
predjelima (Papuk) između Save i Drave (Vidaković,
1993).


Obična jela je ekološki, gospodarski i tradicionalno
najvažnija hrvatska četinjača,s oko 35 % udjela u uku pnoj
drvnoj zalihi četinjača (Prpić i Seletković,
2001). Pridolazi u prebornim šumama koje predstavljaju
značajno ekološko uporište najšumovitijega područja
Republike Hrvatske. Ako se pri gospodarenju
ovom vrstom nema u vidu raznovrsnost međudjelovanja
svih okolišnih čimbenika, a zahvati pridobivanja
drva se obavljaju jednoliko na svim staništima, može se
dogoditi da neki drugi čimbenik (klimatski, biotski) do
toga trenutka beznačajan, postane na nekim staništima
vrlo značajan, odnosno odlučan za razvoj, prirast, uz
rast pa i opstanak jele (Šafar,1965).


Inače, propadanje odnosno sušenje obične jele pojavljuje
se periodički u Europi još negdje od oko 1500.
god.(Meyer,1957;Krehan,1989), bilo da se postupno
odvijalo bilo “stepeničastim” trendom, s time
da su zabilježeni i nagli porasti sušenja povezani s iznenadnim
stresnim obratima u jelovim šumama (Innes,
1993). Prostorna i vremenska varijabilnost sušenja obične
jele promatra se s porastom intenziteta i raspodjele
još od 19. Stoljeća (Larsen,1986).


Sušenje šuma u Hrvatskoj se sustavno prati te izvještava
od 1987. godine kada je RH počela sudjelovati u
programu ICP Forests. O prvim rezultatima procjene
stanja krošanja u Hrvatskoj u okviru ICPForests pišu
Prpić,Komlenović iSeletković (1988), a godišnje
procjene prate se odgovarajućim izvješćima (Seletković
iTikvić,1996;Potočić iSeletković
2000a, 2000b, 2001, 2002, 2003, 2004). Prema navedenim
godišnjim izvješćima obična jela je naša najošteće-


PROBLEMATIKAISTRAŽIVANJA–


Propadanje jelovih sastojina, odnosno intenzivno
sušenje stabala jele velik je problem u smislu održivog
gospodarenja te proizvodnje kvalitetnih drvnih sortimenata
iz naših bukovo-jelovih šuma s kojim se svakodnevno
susreću šumarski stručnjaci na terenu. Stabla
jele se prema stanju osutosti osvijetljenog dijela krošnje
klasificiraju u pet klasa osutosti prilikom procjene
stanja oštećenosti šumskih sastojina (Seletković i
Potočić, 2004), dok se prilikom doznačivanja stabala
za šumsko-uzgojne radove pomlađivanja prebornom
sječom bilježe posebno jelova stabla kojima se
utvrdi jedna od dvije najviše klase osutosti. Inače, procjena
oštećenosti šuma obavlja se prema jedinstvenoj
metodi propisanoj od ICPForests (PCC, 1998), koja je
nija vrsta šumskog drveća, s vrlo visokim postotkom
značajne oštećenosti (Seletković iPotočić,2004),
čiji je minimum u promatranom razdoblju zabilježen
1999. godine (58,1 %), a maksimum od 88,4 % 2004.
godine (Vrbeki dr.,2008).Točni uzroci sušenja obične
jele još su nepoznati. Istraživanjima se ustanovilo da je
sušenje posljedica sinergističkog djelovanja više nepovoljnih
(okolišnih) čimbenika, poput suše, mraza, velikih
padova temperature zraka, nadmetanja sa susjednim
stablima, zračnog zagađenja, zakiseljavanja tla, nedostatka
minerala, kukaca, a i ostalih patogena (Schütt,
1977;Larsen,1986;Krehan,1989;Certini etal.,
2000; Thomas, 2002; Šafar, 1965; Kauzlarić,
1988;Bezaki dr.,1991; Tikvići dr.,1995,Komlenović
i dr.,1997;Potočić i dr.,2008; Tikvić i dr.,
2008;Anić i dr.,2009).Larsen (1986) ukazao je na
nedovoljnu genetsku varijabilnost i nisku sposobnost
prilagođavanja obične jele u središnjoj te zapadnoj Europi,
kao predodredive čimbenike smrtnosti jele.


Sam proces sušenja jelovih stabala popraćen je smanjenim
rastom te oštećivanjem krošnje stabla u obliku
gubitka iglica (osutost) te žućenja istih (Bauch,1986;
Larsen,1986;Innes,1993;Androić iCestar,
1975;Androići dr.,1975;


Na lokalitetima jelovih šuma gdje je uočeno sušenje,
ono se očituje kao sušenje manjih ili većih skupina stabala.
Izravna posljedica sušenja je ta da se sječivi obujam
jele namiruje najvećim dijelom sanitarnim sječama
odumrlih jelovih stabala, čime je gospodarenje jelovim
šumama na poznatim i propisanim osnovama postalo u
najmanju ruku upitno (Krpan i Pičman, 2001).
Stogatakvo značajno narušavanje kvalitete drva djelomično
do potpuno suhih stabala snažno utječe na ekonomsko
stajalište proizvodnje sortimenata iz takvih
sastojina, kojima je narušena stabilnost uslijed prinudnog
otvaranja sklopa, što onda ima dugoročne posljedice
na zdravstveno stanje i prirodnu obnovu sastojine.


Research issues


u međuvremenu još dvaput (2006. i 2009.) dorađivana i
dopunjavana. Vodeći se stupnjevanjem klasa osutosti
krošanja jele po ICPmetodologiji te činjenicom da se
značajno oštećenim stablima smatraju stabla osutosti
krošnje iznad 25 %, bukovo-jelove sastojine načelno su
podijeljene u tri kategorije zdravstvenog stanja jele.To
su: a) sastojine dobrog (zadovoljavajućeg) zdravstvenog
stanja (primjer: gospodarska jedinica skraćeno: g.j.
“Široka Draga”), b) sastojine umjereno narušenog
zdravstvenog stanja (primjer: g.j. “Kobiljak-Bitoraj”),
c) sastojine izrazito narušenog zdravstvenog stanja
(primjer: g.j. “Brloško”). Gledenavedene podjele, is tra
živanjem je bilo predviđeno obaviti prikupljanje podataka
u sve tri kategorije.




ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 254     <-- 254 -->        PDF

E. Paladinić, D. Štimac, H. Marjanović, I. Balenović, M. Z. Ostrogović: SUŠENJE OBIČNE JELE (Abies alba Mill.) ... Šumarski list – Posebni broj (2011), 248-263


Osim navedenog, bilo je planirano proširiti istraži-kom 2008. godine obavljeno prikupljanje uzoraka drvanje
u suradnji s kolegama iz Zavoda za zaštitu šuma vnog materijala (diskova) s oborenih jelovih stabala u
Hrvatskog Šumarskog instituta, na način da se u oda-jednom odjelu. Prikupljeni je materijal nakon dva tjebranim
odjelima za istraživanje prikupi biljni materijal dna prevezen u entomološki laboratorij Hrvatskog šumar od
posječenih stabala, kao uzorak za laboratorijska skog instituta na analize.Analizu prisutnosti entom ofaune
ispitivanja prisutnosti štetne entomofaune.Tako je tije-nadzirao je dr.sc. M. Pernek.


PODRUČJE ISTRAŽIVANJA – Research area
Šire područje istraživanja predstavljaju sastojine jele u istraživanja unaprijed je bio poznat, s obzirom da je UŠP
Gorskom kotaru, dok je uže područje određeno grani-Delnice iskazala potrebu za istraživanjem ove tematike
cama UŠPDelnice,i to one g.j.,odnosno sastojine zahva-(slika 1). Dogovorom s rukovoditeljima Ekološkog i
ćene intenzivnim sušenjem stabala jele. Odabir područja Proizvodnog odjela odabrane su tri g.j.,od kojih svaka


Slika 1. Područje istraživanja - crveno obojano prikazuje g.j. “Brloško”, zeleno obojano prikazuje g.j. “Široka Draga”, dok su žuto
označeni istraživani odjeli.


Figure 1The research area - the red-colored displays Management Unit “Brloško”, a green colored displays M.U. “Široka Draga”,
while the yellow highlighted sections are forest compartments encompassed by research.




ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 252     <-- 252 -->        PDF

E. Paladinić, D. Štimac, H. Marjanović, I. Balenović, M. Z. Ostrogović: SUŠENJE OBIČNE JELE (Abies alba Mill.) ... Šumarski list – Posebni broj (2011), 248-263


Iako je postojeći razmjer sušenja jele na području
Uprave šuma Podružnice (skraćeno: UŠP) Delnice već
godinama na približno ujednačenoj razini (podatak iz
Odjela za ekologiju navedene UŠP), ostvarena proizvodnja
šumskih sortimenata iz oborenih stabala jele
znatno se razlikovala od planirane sortimentne strukture
i njezinih količina (navodi Proizvodnog odjela
UŠP Delnice). Takva je razlika između planirane i
proizvedene sortimentne strukture, a ujedno i između
planiranih i ostvarenih prihoda proizvodnje, značajna
posebice za sastojine jele umjereno te izrazito narušenog
zdravstvenog stanja. Spomenute razlike idu do te
mjere da su provedeni šumsko-uzgojni radovi pridobivanja
drvnih sortimenata na granici isplativosti,odnos no
da su neisplativi. Gledano s ekonomske strane,
provedba tih radova postaje upitna, no ne može nikako
izostati, jer bi izostanak sječe sušaca i stabala koja izgledom
pokazuju da će relativno brzo postati sušci, pogodovao
daljnjem narušavanju zdravstvenog stanja
sastojine, širenju bolesti i štetnika, te smanjenju kakvoće
i ekonomske vrijednosti drvne zalihe.


Prilikom izrade godišnjeg plana proizvodnje nadležna
služba UŠPkoristi kompjutorski program izrađen
za vlastite potrebe. Za izračun planskih količina sortimenata
iz pojedinog odjela predviđenog za provođenje
šumsko-uzgojnih radova, program koristi datoteku s tablicama
relativnih udjela sortimentnih klasa u obujmu
krupnog drva razvrstanih po debljinskim stupnjevima i
vrstama drveća, tzv. sortimentne tablice (Rebula, 1996;
Štefančić,1997;Štefančić,1998;Prka,2001).
Te su tablice izrađene prema zahtjevima Hrvatskih
normi proizvoda iskorištavanja šuma iz 1995. (Anon,
1995), a nastale kao rezultat višegodišnjih analiza planskih
veličina na osnovi stablimične procjene i ostvare-


Hipoteze u istraživanju


S obzirom na cilj i postavljeni zadatak istraživanja,
oblikovane su sljedeće radne hipoteze.


H1:Ako se uspoređuju planirana i ostvarena proizvodnja
šumskih drvnih sortimenata jele za odjel u kojemu
je vidljivo značajno sušenje stabala jele, dokazat
će se statistički značajne razlike između planskih i
ostvarenih količina po sortimentnim klasama.


MATERIJALI I METODE ISTRAŽIVANJA–


Tijekom trajanja ovog istraživanja,sve su aktivnosti
i predradnje vezane za terensko prikupljanje podataka
provodile u dogovoru s Proizvodnim odjelom UŠP
Delnice. Međutim, prije početka istraživanja obavljen
je informativni sastanak s voditeljem Odjela za ekologiju
u vezi s detaljnim upoznavanjem postojećeg stanja
sušenja jele na području Podružnice.Tako je dobiven
uvid u razmjere sušenja jele,na temelju čega su onda
prema preporuci odabrane tri gospodarske jedinice za
istraživanje. Svaka g.j. načelno predstavlja jednu od tri
nja sortimenata bilo na pomoćnim stovarištima, bilo
kod prikrajanja stabala pri panju. Napravljene su tako
da se za određenu vrstu drveća koriste na velikom području,
primjenjujući se za šume nekoliko UŠP-a (npr.
za jelu na području Gorskog kotara i Like). Prilikom
odabira odgovarajućih sortimentnih tablica u planiranju
prihoda ne uvažavaju se specifičnosti poput tipa fitocenoze,
ekološko-gospodarskog tipa (skraćeno:
EGT), kvalitetnih razreda stabala i slično. Stoga je primjena
tablica u planiranju proizvodnje šumskih sortimenata
mogući glavni uzrok u slučajevima postojanja
značajnih razlika između plana i ostvarenja u šumi.


Međutim, u određenom postotku razilaženju planskih
veličina od ostvarene sortimentne strukture na terenu
u pogledu proizvedenih količina, doprinosi i
činjenica da se u vremenu od (sanitarne) doznake stabala
pa do izvođenja radova sječe i izrade, jedan dio
stabala jele narušenog zdravstvenog stanja do tada u
potpunosti osuši (stupanjosutosti 4).


Cilj istraživanja je: ispitati i kvantificirati intenzivno
sušenje jele sa stajališta proizvodnje šumskih drvnih sortimenata.
Osnovni je zadatak istraživanja nakon osnovne
obrade podataka izraditi usporedbu plana proizvodnje
šumskih sortimenata s ostvarenom proizvodnjom (na
osnovi knjige primanja sortimenata kod panja) kako bi se
ustanovilo postoji li statistički značajna razlika između
planskih i proizvedenih količina po sortimentnim klasama.
Navedeno će se iskazati kao planirano, naspram
ostvarenog prihoda,odnosno rashoda do trenutka kada su
sortimenti privučeni na pomoćno stovarište. Drugi zadatak
bi bio statistički ispitati proizvodnost sortimenata s
obzirom na kategorije zdravstvenog stanja sastojina jele,
međusobno uspoređujući istovrsne sortimentne klase različitih
kategorija zdravstvenog stanja.


– Research Hypotheses
H2:Ako se uspoređuje proizvodnja sortimenata s
obzirom na definirane tri kategorije zdravstvenog stanja
jelovih sastojina, tada se mogu statistički dokazati
značajne razlike između istovrsnih sortimentnih klasa


pridobivenih iz sastojina različitih kategorija zdrav stve
nogstanja.


Material and Methods of the research


kategorije zdravstvenog stanja sastojine jele, navedenih
u prethodnom poglavlju.


Procjena kategorije zdravstvenog stanja pojedine sastojine
obavljena je na sljedeći način. U odabranim odjelima/
odsjecima procjenjivana je osutost krošnji na uzorku
jelovih stabala. Kada su značajno oštećena stabla sudjelovala
s manje od 20,0 % ukupnog broja stabala uzorka,
tada je takva sastojina svrstana u kategoriju dobrog zdravstvenog
stanja. Kada bi broj značajno oštećenih stabala
bio od 20,0 % pa do 50,0 % veličine uzorka, tada se sasto




ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 253     <-- 253 -->        PDF

E. Paladinić, D. Štimac, H. Marjanović, I. Balenović, M. Z. Ostrogović: SUŠENJE OBIČNE JELE (Abies alba Mill.) ... Šumarski list – Posebni broj (2011), 248-263


jina svrstava u kategoriju umjereno narušenog zdravstve


nog stanja. Kategorija sastojina izrazito narušenog zdrav


stvenog stanja pridijeljena je onim sastojinama gdje je


broj značajno oštećenih stabla jele činio više od 50,0 %
uzorka (Seletković iPotočić,2004).


U svrhu provedbe istraživanja dogovoren je plan akti
v nosti koji će se provoditi na određenom broju od jela/
odsjeka u odabranim g.j. Plan je osmišljen na način
da se u odabranim odjelima/odsjecima koji su u tekućoj
godini predviđeni za prebornu sječu, prikupe podaci o
posječenim stablima jele, uvažavajući dogovorene
smjernice ra da. Te smjernice izgledaju ovako: a) prema
jedinstvenoj me todi (PCC, 1998) obaviti procjenu osutosti
krošanja jele na standardnom uzorku stabala; b) u
odabranim odjelima prikupiti podatke za 100 stabala
jele (ukoliko ih je bilo toliko doznačeno); c) snimana
stabla jele trebaju obu h vatiti cijeli raspon debljinske distribucije
doznake; d) sv a ko mjereno stablo označiti brojem
koji se upisuje u knji gu primanja uz šifru svakog
sortimenta izrađenog iz tog sta bla; e) uz redovnu izmjeru
sortimenata i klasiranje, sva kom stablu mjeriti
prsni promjer te ukupnu visinu,odno sno duljinu; f) zabilježiti
podatak o visini prve grane na de blu; g) u sortimentnoj
strukturi stabala koju u knjizi prima nja vodi revirnik
ili poslovođa, bilježiti celulozno i ogrjevno drvo.


Prilikom sječe i izrade trupaca korištena je sortimentna
metoda, s tim da su najčešće po dva susjedna sortimenta
u jednom komadu izvlačena ili iznošena iz odjela.
Zbog nužnosti praćenja sortimenata po stablu, korištena
je knjiga primanja umjesto već sveprisutnih terenskih
računala. Prsni promjeri stabala mjereni su promjerkom
centimetarske podjele. Duljina oborenih stabala mjerena
je metrom u namotaju s točnosti od 1 cm, a dobivena je
kao zbroj izmjerene visine panja, duljine debla te duljine
ovrška (vrha). Svakom sortimentu izmjeren je aritmetički
srednji promjer na sredini komada zaokružen na
puni centimetar, osim celuloznom i ogrjevnom drvu
gdje se mjeri samo jedan promjer, te je izmjerena duljina
sortimenta na puni metar osim kod celuloznog i ogrjevnog
drva, gdje se u slučajevima krajnjih komada ponekad
zaokružuje na puni decimetar.


Za odjele koji su postali predmetom istraživanja
ovoga projekta, podaci plana proizvodnje prikupljeni
su tijekom ili nakon obavljene preborne sječe,dok su
ostali potrebni podaci poput troškova sječe i izrade sortimenata,
troškova transporta sortimenata na pomoćno
stovarište i slično, pribavljeni nakon obavljenih zahvata.
Nakon što su dobiveni podaci izmjere stabala,
odnosno sortimenata jele s terena, daljnja obrada obavljala
se u programu Microsoft Excel 2007, te programom
za statističku obradu podatakaSPSS v.16.


Prilikom ispitivanja hipoteze H1, uzimajući u obzir
strukturu podataka gdje obujmi sortimenata jele predstav


ljaju kontinuirane varijable, razumno je bilo upotrijebiti


najprije statistički test jednosmjernu analizu varijance (u


daljnjem tekstu: ANOVA) zajedno s testom ispitivanja


homogenosti varijance uzoraka (engleski:Test of Homogeneity
of Variances). Obujmi furnirskih trupaca, pilanskih
trupaca 1., 2. i 3. klase, celuloznog i ogrjevnog drva
te drvnog ostatka predstavljali su varijable koje su ispitivane
u svrhu provjere hipoteze H1. Celulozno i ogrjevno
drvo svrstani su u zajedničku kategoriju iz razloga što je
ogrjevnog drva u snimanim odjelima bilo iznimno malo
zabilježeno,odnosno preuzeto, te s obzirom da celulozno
drvo po namjeni može služiti kao drvna biomasa za proizvodnju
toplinske energije postupak je opravdan. Inače u
cjelokupnom uzorku snimljenih stabala postoji svega
14 komada ogrjevnog drva i to samo u dva odjela. Kategorija
drvnog ostatka podrazumijeva one komade sortimenata,
odnosno stabla različitih duljina (od pola metra
do duge višemetrice) i promjera (od 16 cm naviše) ostavljenih
na šumskom tlu zbog svoje neupotrebljivosti (ras pucali
ili jako truli komadi).


Značajnost razlika između podataka obujma istovrsnih
sortimenata za svaki odjel ispitana je na podacima
ostvarene i planirane proizvodnje. Ostvarenu proizvodnju
činio je uzorak stabala,odnosno snimljenih sortimenata,
a plansku proizvodnju uzorak istih stabala
kojima je sortimentna struktura izračunata primjenjujući
sortimentne tablice koje koristi Proizvodna služba
Podružnice Delnice. Ispitujući homogenost varijanci
uzor ka planskog i ostvarenog obujma pojedine sortimentne
klase pokazalo se da u gotovo niti jednom istraživanom
odjelu,pa tako ni za sortimentnu,klasu nije
statistički dokazana jednakost varijanci. S druge strane,
u svega par slučajeva gdje se pokazala jednakost varijanci
uzoraka, ANOVA je pokazala kako su razlike
među uzorcima (odnosno njihovim aritmetičkim sredinama)
statistički značajne.


S obzirom da je homogenost varijanci promatranih
gru pa podataka temeljna pretpostavka za uporabu
ANOVE, a što nije bio slučaj, pristupilo se nezavisnom
T-testu (engleski: Independent-samples T test). Razlike u
obujmu istovrsnih sortimenata po snimanim odjelima
ponovo su ispitivanena uzorcima ostvarene i planirane
proizvodnje.


Ispitivanje druge hipoteze H2 uspoređujući proizvedene
sortimente istovrsne kakvoće između odjela različitih
po kategoriji zdravstvenog stanja, obavljeno je
sukladno testovima kao za prethodnu hipotezu. Naime,
uspoređivani su odjeli predstavljali dvije od tri kategorije
zdravstvenog stanja, odnosno nedostajali su oni u kategoriji
sastojina umjereno narušenog zdravstvenog stanja,jer


g.j. “Kobiljak-Bitoraj” nije obrađena tijekom istraživačkog
razdoblja.S obzirom na dvije grupe podataka i njihove
nejednake veličine, općenito gledano, navedene su
analize dolazile u obzir. Nerazmjer u veličini grupa odnosi
se na to da su za kategoriju sastojina izrazito narušenog
zdravstvenog stanja prikupljeni podaci iz pet odjela, a
za kategoriju dobrog (zadovoljavajućeg) zdravstvenog
stanja iz dva odjela.




ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 255     <-- 255 -->        PDF

E. Paladinić, D. Štimac, H. Marjanović, I. Balenović, M. Z. Ostrogović: SUŠENJE OBIČNE JELE (Abies alba Mill.) ... Šumarski list – Posebni broj (2011), 248-263


Tablica 1. Osnovni strukturni podaci o stablima jele u istraživanim odjelima


Table 1 Main structural data about fir trees in forest compartments encompassed by research


Gospodarskajedinica, brojodjelaForest
ManagementUnit, Forest
compartmentnumber
PovršinaodjelaForest
compartment
area
NadmorskavisinaAboveSea level
BrojstabalaNumberoftrees
Temeljnica
Stembasalarea
Drvna zaliha po debljinskim razredimaGrowing stock divided in diameter classes
OmjersmjesepodrvnojzalihiGrowing
stockratio
GodišnjitečajniprirastMeanannualincrement
category
Uzorak*
1
Sample
Kategorijazdravstvenogstanjasastojine*
2
Healthstatusof stand10-30cm
31-50cm
Iznad 51 cmAbove 51 cm
UkupnoTotal
ha m N ha-1
m
2
ha
-1
m
3
ha
-1
m
3
ha
-1
m
3
ha
-1
m
3
ha
-1
% m
3
ha
-1
Brloško, 1 34,9 932 151 25,29 13,49 77,66 206,79 297,94 74,0 3,61 89 A
Brloško, 5 23,7 825 97 13,9 10,46 38,44 74,39 123,29 68,0 1,43 99 A
Brloško, 15 34,2 885 87 12,18 13,69 37,58 97,69 148,96 67,0 1,93 103 A
Brloško, 17 22,2 900 113 21,11 7,43 48,83 170,05 226,31 63,0 2,61 78 A
Brloško, 28 28,7 1.000 46 6,58 5,91 24,17 34,99 65,08 26,0 1,22 76 A
Široka Draga, 29 50,0 1.005 189 15,12 21,0 25,0 141,0 187,0 43,27 2,80 50 B
Široka Draga, 59 44,8 960 238 31,35 34,0 79,0 296,0 409,0 76,3 4,40 50 B


1


* broj jelovih stabala u odjelu kojima su na terenu prikupljeni podaci te čine uzorak za statističke analize


number of fir trees for which data in forest compartment has been collected during selection cutting, representing sample for statistical analysis


2


* načelna kategorija obzirom na zdravstveno stanje stabala jele u sastojini:A–sastojine izrazito narušenog zdravstvenog stanja;B –sastojine dobrog (zadovoljavajućeg) zdravstvenog stanja


stand category regarding health conditions of fir trees in the stand: A – stands of seriously disturbed health condition; B- stands of good health condition


predstavlja jednu od tri kategorije jelovih sastojina
glede općeg zdravstvenog stanja stabala
jele. To su sljedeće g.j.: “Brloško”, “Široka
Dra ga”i“Kobiljak-Bitoraj”.


Šume UŠPDelnice mahom su gorske buko
vo-jelove šume. Od četiri šumske zajednice
u kojima pridolazi jela na ovom
po dručju, najrasprostranjenija je Abieti-Fagetum
illyricumHt. Inače, s obzirom na matične
stijene ovoga područja, jelove šume rastu
na silikatnim te na vapnenačkim podlogama.


Tijekom razdoblja istraživanja događale
su se promjene, kako s obzirom na odabir
odjela za prikupljanje podataka,tako i s obzirom
na brojnost planiranih odjela. Do tih promjena
došlo je zbog promjena u planu i
poslovanju Podružnice, ali i poradi tehničkih
poteškoća te dugotrajnijih vremenskih neprilika
(primjerice dugo zadržavanje debelog
snježnog pokrivača) koje su značajno utjecale
na proizvodnju u tekućoj godini. Iz tih
razloga,između ostalog, snimanja na području
g.j. “Kobiljak-Bitoraj”su izostala.


Prvo terensko prikupljanje podataka započe
lo je prebornom sječom u 5 odjelu g.j. “Brlo
ško”. Podaci o drugim odjelima u kojima su
sni matelji iz šumarija obavljali izmjere po
do go vorenoj metodologiji, prikazani su u tablici
1.




ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 257     <-- 257 -->        PDF

E. Paladinić, D. Štimac, H. Marjanović, I. Balenović, M. Z. Ostrogović: SUŠENJE OBIČNE JELE (Abies alba Mill.) ... Šumarski list – Posebni broj (2011), 248-263


gledano po pojedinim odjelima s 6,38 % do 54,41 % u
odjelu 28 g.j. “Brloško”.


Drvni ostatak kao stanovitu kategoriju sortimenta
teško je ekonomski vrednovati zbog njegove relativne
neupotrebljivosti, iako bi u bliskoj budućnosti mogao
postati značajan, posebice kao sortiment iz kojega bi se


proizvodila drvna sječka, koja inače služi i kogeneracijskim
energanama na šumsku biomasu za proizvodnju
električne i toplinske energije. Obujmom i brojem
komada ta je kategorija u ukupnom uzorku proizvedenih
sortimenata zastupljena s izrazito malim udjelom, a
u oba odjela g.j. “Široka Draga”nije niti zabilježena.


Tablica 2. Broj stabala uzoraka i udio obujma svake sortimentne klase u zbirnom obujmu sortimentnih klasa uzorka ostvarene proizvodnje


Table 2 Trees number of samples and percent of each assortment class volume in assortment classes cumulative volume for sample of realized production


SortimentneklaseAssortmentclasses
Gospodarska jedinica “Brloško”
Forest Management Unit “Brloško”
Odjel br./Forest compartment .
Gospodarska jedinica “Široka Draga”
Forest Management Unit “Široka Draga”
Odjel br./Forest compartment .
1 5 15 17 28 29 59
1
n
2
RuO % n RuO % n RuO % n RuO% n RuO % n RuO % n RuO %
Furnirski trupciVeneer logs 0 0,0 1 0,02 0 0,0 0 0,0 0 0,0 5 3,01 2 1,35
Pilanski trupci 1. klase1 st class saw logs 20 13,25 52 23,04 39 20,96 27 15,71 7 5,85 43 34,47 43 35,95
Pilanski trupci 2. klase2 nd class saw logs 40 15,97 64 21,77 51 21,39 36 17,36 20 13,93 48 31,28 48 27,36
Pilanski trupci 3. klase3 rd class saw logs 53 28,21 84 36,90 52 21,27 37 16,29 27 20,27 49 24,86 49 28,84
Celuloza i ogrjevno drvoPulp- and firewood 85 40,95 95 16,99 99 35,05 78 48,45 68 54,41 49 6,38 50 6,50
Drvni ostatakRecovered wood 12 1,62 19 1,28 15 1,33 14 2,18 26 5,54 0 0,0 0 0,0
Br. stabala uzorkaSample trees . 89 99 103 78 76 50 50


1


n - broj stabala u uzorku iz kojih je izrađen sortiment (-ti) pojedine klase .Trees number of sample from which certain assortment(s) was (were)carryed out


2


RuO - relativni udio obujma sortimentne klase u zbirnom proizvedenom obujmu sortimentnih klasa uzorka pojedinog odjelaPercentage of assortment class volumein cumulative,produced assortment classes volume for sample of certain forest compartment.




ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 256     <-- 256 -->        PDF

E. Paladinić, D. Štimac, H. Marjanović, I. Balenović, M. Z. Ostrogović: SUŠENJE OBIČNE JELE (Abies alba Mill.) ... Šumarski list – Posebni broj (2011), 248-263


REZULTATI ISTRAŽIVANJAI RASPRAVA – Results of research and discussion


Kako je osnovni zadatak istraživanja ispitivanje i
dokazivanje postojanja statistički značajnih razlika prilikom
usporedbe plana proizvodnje šumskih sortimenata
i ostvarene proizvodnje po sortimentnim klasama
u odjelima zahvaćenim značajnim sušenjem jele, najprije
se prikazuju i razmatraju rezultati ispitivanja
radne hipoteze H1.


Osnovni problem u istraživanjima sortimentne
strukture je taj,da određeni broj stabala ne sadrži sortimente
svih kvalitetnih klasa. Vuletić (1996) u svom
radu tvrdi kako je posljedica te pojave grupiranje izmjerenih
podataka u dva odvojena oblaka, od kojih
jedan predstavlja prave vrijednosti, a drugi oblak podataka
leži na x-osi i sadrži vrijednosti obujma jednake
nuli. Te nulte vrijednosti autorica naziva “neprave
nule”. One nisu pokazatelj loše sortimentne kvalitete
stabala, već ukazuju na nepotpunu sortimentnu strukturu
kao uobičajenu i/ili gospodarski ciljanu pojavu.
Tako na primjer, stablo s dva sortimenta (furnir i pilanski
trupci 1. klase) imat će u ekonomskom smislu atribut
visoke kvalitete.


Ispitujući obujam furnirskog (F) sortimenta, u svim
su odjelima osim u jednom (“Široka Draga”, odjel 29)
potvrđene statistički značajne razlike srednjih vrijednosti
obujma između stvarnog stanja i plana. Dobiveni
rezultat bio je za očekivati, jer pet od sedam odjela pripada
kategoriji izrazito narušenog zdravstvenog stanja,
te od stabala jele u takvim sastojinama nije niti za očekivati
da će u deblima sadržavati najvišu kvalitetnu
klasu drva. Inače, sortimentne tablice predviđaju svakom
stablu koje prsnim promjerom prelazi donju granicu
za furnirski trupac određeni udio furnira u deblu, a
to je činjenica koja znatno utječe na razlike između
proizvedene strukture sortimenata i planske veličine.
Inače, obujam F sortimenta u zbirnom obujmu svih sortimentnih
klasa cjelokupnog uzorka ostvarene proizvodnje
sudjeluje s 0,59 %, a gledano po pojedinim
odjelima s 0,00 % u četiri odjela do najviše s 3,01 % u
odjelu 29 g.j. “Široka Draga” (tablica 2). Rebula
(1996) pri izradi sortimentnih tablica deblovine jele ne
spominje sortiment furnira, dok jeŠušnjar (2003), u
svom istraživanju značajki kakvoće stabala obične jele
na uzorku od 1.404 stabla, imao svega 0,23 % obujma
F trupaca od ukupno izrađenog obujma uzorka. On na
osnovi prijašnjih istraživanja te svog istraživanog
uzorka zaključuje da su furnirski trupci kod jele u prebornim
sastojinama vrlo rijetki te su rezultat velikog
broja povoljnih čimbenika, od stanišnih sastojinskih i
klimatskih do genetskih svojstava pojedinih stabala.


Pilanski trupci 1. klase pojavljuju se od debljinskog
razreda 32,5 cm, točnije od prsnog promjera 34,0 cm.
Statistički značajne razlike obujma 1. klase između
proizvedene i planirane strukture pokazale su se u svim
odjelima,izuzev odjela 15 g.j. “Brloško”,gdje rezultat
dvostranog t-testa iznosi 0,080,što je nešto iznad granice
signifikantnosti od 0,050.Također je za odjel 5 rezultat
od 0,049 neposredno ispod granične vrijednosti,
no ipak ukazuje na značajnost razlika (tablica 3). Obujam
trupaca 1. klase u zbirnom obujmu svih sortimentnih
klasa cjelokupnog uzorka ostvarene proizvodnje
sudjeluje s 21,14 %, a gledano po pojedinim odjelima s
5,85 % do 35,95 % u odjelu 59 g.j. “Široka Draga”.


Za pilanske trupce 2. klase situacija je nešto drukčija.
Značajne razlike u obujmu te kvalitetne klase između
proizvedenih i planskih količina utvrđene su
T-testom za tri odjela,od kojih dva predstavljaju kategoriju
dobrog zdravstvenog stanja, a jedan kategoriju
izrazito narušenog stanja (odjel 5). U preostala četiri
odjela izrazito narušenog zdravstvenog stanja, test je
ukazao na nepostojanje statistički značajnih razlika, od
toga za odjele 1 i 15 g.j. “Brloško”sa značajnošću daleko
većom od granične. Obujam trupaca 2. klase u
zbirnom obujmu svih sortimentnih klasa cjelokupnog
uzorka ostvarene proizvodnje sudjeluje s 21,24 %, a
gledano po pojedinim odjelima s 13,93 % do 31,28 % u
odjelu 29 g.j. “Široka Draga”.


U slučaju jelovih pilanskih trupaca 3. klase na statistički
značajne razlike obujma tog sortimenta test je
ukazao u dva odjela izrazito narušenog zdravstvenog
stanja (1 i 5 odjel) te u dva odjela g.j. “Široka Draga”.
Razlike između proizvedene i planirane količine te
kvalitetne klase nisu dokazane u odjelima 15, 17 i 28


g.j.“Brloško”. Prema broju izrađenih odnosno preuzetih
komada trupaca 3. klase u ukupnom uzorku svih
stabala, oni su najzastupljeniji nakon kategorije celuloznog
i ogrjevnog drva. Deskriptivnom analizom je
također uočeno kako je broj komada te klase u odjelima


g.j.“Široka Draga”značajan,odnosno velik uspoređujući
ga s odjelima g.j. “Brloško”,gdje je ta prisutnost u
najvećoj mjeri uvjetovana lošom kvalitetom deblovine
jelovih stabala zahvaćenih sušenjem,odnosno potpunih
sušaca. Obujam trupaca 3. klase u zbirnom obujmu svih
sortimentnih klasa cjelokupnog uzorka ostvarene proizvodnje
sudjeluje s 25,40 %, a gledano po pojedinim
odjelima s 16, 29 % do 36,90 % (odjel 5 g.j. “Brloško”).


Kategorija sortimenata celulozno i ogrjevno drvo
brojem komada i njihovim duljinama prednjači u ukupnom
uzorku izrađenih sortimenata.Ta se činjenica najvećim
dijelom temelji na lošoj kvaliteti drveta stabala
koja se suše ili su potpuno suha u trenutku obaranja.T-
test je ukazao na značajne razlike između proizvedenog
i planiranog obujma tih sortimenata za sve odjele obuhvaćene
istraživanjem osim odjela 5 g.j. “Brloško”gdje
razlika prema testu nema. Drvni obujam te kategorije
sortimenata u zbirnom obujmu svih sortimentnih klasa
uzorka ostvarene proizvodnje sudjeluje s 29,94 %, a




ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 258     <-- 258 -->        PDF

Tablica 3.Rezultati ispitivanja neovisnimT testom obujma istovrsnih sortimenata po odjelima između uzorka ostvarene i planirane proizvodnje –
primjer pilanskih trupaca 1. i 2. sortimentne klase


Table 3
Results of independent-samples t test for equivalent assortments volume compared between samples of realised and planned production –
example of 1stand 2ndclass saw logs


Obujam pilanskih trupaca 1. klase Obujam pilanskih trupaca 2. klaseVolume of 1st class saw logs Volume of 2nd class saw logsIspitivanje Ispitivanje
jednakosti jednakosti
Gospodarska jedinica, varijanci varijanci
broj odjela (Levene test) Ttest jednakosti aritm. sredina Ttest jednakosti aritm. sredinaForest Management Levene´s
Unit, Test for
Forest compartment Equality
number of Variances
Značaj-Stupnjevi Srednja
F
nost t veličina slobode razlika
Signifit
value Degrees Mean
cance of freedom Difference
Brloško, 1 EVA*1 11,815 0,001 2,928 176 0,119
EVnA 2,928 129,122 0,119
Brloško, 5 EVA 56,821 0,000 -1,988 196 -0,284
EVnA -1,988 118,737 -0,284
Brloško, 15 EVA 11,671 0,001 1,764 204 0,064
EVnA 1,764 170,324 0,064
Brloško, 17 EVA 8,241 0,005 2,624 154 0,256
EVnA 2,624 117,330 0,256
Brloško, 28 EVA 0,053 0,818 5,965 150 0,221
EVnA 5,965 122,601 0,221
Široka Draga, 29 EVA 57,544 0,000 -4,039 98 -0,808
EVnA -4,039 57,078 -0,808
Široka Draga, 59 EVA 37,071 0,000 -3,664 98 -0,297
EVnA -3,664 61,390 -0,297
(Levene test)
obujma sortimenata
Levene´s
obujma sortimenatat-test for Equality of Means Test for t-test for Equality of MeansEqualityof Variances
Značajnost Srednja Značajnost Stupnjevi Značajnost
(2-strano) razlika
F
Significance t veličina slobode (2-strano)
Significance Mean Degrees t value Degrees Significance
(2-tailed) Difference of freedom of freedom (2-tailed)
0,004 0,343 10,054 0,002 1,265 176 0,208
0,004 0,343 1,265 149,942 0,208
0,048 -0,246 37,664 0,000 -2,831 196 0,005
0,049 -0,246 -2,831 128,818 0,005
0,079 0,216 7,601 0,006 ,621 204 0,536
0,080 0,216 ,621 190,034 0,536
0,010 0,459 11,557 0,001 1,709 154 0,090
0,010 0,459 1,709 127,893 0,090
0,000 0,649 20,965 0,000 1,782 150 0,077
0,000 0,649 1,782 109,131 0,078
0,000 -0,878 22,115 0,000 -5,159 98 0,000
0,000 -0,878 -5,159 66,340 0,000
0,000 -0,562 16,958 0,000 -2,247 98 0,027
0,001 -0,562 -2,247 67,146 0,028


* EVA- dio rezultataTtesta u kojima se koristi pretpostavka da su varijance dvaju uzoraka homogene –one part of t test results in which equal variances of two independent samples
are assumedEVnA- dio rezultataTtesta u kojima se koristi pretpostavka kako varijance dvaju uzoraka nisu homogene –one part of t test results in which equal variances of two independent
samples are not assumed


E. Paladinić, D. Štimac, H. Marjanović, I. Balenović, M. Z. Ostrogović: SUŠENJE OBIČNE JELE (Abies alba Mill.) ... Šumarski list – Posebni broj (2011), 248-263




ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 259     <-- 259 -->        PDF

E. Paladinić, D. Štimac, H. Marjanović, I. Balenović, M. Z. Ostrogović: SUŠENJE OBIČNE JELE (Abies alba Mill.) ... Šumarski list – Posebni broj (2011), 248-263


U skladu s tim su i rezultatiT-testa koji su za sve menta”(tzv. otpad) u bruto obujmu stabla. Na temelju
odjele pokazali statistički značajne razlike obujma te


navedenog,dalje u radu se ne daje važnost u obrazlagakategorije
između proizvedenih i planiranih količina,


nju te sortimentne kategorije.
nposebice iz razloga što sortimentne tablice za planira-


Provedenim analizama može se zaključiti da je hinje
svakom stablu pridjeljuju određeni udio tog “sorti-poteza o neslaganju plana proizvodnje šumskih sorti-


Tablica 4. Rezultati ispitivanja neovisnimTtestom obujma istovrsnih sortimenata između dvaju utvrđenih kategorija zdravstvenogstanja istraživanih odjela


Table
4
Results of independent-samples t test for equivalent assortments volume compared between two health status categories of forest compartments encompassed
by research


SortimentnetneklaseAssortmentclasses
Ispitivanje jednakostivarijanci (Levene test)
Levene´s Test for
Equality of VariancesTtest jednakosti aritmetičkih sredina obujma sortimenatat-test for Equality of Means of assortments volumeF
ZnačajnostSignificance
t veličinat value
StupnjevislobodeDegrees of
freedom
Značajnost(2-strano)
Significance(2-tailed)
SrednjarazlikaMeanDifference
Standardnapogreška razlikaStandard Error
Difference
Furnirski trupciVeneer logs
EVA*
1EVnA
113,841 0,000
5,116
2,418
54399,001
0,0000,017
0,1290,129
0,0250,053
Pilanski trupci 1. klase1st class saw logs
EVAEVnA
8,440 0,004
10,6159,648
543133,788
0,0000,000
1,3511,351
0,1270,140
Pilanski trupci 2. klase2nd class saw logs
EVAEVnA
1,149 0,284
9,3638,839
543138,483
0,0000,000
0,9770,977
0,1040,110
Pilanski trupci 3. klase3rd class saw logs
EVAEVnA
13,365 0,000
4,8125,596
543178,878
0,0000,000
0,5570,557
0,116
0,100
Celuloza i ogrjevno drvoPulp- and firewood
EVAEVnA
78,679 0,000
-6,428-12,631
543536,730
0,0000,000
-1,034-1,034
0,1610,082
Drvni ostatakRecovered wood
EVAEVnA
36,194 0,000
-3,182-6,717
543444,000
0,0020,000
-0,083-0,083
0,0260,012


* EVA- dio rezultataTtesta u kojima se koristi pretpostavka da su varijance dvaju uzoraka homogene - one part of t test results in which equal variances of two independent


samples are assumed
EVnA- dio rezultataTtesta u kojima se koristi pretpostavka kako varijance dvaju uzoraka nisu homogene - one part of t test results in which equal variances of two independent
samples are not assumed




ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 260     <-- 260 -->        PDF

E. Paladinić, D. Štimac, H. Marjanović, I. Balenović, M. Z. Ostrogović: SUŠENJE OBIČNE JELE (Abies alba Mill.) ... Šumarski list – Posebni broj (2011), 248-263


menata i ostvarene proizvodnje po kvalitetnim klasama
potvrđena,jer su dokazane statistički značajne razlike
u većini ispitivanih kombinacija.


Ispitujući H2 hipotezu,ANOVAi T-testom potvrđene
su statistički značajne razlike varijanci obujma
sortimenata između dviju ispitivanih kategorija zdravstvenog
stanja sastojina, za svaku kvalitetnu klasu sortimenta.
Jednako tako statistički su potvrđene razlike u
srednjim vrijednostima obujma sortimenata između te
dvije grupe uzoraka uspoređujući klasu po klasu sortimenta.
Za navedene testove podaci obujma uzoraka sadržavali
su uvijek neku vrijednost, 0 za nepostojanje
sortimenta ili neki decimalni broj predstavljajući izmjeren
ili planski obujam, dakle nije bilo varijabli bez
podataka (engleski:System missing) u analizama.


Dobiveni rezultati potvrđuju drugu hipotezu,odnosno
utjecaj kategorije zdravstvenog stanja na proizvedenu
sortimentnu strukturu. Time su ustanovljene
statistički značajne razlike u strukturi proizvedenih sortimenata
između sastojina/odjela dobrog i onih izrazito
narušenog zdravstvenog stanja (g.j. “Brloško”).


U raduZečić i dr.(2009) za svoj uzorak navode
kako ukupno iskorištenje drvnoga obujma stabala “3b”
stupnja posušenosi (osutost krošnje od 81 do 99 %) iz


ZAKLJUČCI
Problemi s kojima se suočava proizvodna grana šumarstva
u dinarskim bukovo-jelovim šumama, posebice
onim zahvaćenim intenzivnim sušenjem jele, postoje već
par desetljeća. Osim što takve sastojine degradiraju u ekološkom
smislu mijenjajući i narušavajući strukturu te degradirajući
šumsko tlo, proces sušenja jelovih stabala ima
za posljedicu i značajne ekonomske gubitke kao što su
smanjeni prihodi u odnosu na troškove proizvodnje jelovih
sortimenata uslijed stalnog degradiranja kvalitete drveta
zahvaćenog sušenjem.
S ciljem doprinosa u rješavanju navedene problematike,
ovim istraživanjem je obavljena usporedba plana
proizvodnje šumskih sortimenata s ostvarenom proizvodnjom
po sortimentnim klasama u odjelima zahvaćenim
značajnim sušenjem jele. Inače, često neslaganje plana
proizvodnje s ostvarenom kvalitetnom strukturom drvnih
sortimenata poznato je Proizvodnoj službi HŠ d.o.o. već
otprije i tou jelovim šumamai šumama drugih naših glavnih
vrsta drveća. Osnovni razlog tom neslaganju, posebice
u slučajevima jelovih sastojina jednake kategorije
zdravstvenog stanja, najvjerojatnije leži u sortimentnim
tablicama koje su uz distribuciju broja doznačenih stabala
osnovni element u izradi planova proizvodnje. Iako konkretno
za jelu postoje sortimentne tabliceza redovnu prebornu
sječu,a isto tako i za sanitarnu sječu sušaca, ne
mijenja na stvari da se neslaganje često dešava. Drugi razlog
značajno manje vjerojatnosti i utjecaja na krajnji rezultat
proizvodnje je odabir neprikladne tarife.


nosi 73,79 %, a “4” stupnja 71,55 %, stoga postotni
udio otpada iznosi 26,51 % odnosno 28,45 %. Kod posušenih
stabala jele obične otpad se povećava za oko 10
% u odnosu na prijašnja istraživanja kod zdravih stabala.
Navedeni autori tvrde kako je razlog tomu veća
pojavost truleži u deblu, natrula i trula bjeljika, polomljeni
i truli dijelovi krošnje.Također se pod zaključnim
razmatranjima iznosi kako prihod od prodaje drvnih
sortimenata izrađenih iz posušenih stabala obične jele
neposredno ovisi o stupnju oštećenja krošnje i prsnom
promjeru. Sobzirom na te čimbenike, vrijednost jediničnog
drvnog obujma manja je i do 45 % u odnosu na
drvne sortimente zdravih stabala prebornih sječa.


Što se tiče rezultata u pogledu ispitivanja prisutnosti
štetne entomofaune u odjelima zahvaćenim intenzivnim
sušenjem jele, a provedenim u sklopu istraživanja tijekom
2008.godine, utvrđena je prisutnost kukaca koji naseljavaju
drvo kada je ono već u polu suhom/ sasvim suhom
stanju, a ne pripadaju potkornjacima.Tragovi jelinih potkornjaka
na uzorcima nađeni su maloj mjeri,što znači da
oštećena stabla s kojih su uzeti nisu najvjerojatnije stradala
od posljedica napada potkornjaka. Nakon toga,
uzorci nisu uzimani za daljnja ispitivanja, pa tako nije
utvrđivana daljnja korelacija prisutnosti štetnika i posljedica
intenzivnog sušenja jele.


– Conclusions
Za ispitivanje statistički značajnih razlika u obujmu sortimentnih
klasa između ostvarene proizvodnje i plana ko rišteni
su najprijeANOVA, test homogenosti varijance iT-
test. Rezultati ispitivanja jednakosti varijanci i sred njih vr ijednosti
obujma furnirskog sortimenta ukazali su ka ko se
proizvedena količina tog sortimenta statistički raz likuje od
planirane u svim odjelima obuhvaćenim is tra živanjem os im
jednog.Takvi rezultati su u korelaciji s lo šim zdravst venim
stanjem jelovih stabala u istraživan im odjelima,gdje nije za
očekivati prisutnost stabala furni rskih svojsta va drva, što se
ne može reći za dva odjela g.j. “Široka Draga”.
Ispitivanjem obujma pilanskih trupaca 1. klase ustano
vljene su statistički značajne razlike u 6 od 7 odjela,
a s obzirom na rezultatT-testa 0,080 za taj jedan odjel
ko ji ne pokazuje razlike, može se reći da je H1 potvrđe na
za tu klasu sortimenta. U slučaju obujma pilanskih
trupaca 2. klase u četiri od sedam odjela nisu dokazane
značajne razlike između planskih i proizvedenih količina,
što ukazuje kako sortimentne tablice za tu kvalitetnu
klasu daju relativno dobru procjenu udjela sortime n
ta u bruto obujmu odjela i kada se radi o sastojinama
izrazito narušenog zdravstvenog stanja. Statistički značajne
razlike obujma pilanskih trupaca 3. Klase između
proizvedenih i planiranih količina ustanovljene su kod
četiri odjela, a u preostala tri odjela g.j. “Brloško”nisu
značajne. Kategorija celuloznog i ogrjevnog drva,od


nosno njihov proizvedeni obujam statistički serazlikuje
od planske količine, a objašnjava se lošom kvalitetom dr




ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 261     <-- 261 -->        PDF

E. Paladinić, D. Štimac, H. Marjanović, I. Balenović, M. Z. Ostrogović: SUŠENJE OBIČNE JELE (Abies alba Mill.) ... Šumarski list – Posebni broj (2011), 248-263


va stabala jele koja se uklanjaju iz odjela,jer su zahvaće na
procesom sušenja. Rezultati ispitivanja obujma drvnog
os tatka očekivano su pokazali najiz razitije statističke razli
ke (p < 0,001) između pro izvedenog i planiranog ob u j ma
za sve odjele,te zbog poteškoća u njegovom snimanju
na terenu i proble ma u određivanju njegove tržišne vrijednosti
izosta lo je daljnje obrazlaganje po toj kategoriji.


Druga bitna smjernica ostvarena u istraživanju bila
je usporedba proizvodnje sortimenata između jelovih
sa stojina dobrog zdravstvenog stanja i izrazito narušenog
zdravstvenog stanja. Istraživanjem su ustanovljene
značajne razlike u strukturi proizvedenih sortimenata
između tih dviju kategorija zdravstvenog stanja sastojina,
čime je potvrđena hipoteza H2 postavljena ovim
istraživanjem. Imajući u vidu prethodno navedene činjenice,
prilikom izrade plana proizvodnje za sve one
buduće odjele/odsjeke u najugroženijoj kategoriji, tre-


LITERATURA
Androić,M., D.Cestar,1975: Problematika istraživanja,
Istraživanje uzroka i posljedica sušenja
prirodnih jelovih šuma u SR Hrvatskoj. Radovi
23, 11–16, Zagreb.
Androić,M., D.Cestar,V.Hren,1975: Zaključne
napomene i preporuke za gospodarenje,
Istraživanje uzroka i posljedica sušenja prirodnih
jelovih šuma u SR Hrvatskoj. Radovi 23,
152–153, Zagreb
Anić,I., J. Vukelić, S. Mikac, D. Bakšić, D.


Ugarković, 2009: Utjecaj globalnih klimatskih
promjena na ekološku nišu obične jele
(Abies albaMill.) u Hrvatskoj. Šum. list,3–4, s.


135–144.
Anon.,1995: Hrvatske norme proizvoda iskorištavanja
šuma. II. izdanje, Državni zavod za normizaciju
i mjeriteljstvo, Zagreb.
Bauch, J., 1986: Characteristics and response of
wood in declining trees from forests affected by
pollution. IAWABull. NS 7, 269–276.
Bezak,K., V.Krejči, B. Vrbek,1991: Propadanje
jele praćeno promjenama vitalnosti i prirasta
šume bukve i jele od 1969.–1990. godine. Rad.
Šumar. inst. 26(1): 115–128, Zagreb
Certini,G.,Corti,G.,Ugolini, F.C., 2000: Influence
of soil properties on the mortality of silver
fir in Tuscany, Italy. Forstw. Cbl. 119,
323–331
Glavač, M., H. Koenies, B. Prpić, 1985: Zur
Imissionbelastung der industriefernen Buchen
und Buchentannenwaelder in den Dinarischen
Gebirgen Nortwestjugoslaviens. Verhandelung
der Gesellschaft fuer Oekologie, Band XV: 237–
247, Gratz (Goettingen 87).
Innes, J.L., 1993. Forest Health: ItsAssessment and
Status. CAB InternationalWallingford, Oxon, UK


balo bi pomnije odabirati najprikladnije sortimentne ta


blice,kako bi plan bio što bliži ostvarivoj proizvodnji.


Jedno od pitanja koje se nameće nakon istraživanja
je pitanje: da li se sanitarne sječe jelovih sastojina
mogu optimizirati na način da se pokušaju prostorno i
vremenski uskladiti na godišnjoj razini u cilju smanjenja
troškova proizvodnje?


U konačnici, prihod proizvodnje šumskih drvnih
sortimenata, on se može iskazati na nekoliko načina: a)
na temelju podatka o prikrojenom sortimentu u šumi
(po udarenoj pločici), b) na temelju podatka o prodanim
količinama iz računovodstvenih faktura (takav prihod
je dosta varijabilan podatak), i c) prihoddobiven iz
podataka o razduženju odjela/odsjeka. Što se tiče troškova
proizvodnje, oni ovise o količini dozančenog drvnog
obujma u odjelu koji izravno utječe na normu
sječe i izrade u određenom odjelu.


– References
Kauzlarić,K., 1988: Utjecaj štetnih polutanata na
propadanje šuma u Gorskom Kotaru. Šum. list,
vol. 112: 231–245.
Komlenović,N., N. Matković, D. Moćan, P.
Rastovski,1997: Unos onečišćenja iz zraka u
šumi bukve i jele (Abieti-Fagetum “dinaricum”)
u predjelu Lividrage u zapadnoj Hrvatskoj. Šum.
list, 7–8: 353–360, Zagreb.
Krehan, H., 1989: Das Tannensterben in Europa.
Eine Literaturstudie mit kritischer Stellungnahme.
FBVABerichte 39, 1–56.


Krpan,A., D.Pičman,2001:Neka obilježja iskorištavanja
hrvatskih jelovih šuma. Obična jela
(Abies alba Mill.) u Hrvatskoj, Prpić, B. (ur.).


Akademija šumarskih znanosti, Zagreb. 659–686.
Larsen, J.B., 1986. Das Tannensterben: eine neue


Hypothese zur Klärung des Hintergrundes dieser
rätselhaften Komplexkrankheit der Weisstanne
(Abies albaMill.). Forstw. Cbl. 105, 381–396.


Meyer,H., 1957: Beitrag zur Frage der Rückgängigkeitserscheinungen
der Weisstanne (Abies alba
Mill.) am Nordrand ihres Naturareals. Arch.
Forstw. 6, 719–787.


PCC, 1998: Manual on methods and criteria for harmonized
sampling, assesment, monitoring and analysis
of the effects of air pollution on forests. UN/ECE
and EC, Geneva and Brussels, PCC Hamburg.


Potočić,N., I.Seletković,2000a: Stanje oštećenosti
šuma u Republici Hrvatskoj 1998. godine.
Šum. list, 1–2: 51–56, Zagreb.


Potočić, N., I. Seletković, 2000b: Oštećenost
šuma u Hrvatskoj 1999. godine. Šumarski institut,
Jastrebarsko, rukopis, 24 str.


Potočić,N., I.Seletković,2001: Oštećenost šuma


u Hrvatskoj 2000. godine. Izvješće za JP “Hrvat


ske šume”, Šumarski institut, Jastrebarsko.




ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 262     <-- 262 -->        PDF

E. Paladinić, D. Štimac, H. Marjanović, I. Balenović, M. Z. Ostrogović: SUŠENJE OBIČNE JELE (Abies alba Mill.) ... Šumarski list – Posebni broj (2011), 248-263


Potočić,N., I.Seletković,2002: Oštećenost šuma
u Hrvatskoj 2001. godine. Izvješće za JP “Hrvatske
šume”, Šumarski institut, Jastrebarsko.


Potočić,N., I.Seletković,2003: Oštećenost šuma
u Hrvatskoj 2002. godine. Izvješće za JP “Hrvatske
šume”, Šumarski institut, Jastrebarsko.


Potočić,N., I.Seletković,2004: Oštećenost šuma
u Hrvatskoj 2003. godine. Izvješće za JP “Hrvatske
šume”, Šumarski institut, Jastrebarsko.


Potočić,N., I. Seletković, D. Ugarković,A.
Jazbec, S.Mikac,2008:The influence of climate
properties on crown condition of Common
beech (Fagus sylvaticaL.) and Silver fir (Abies
albaMill.) onVelebit. Periodicum biologorum,
Vol.110 No.2, pp. 145–150.


Prka,M., 2001: Udio i kakvoća šumskih sortimenata
u oplodnim sječama bukovih sastojina bjelovarske
Bilogore. Magistarski rad, 103, Zagreb.


Prka, M., T. Poršinsky, 2009: Usporedba strukture
tehničke oblovine jednodobnih bukovih sječina
u sortimentnim tablicama izrađenim primjenom
normi HRN (1995) i HRN EN 1316–1: 1999.
Šum.list, 133 (1–2): 15–25.


Prpić, B., 1975: Zakorjenjivanje i hidratura obične
jele. Istraživanje uzroka i posljedica sušenja prirodnih
jelovih šuma u SR Hrvatskoj. Rad. šum.
Inst., vol. 23: 41–53, Jastrebarsko.


Prpić,B., N.Komlenović, Z.Seletković,1988:
Propadanje šuma u SR Hrvatskoj. (Dieback of Forests
in Croatia). Šum. list (5/6): 195–216, Zagreb.


Prpić,B., Z.Seletković,2001: Ekološka konstitucija
obične jele. Obična jela (Abies albaMill.) u
Hrvatskoj, Prpić, B. (ur.). Akademija šumarskih
znanosti, Zagreb. 255–269.


Rebula,E., 1996: Sortimentne i vrijednosne tablice
za deblovinu jele. Mehanizacija šumarstva br.4:
201–222, Zagreb


Schütt,P.,1977: DasTannensterben: der Stand unseres
Wissens über eine aktuelle und gefährliche
Komplexkrankheit der Weisstanne (Abies alba
Mill.). Forstw. Cbl. 96, 177–186.


Seletković,I., N.Potočić,2004: Oštećenost šuma
u Hrvatskoj u razdoblju od 1999. do 2003. go-
dine. Šum. list CXXVIII (3-4): 137–148, Zagreb


Seletković,Z., I. Tikvić,1996: Oštećenost šumskih
ekosustava različitih stanišnih prilika u Re-
publici Hrvatskoj. U: Sever, S. (ur.): Zaštita


šuma i pridobivanje drva, Šumarski fakultet, Zagreb
i Šumarski institut, Jastrebarsko: 81–88.
Šafar,J., 1965: Problem sušenja jele i način gospodarenja
na Macelj gori. Šum. list, 89 (1/2): 1–16.


Štefančić,A., 1997: Udio drvnih sortimenata u volumenu
krupnog drva do 7cm promjera za hrast
lužnjak, hrast kitnjak i poljski jasen-suši tip.
Šum. list br.9–10: 479–497, Zagreb


Štefančić,A., 1998: Udio drvnih sortimenata u volumenu
krupnog drva do 7cm promjera za običnu
bukvu u jednodobnim sastojinama. Šum. list
br.7–8: 329–337, Zagreb.


Šušnjar, M., 2003: Some quality characteristics of
fir trees (Abies albaMill.) in the educational-experimental
forest site Zalesina, management unit
“Belevine”.Glasnik za šumske pokuse 40: 1–57.


Thomas, A.L., Gegout, J.C., Landmann, G.,
Dambrine,E.,King,D., 2002: Relation between
ecological conditions and fir decline in a
sandstone region of theVosges mountains (northeastern
France).Ann. For. Sci. 59, 265–273.


Tikvić,I., Z.Seletković, I.Anić,1995: Propadanje
šuma kao pokazatelj promjene ekoloških
uvjeta u atmosferi. Šum. list, CXIX (11-12):
361–372, Zagreb


Tikvić,I., Z.Seletković, D.Ugarković, S.Posavec,
Ž.Španjol,2008: Dieback of Silver Fir
(Abies albaMill.) on NorthernVelebit (Croatia). Periodicum
biologorum,Vol.110 No.2, pp. 137–143.


Vidaković,M., 1993: Četinjače, morfologija i varijabilnost.
Grafički zavod Hrvatske i “Hrvatske
šume”Zagreb, 741 p.


Vrbek,B., I.Pilaš,T.Dubravac, N.Potočić, I.
Seletković, M.Pernek,2008: Forest crown
condition and monitoring deposited matter in
Gorski Kotar area in Croatia. Zbornik savjetovanja
“Climate Change – Forest Ecosystems &
Landscape”, Priwitzer, T. (ur.). Forest Research
Institute, Zvolen, Slovačka, 112–112.


Vuletić,D., 1996: Ekonomski gubici na vrijednosti
drva hrasta lužnjaka (Quercus roburL.) kao posljedica
ozljeđivanja stabla. Magistarski rad, str.
1–89 +VI, Zagreb.


Zečić,Ž., I.Stankić, D. Vusić,A.Bosner, D.Jakšić,
2009: Iskorištenje obujma i vrijednost drvnih
so rtimenta posušenih stabala jele obične (Abies al baMill.).
Šum. list, CXXXIII (1–2): 27–37, Zagreb.


SUMMARY: The research problem, raised by Croatian Forests Ltd., Forest
Administration Delnice, is the frequent discrepancy in planned versus realised
yields during selecting cutting in fir-beach forests. This discrepancy between
planned and realised wood assortments structure and at the same time between
revenues, is significant for fir-beach stands affected by fir trees dieback.
The result is that performed sylvicultural activities in such disturbed stands, in




ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 263     <-- 263 -->        PDF

E. Paladinić, D. Štimac, H. Marjanović, I. Balenović, M. Z. Ostrogović: SUŠENJE OBIČNE JELE (Abies alba Mill.) ... Šumarski list – Posebni broj (2011), 248-263


order to get timber assortments, have questionable cost-effectiveness, and in
some cases are fully unprofitable. The key point in process of calculating planned
values according to timber assortments are so called “Assortment tables”,
empirical models for estimation of timber assortments structure, which
are definitely inappropriate for current climatic and disturbed stand conditions.
Hence, the aim of this research is to study existing Assortment tables for
fir, which are used by the Production department of Forest Administration
branch Delnice, in order to satisfy criteria for sufficiently reliable planning in
the production of timber assortments.


Material and methods. In order to ensure quality and uniformity of research
from the be ginning, the detailed plan of field activities was designed and
agreed for implementati on with Production department. On the research area
in target Forest management un i ts, a few forest compartments were chosen for
field data acquisition each year. In each of selected forest compartments it was
required to collect data for around 100 marked fir tr ees, which were felled during
selecting cutting. Diameter distribution of those hundred tr ees should represent
fir diameter distribution of whole compartment. Each of those fir tr ees
got measured diameter at breast height, total height, height of the first branch,
and all bucked timber assortments. From those data we got volumes (per trees
and per timber assortment). Ultimately, assortment structure data were collected
from seven forest co mpartments. Each compartment has two dataset, one
representing produced timber assortments (done by foresters) versus planned
assortment structure (calculated using assortments tables).


Concerning research aim, two hypotheses (H1, H2) were constructed. H1
states: If planned and realised timber assortments production from forest compartment
significantly affected by fir dieback is compared, than statistically significant
differences between planned and realised values according to
assortments classes will be confirmed. H2 states: If timber assortments production
is compared according to three general health categories of fir stands,
than statistically significant differences between same assortment classes will
be confirmed. For testing H1, One-way ANOVA was used together with Test of
Homogeneity of Variances. Analysed variables are veneer logs volume, sawlogs
(1st, 2nd and 3rd class), pulp-wood and firewood, and volume of wood residues
(recovered wood). Pulp-wood and firewood are in the same category,
because only 14 pieces of firewood were measured in whole sample. Wood residue
category refers to timber assortments thicker than 16 cm and left on forest
floor because of its uselessness for technical purposes (damaged, decayed).


Statistical significance of differences between samples of planned and realised
volume according to assortment classes was analysed. Testing homogeneity
of variances between these two samples showed in most cases that
variances of the same assortment classes’ volumes are not homogenous. Considering
this findings, Independent-samples T test was used for analyzing H1.
Analog to H1 testing, the same tests were used for H2 analyzing. Forest compartments
which were compared represented two of three health categories of
fir stands (stands of moderately damaged health condition were missing).
Those two compared groups of data were unequal in size, one consisting of
data acquired from 5 forest compartments, and another of data acquired from
two forest compartments.


This research was partially extended with sampling of fallen fir trees to get
a clue about insect and pest species which could be one of main factors causing
fir dieback. So, in the 2008 woody samples collected from fallen trees in
one forest compartment, were analysed in CFRI laboratory.


Research area. In wider context, research area represents fir-beach stands
of Gorski Kotar region, and narrower area is determined by boundaries of




ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 264     <-- 264 -->        PDF

E. Paladinić, D. Štimac, H. Marjanović, I. Balenović, M. Z. Ostrogović: SUŠENJE OBIČNE JELE (Abies alba Mill.) ... Šumarski list – Posebni broj (2011), 248-263


Forest Administration Branch Delnice i.e. forest area affected by intensive fir
trees dieback. The stands in focus represent main fir-beach forest community
in Gorski Kotar, Abieti-Fagetum illyricum Ht. Research activities on field
data acquisition were started in forest management unit “Brloško”. Data
about forest compartments included in research are presented in Table 1.


Results of research and discussion. Firstly, the results of H1 are presented
and discussed. Statistically significant differences between planned and realised
volumes were confirmed for veneer assortment, for all forest compartments
except one. The results were expected because five of seven compartments are
considered as stands of significantly disturbed health condition, where possibility
for production of high quality timber assortments from fir trees is minimal.
Another fact considerably affects on differences between planned vs realised
timber assortment structure is assortments tables, according to which each
tree with dbh higher than lowest threshold for veneer class gets certain veneer
volume from tree volume. Veneer volume participates in the whole sample of
produced timber assortment volume with 0.59 %, and concerning forest compartments
from 0.00 % to maximum 3.01 % (see Table 2).


T-test results for 1st class saw logs confirmed discrepancies between realised
and planned quantities for all forest compartments except compartment
no.15 in forest management unit “Brloško” (t value is 0.80). Volume of 1st
class saw logs participates in the whole sample of produced timber assortment
volume with 5.85 % to 35.95 %, concerning forest compartments. Different
from previous, t-test for 2nd class saw logs confirmed discrepancies between
realised and planned quantities for three forest compartments, two representing
category of good health condition, and one category of worse health condition
(table 3). Volume of 2nd class saw logs participates in the whole sample
of produced timber assortment volume with 13.93 % to 31.28 %, concerning
forest compartments. Testing volume of 3rd class saw logs confirmed discrepancies
between realised and planned quantities for four forest compartments
(two in category of good health condition, and two in category of worse
health). This assortment class after pulp-wood and firewood has the highest
share in whole sample volume of assortment classes. Volume of 3rd class saw
logs participates in the whole sample of produced timber assortment volume
with 16.29 % to 36.90 %, concerning forest compartments.


The most frequent timber assortment is pulp-wood and firewood category,
leading by number of logs. This fact is in line with disturbed wood quality of
standing fir trees which are in process of dieback or completely dead trees in
the felling moment. Analysing discrepancies between realised and planned
quantities for this assortment category, tests confirmed statistically significant
difference for all forest compartments except one. Tested wood volume of the
category participates in the whole sample of produced timber assortment volume
with 6.38 % to 54.41 %.


Recovered wood (i.e. wood residue) assortment is problematic because of
its technical inapplicability. This assortment category consisted of small number
of pieces, and according to assortment tables each tree gets certain volume
of the assortment (so called wood waste). This discrepancy is supported
with T-test results confirming significant differences between realised and
planned quantities for all forest compartments. Hence, further consideration
of the recovered wood assortment was cancelled.


Regarding to obtained results, it can be concluded that H1 is accepted because
statistically significant differences have been confirmed for majority of
tested combinations. Testing H2 by ANOVA and T-test, for each assortment
class were confirmed differences between assortment volume variances comparing
two health categories of stands (table 4). Other words, the relationship




ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 265     <-- 265 -->        PDF

E. Paladinić, D. Štimac, H. Marjanović, I. Balenović, M. Z. Ostrogović: SUŠENJE OBIČNE JELE (Abies alba Mill.) ... Šumarski list – Posebni broj (2011), 248-263


between health categories of fir stands and realised assortment structure has
been confirmed. Concerning this, in process of timber assortment production
planning more attention on assortments tables should be done (carefully
choosing and constructing new ones adapted for different health categories).


Conclusions. This project was aimed to give additional contribution in resolving
discrepancy between planned and realised timber assortment production
from fir-beech stands with different degree of fir trees dieback. The main
reason for this discrepancy, especially in case of same health category stands,
most probably lays on current assortments tables which were constructed in
90’is and updated a few times mostly on empirical basis. Another reason, but
with considerably smaller influence on final production plan than assortment
tables is inappropriate tariff selection.


Performed statistical tests confirmed significant differences between planned
and realised timber assortment quantities in case of veneer. And such results
are in strong correlation with worse health condition of the majority ofresearched forest compartments (except the ones in f.m.unit “Široka Draga”).
Tests have been confirmed H1 on other timber assortments mostly for 1st and
3rd class of saw logs, pulp-wood and firewood category, and for 2nd class saw
logs haven’t. Worse wood quality of fir trees from stands with significant fir
dieback resulted in the statistically significant differences between planned
and realised values of pulp-wood and firewood assortment volumes. Recovered
wood category hasn’t been further analysed because of quite a small sample
collected on the field.


Testing H2 on realised production data of the same timber assortment
types between forest compartments belonging different health category, significant
discrepancies in quantities of assortment volumes between two observed
health categories have been confirmed.


Final recommendation or question to forest Management is “Would it be
possible to adjust spatio-temporally the realisation of sanitary selecting cutting
in fir-beach forests on yearly basis, in order to minimise timber production
costs?”


Key words:health status category of stand, silver fir, dieback, forest
woody assortments, planned production, realised production