DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 256 <-- 256 --> PDF |
E. Paladinić, D. Štimac, H. Marjanović, I. Balenović, M. Z. Ostrogović: SUŠENJE OBIČNE JELE (Abies alba Mill.) ... Šumarski list – Posebni broj (2011), 248-263 REZULTATI ISTRAŽIVANJAI RASPRAVA – Results of research and discussion Kako je osnovni zadatak istraživanja ispitivanje i dokazivanje postojanja statistički značajnih razlika prilikom usporedbe plana proizvodnje šumskih sortimenata i ostvarene proizvodnje po sortimentnim klasama u odjelima zahvaćenim značajnim sušenjem jele, najprije se prikazuju i razmatraju rezultati ispitivanja radne hipoteze H1. Osnovni problem u istraživanjima sortimentne strukture je taj,da određeni broj stabala ne sadrži sortimente svih kvalitetnih klasa. Vuletić (1996) u svom radu tvrdi kako je posljedica te pojave grupiranje izmjerenih podataka u dva odvojena oblaka, od kojih jedan predstavlja prave vrijednosti, a drugi oblak podataka leži na x-osi i sadrži vrijednosti obujma jednake nuli. Te nulte vrijednosti autorica naziva “neprave nule”. One nisu pokazatelj loše sortimentne kvalitete stabala, već ukazuju na nepotpunu sortimentnu strukturu kao uobičajenu i/ili gospodarski ciljanu pojavu. Tako na primjer, stablo s dva sortimenta (furnir i pilanski trupci 1. klase) imat će u ekonomskom smislu atribut visoke kvalitete. Ispitujući obujam furnirskog (F) sortimenta, u svim su odjelima osim u jednom (“Široka Draga”, odjel 29) potvrđene statistički značajne razlike srednjih vrijednosti obujma između stvarnog stanja i plana. Dobiveni rezultat bio je za očekivati, jer pet od sedam odjela pripada kategoriji izrazito narušenog zdravstvenog stanja, te od stabala jele u takvim sastojinama nije niti za očekivati da će u deblima sadržavati najvišu kvalitetnu klasu drva. Inače, sortimentne tablice predviđaju svakom stablu koje prsnim promjerom prelazi donju granicu za furnirski trupac određeni udio furnira u deblu, a to je činjenica koja znatno utječe na razlike između proizvedene strukture sortimenata i planske veličine. Inače, obujam F sortimenta u zbirnom obujmu svih sortimentnih klasa cjelokupnog uzorka ostvarene proizvodnje sudjeluje s 0,59 %, a gledano po pojedinim odjelima s 0,00 % u četiri odjela do najviše s 3,01 % u odjelu 29 g.j. “Široka Draga” (tablica 2). Rebula (1996) pri izradi sortimentnih tablica deblovine jele ne spominje sortiment furnira, dok jeŠušnjar (2003), u svom istraživanju značajki kakvoće stabala obične jele na uzorku od 1.404 stabla, imao svega 0,23 % obujma F trupaca od ukupno izrađenog obujma uzorka. On na osnovi prijašnjih istraživanja te svog istraživanog uzorka zaključuje da su furnirski trupci kod jele u prebornim sastojinama vrlo rijetki te su rezultat velikog broja povoljnih čimbenika, od stanišnih sastojinskih i klimatskih do genetskih svojstava pojedinih stabala. Pilanski trupci 1. klase pojavljuju se od debljinskog razreda 32,5 cm, točnije od prsnog promjera 34,0 cm. Statistički značajne razlike obujma 1. klase između proizvedene i planirane strukture pokazale su se u svim odjelima,izuzev odjela 15 g.j. “Brloško”,gdje rezultat dvostranog t-testa iznosi 0,080,što je nešto iznad granice signifikantnosti od 0,050.Također je za odjel 5 rezultat od 0,049 neposredno ispod granične vrijednosti, no ipak ukazuje na značajnost razlika (tablica 3). Obujam trupaca 1. klase u zbirnom obujmu svih sortimentnih klasa cjelokupnog uzorka ostvarene proizvodnje sudjeluje s 21,14 %, a gledano po pojedinim odjelima s 5,85 % do 35,95 % u odjelu 59 g.j. “Široka Draga”. Za pilanske trupce 2. klase situacija je nešto drukčija. Značajne razlike u obujmu te kvalitetne klase između proizvedenih i planskih količina utvrđene su T-testom za tri odjela,od kojih dva predstavljaju kategoriju dobrog zdravstvenog stanja, a jedan kategoriju izrazito narušenog stanja (odjel 5). U preostala četiri odjela izrazito narušenog zdravstvenog stanja, test je ukazao na nepostojanje statistički značajnih razlika, od toga za odjele 1 i 15 g.j. “Brloško”sa značajnošću daleko većom od granične. Obujam trupaca 2. klase u zbirnom obujmu svih sortimentnih klasa cjelokupnog uzorka ostvarene proizvodnje sudjeluje s 21,24 %, a gledano po pojedinim odjelima s 13,93 % do 31,28 % u odjelu 29 g.j. “Široka Draga”. U slučaju jelovih pilanskih trupaca 3. klase na statistički značajne razlike obujma tog sortimenta test je ukazao u dva odjela izrazito narušenog zdravstvenog stanja (1 i 5 odjel) te u dva odjela g.j. “Široka Draga”. Razlike između proizvedene i planirane količine te kvalitetne klase nisu dokazane u odjelima 15, 17 i 28 g.j.“Brloško”. Prema broju izrađenih odnosno preuzetih komada trupaca 3. klase u ukupnom uzorku svih stabala, oni su najzastupljeniji nakon kategorije celuloznog i ogrjevnog drva. Deskriptivnom analizom je također uočeno kako je broj komada te klase u odjelima g.j.“Široka Draga”značajan,odnosno velik uspoređujući ga s odjelima g.j. “Brloško”,gdje je ta prisutnost u najvećoj mjeri uvjetovana lošom kvalitetom deblovine jelovih stabala zahvaćenih sušenjem,odnosno potpunih sušaca. Obujam trupaca 3. klase u zbirnom obujmu svih sortimentnih klasa cjelokupnog uzorka ostvarene proizvodnje sudjeluje s 25,40 %, a gledano po pojedinim odjelima s 16, 29 % do 36,90 % (odjel 5 g.j. “Brloško”). Kategorija sortimenata celulozno i ogrjevno drvo brojem komada i njihovim duljinama prednjači u ukupnom uzorku izrađenih sortimenata.Ta se činjenica najvećim dijelom temelji na lošoj kvaliteti drveta stabala koja se suše ili su potpuno suha u trenutku obaranja.T- test je ukazao na značajne razlike između proizvedenog i planiranog obujma tih sortimenata za sve odjele obuhvaćene istraživanjem osim odjela 5 g.j. “Brloško”gdje razlika prema testu nema. Drvni obujam te kategorije sortimenata u zbirnom obujmu svih sortimentnih klasa uzorka ostvarene proizvodnje sudjeluje s 29,94 %, a |