DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 260     <-- 260 -->        PDF

E. Paladinić, D. Štimac, H. Marjanović, I. Balenović, M. Z. Ostrogović: SUŠENJE OBIČNE JELE (Abies alba Mill.) ... Šumarski list – Posebni broj (2011), 248-263


menata i ostvarene proizvodnje po kvalitetnim klasama
potvrđena,jer su dokazane statistički značajne razlike
u većini ispitivanih kombinacija.


Ispitujući H2 hipotezu,ANOVAi T-testom potvrđene
su statistički značajne razlike varijanci obujma
sortimenata između dviju ispitivanih kategorija zdravstvenog
stanja sastojina, za svaku kvalitetnu klasu sortimenta.
Jednako tako statistički su potvrđene razlike u
srednjim vrijednostima obujma sortimenata između te
dvije grupe uzoraka uspoređujući klasu po klasu sortimenta.
Za navedene testove podaci obujma uzoraka sadržavali
su uvijek neku vrijednost, 0 za nepostojanje
sortimenta ili neki decimalni broj predstavljajući izmjeren
ili planski obujam, dakle nije bilo varijabli bez
podataka (engleski:System missing) u analizama.


Dobiveni rezultati potvrđuju drugu hipotezu,odnosno
utjecaj kategorije zdravstvenog stanja na proizvedenu
sortimentnu strukturu. Time su ustanovljene
statistički značajne razlike u strukturi proizvedenih sortimenata
između sastojina/odjela dobrog i onih izrazito
narušenog zdravstvenog stanja (g.j. “Brloško”).


U raduZečić i dr.(2009) za svoj uzorak navode
kako ukupno iskorištenje drvnoga obujma stabala “3b”
stupnja posušenosi (osutost krošnje od 81 do 99 %) iz


ZAKLJUČCI
Problemi s kojima se suočava proizvodna grana šumarstva
u dinarskim bukovo-jelovim šumama, posebice
onim zahvaćenim intenzivnim sušenjem jele, postoje već
par desetljeća. Osim što takve sastojine degradiraju u ekološkom
smislu mijenjajući i narušavajući strukturu te degradirajući
šumsko tlo, proces sušenja jelovih stabala ima
za posljedicu i značajne ekonomske gubitke kao što su
smanjeni prihodi u odnosu na troškove proizvodnje jelovih
sortimenata uslijed stalnog degradiranja kvalitete drveta
zahvaćenog sušenjem.
S ciljem doprinosa u rješavanju navedene problematike,
ovim istraživanjem je obavljena usporedba plana
proizvodnje šumskih sortimenata s ostvarenom proizvodnjom
po sortimentnim klasama u odjelima zahvaćenim
značajnim sušenjem jele. Inače, često neslaganje plana
proizvodnje s ostvarenom kvalitetnom strukturom drvnih
sortimenata poznato je Proizvodnoj službi HŠ d.o.o. već
otprije i tou jelovim šumamai šumama drugih naših glavnih
vrsta drveća. Osnovni razlog tom neslaganju, posebice
u slučajevima jelovih sastojina jednake kategorije
zdravstvenog stanja, najvjerojatnije leži u sortimentnim
tablicama koje su uz distribuciju broja doznačenih stabala
osnovni element u izradi planova proizvodnje. Iako konkretno
za jelu postoje sortimentne tabliceza redovnu prebornu
sječu,a isto tako i za sanitarnu sječu sušaca, ne
mijenja na stvari da se neslaganje često dešava. Drugi razlog
značajno manje vjerojatnosti i utjecaja na krajnji rezultat
proizvodnje je odabir neprikladne tarife.


nosi 73,79 %, a “4” stupnja 71,55 %, stoga postotni
udio otpada iznosi 26,51 % odnosno 28,45 %. Kod posušenih
stabala jele obične otpad se povećava za oko 10
% u odnosu na prijašnja istraživanja kod zdravih stabala.
Navedeni autori tvrde kako je razlog tomu veća
pojavost truleži u deblu, natrula i trula bjeljika, polomljeni
i truli dijelovi krošnje.Također se pod zaključnim
razmatranjima iznosi kako prihod od prodaje drvnih
sortimenata izrađenih iz posušenih stabala obične jele
neposredno ovisi o stupnju oštećenja krošnje i prsnom
promjeru. Sobzirom na te čimbenike, vrijednost jediničnog
drvnog obujma manja je i do 45 % u odnosu na
drvne sortimente zdravih stabala prebornih sječa.


Što se tiče rezultata u pogledu ispitivanja prisutnosti
štetne entomofaune u odjelima zahvaćenim intenzivnim
sušenjem jele, a provedenim u sklopu istraživanja tijekom
2008.godine, utvrđena je prisutnost kukaca koji naseljavaju
drvo kada je ono već u polu suhom/ sasvim suhom
stanju, a ne pripadaju potkornjacima.Tragovi jelinih potkornjaka
na uzorcima nađeni su maloj mjeri,što znači da
oštećena stabla s kojih su uzeti nisu najvjerojatnije stradala
od posljedica napada potkornjaka. Nakon toga,
uzorci nisu uzimani za daljnja ispitivanja, pa tako nije
utvrđivana daljnja korelacija prisutnosti štetnika i posljedica
intenzivnog sušenja jele.


– Conclusions
Za ispitivanje statistički značajnih razlika u obujmu sortimentnih
klasa između ostvarene proizvodnje i plana ko rišteni
su najprijeANOVA, test homogenosti varijance iT-
test. Rezultati ispitivanja jednakosti varijanci i sred njih vr ijednosti
obujma furnirskog sortimenta ukazali su ka ko se
proizvedena količina tog sortimenta statistički raz likuje od
planirane u svim odjelima obuhvaćenim is tra živanjem os im
jednog.Takvi rezultati su u korelaciji s lo šim zdravst venim
stanjem jelovih stabala u istraživan im odjelima,gdje nije za
očekivati prisutnost stabala furni rskih svojsta va drva, što se
ne može reći za dva odjela g.j. “Široka Draga”.
Ispitivanjem obujma pilanskih trupaca 1. klase ustano
vljene su statistički značajne razlike u 6 od 7 odjela,
a s obzirom na rezultatT-testa 0,080 za taj jedan odjel
ko ji ne pokazuje razlike, može se reći da je H1 potvrđe na
za tu klasu sortimenta. U slučaju obujma pilanskih
trupaca 2. klase u četiri od sedam odjela nisu dokazane
značajne razlike između planskih i proizvedenih količina,
što ukazuje kako sortimentne tablice za tu kvalitetnu
klasu daju relativno dobru procjenu udjela sortime n
ta u bruto obujmu odjela i kada se radi o sastojinama
izrazito narušenog zdravstvenog stanja. Statistički značajne
razlike obujma pilanskih trupaca 3. Klase između
proizvedenih i planiranih količina ustanovljene su kod
četiri odjela, a u preostala tri odjela g.j. “Brloško”nisu
značajne. Kategorija celuloznog i ogrjevnog drva,od


nosno njihov proizvedeni obujam statistički serazlikuje
od planske količine, a objašnjava se lošom kvalitetom dr