DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 261     <-- 261 -->        PDF

E. Paladinić, D. Štimac, H. Marjanović, I. Balenović, M. Z. Ostrogović: SUŠENJE OBIČNE JELE (Abies alba Mill.) ... Šumarski list – Posebni broj (2011), 248-263


va stabala jele koja se uklanjaju iz odjela,jer su zahvaće na
procesom sušenja. Rezultati ispitivanja obujma drvnog
os tatka očekivano su pokazali najiz razitije statističke razli
ke (p < 0,001) između pro izvedenog i planiranog ob u j ma
za sve odjele,te zbog poteškoća u njegovom snimanju
na terenu i proble ma u određivanju njegove tržišne vrijednosti
izosta lo je daljnje obrazlaganje po toj kategoriji.


Druga bitna smjernica ostvarena u istraživanju bila
je usporedba proizvodnje sortimenata između jelovih
sa stojina dobrog zdravstvenog stanja i izrazito narušenog
zdravstvenog stanja. Istraživanjem su ustanovljene
značajne razlike u strukturi proizvedenih sortimenata
između tih dviju kategorija zdravstvenog stanja sastojina,
čime je potvrđena hipoteza H2 postavljena ovim
istraživanjem. Imajući u vidu prethodno navedene činjenice,
prilikom izrade plana proizvodnje za sve one
buduće odjele/odsjeke u najugroženijoj kategoriji, tre-


LITERATURA
Androić,M., D.Cestar,1975: Problematika istraživanja,
Istraživanje uzroka i posljedica sušenja
prirodnih jelovih šuma u SR Hrvatskoj. Radovi
23, 11–16, Zagreb.
Androić,M., D.Cestar,V.Hren,1975: Zaključne
napomene i preporuke za gospodarenje,
Istraživanje uzroka i posljedica sušenja prirodnih
jelovih šuma u SR Hrvatskoj. Radovi 23,
152–153, Zagreb
Anić,I., J. Vukelić, S. Mikac, D. Bakšić, D.


Ugarković, 2009: Utjecaj globalnih klimatskih
promjena na ekološku nišu obične jele
(Abies albaMill.) u Hrvatskoj. Šum. list,3–4, s.


135–144.
Anon.,1995: Hrvatske norme proizvoda iskorištavanja
šuma. II. izdanje, Državni zavod za normizaciju
i mjeriteljstvo, Zagreb.
Bauch, J., 1986: Characteristics and response of
wood in declining trees from forests affected by
pollution. IAWABull. NS 7, 269–276.
Bezak,K., V.Krejči, B. Vrbek,1991: Propadanje
jele praćeno promjenama vitalnosti i prirasta
šume bukve i jele od 1969.–1990. godine. Rad.
Šumar. inst. 26(1): 115–128, Zagreb
Certini,G.,Corti,G.,Ugolini, F.C., 2000: Influence
of soil properties on the mortality of silver
fir in Tuscany, Italy. Forstw. Cbl. 119,
323–331
Glavač, M., H. Koenies, B. Prpić, 1985: Zur
Imissionbelastung der industriefernen Buchen
und Buchentannenwaelder in den Dinarischen
Gebirgen Nortwestjugoslaviens. Verhandelung
der Gesellschaft fuer Oekologie, Band XV: 237–
247, Gratz (Goettingen 87).
Innes, J.L., 1993. Forest Health: ItsAssessment and
Status. CAB InternationalWallingford, Oxon, UK


balo bi pomnije odabirati najprikladnije sortimentne ta


blice,kako bi plan bio što bliži ostvarivoj proizvodnji.


Jedno od pitanja koje se nameće nakon istraživanja
je pitanje: da li se sanitarne sječe jelovih sastojina
mogu optimizirati na način da se pokušaju prostorno i
vremenski uskladiti na godišnjoj razini u cilju smanjenja
troškova proizvodnje?


U konačnici, prihod proizvodnje šumskih drvnih
sortimenata, on se može iskazati na nekoliko načina: a)
na temelju podatka o prikrojenom sortimentu u šumi
(po udarenoj pločici), b) na temelju podatka o prodanim
količinama iz računovodstvenih faktura (takav prihod
je dosta varijabilan podatak), i c) prihoddobiven iz
podataka o razduženju odjela/odsjeka. Što se tiče troškova
proizvodnje, oni ovise o količini dozančenog drvnog
obujma u odjelu koji izravno utječe na normu
sječe i izrade u određenom odjelu.


– References
Kauzlarić,K., 1988: Utjecaj štetnih polutanata na
propadanje šuma u Gorskom Kotaru. Šum. list,
vol. 112: 231–245.
Komlenović,N., N. Matković, D. Moćan, P.
Rastovski,1997: Unos onečišćenja iz zraka u
šumi bukve i jele (Abieti-Fagetum “dinaricum”)
u predjelu Lividrage u zapadnoj Hrvatskoj. Šum.
list, 7–8: 353–360, Zagreb.
Krehan, H., 1989: Das Tannensterben in Europa.
Eine Literaturstudie mit kritischer Stellungnahme.
FBVABerichte 39, 1–56.


Krpan,A., D.Pičman,2001:Neka obilježja iskorištavanja
hrvatskih jelovih šuma. Obična jela
(Abies alba Mill.) u Hrvatskoj, Prpić, B. (ur.).


Akademija šumarskih znanosti, Zagreb. 659–686.
Larsen, J.B., 1986. Das Tannensterben: eine neue


Hypothese zur Klärung des Hintergrundes dieser
rätselhaften Komplexkrankheit der Weisstanne
(Abies albaMill.). Forstw. Cbl. 105, 381–396.


Meyer,H., 1957: Beitrag zur Frage der Rückgängigkeitserscheinungen
der Weisstanne (Abies alba
Mill.) am Nordrand ihres Naturareals. Arch.
Forstw. 6, 719–787.


PCC, 1998: Manual on methods and criteria for harmonized
sampling, assesment, monitoring and analysis
of the effects of air pollution on forests. UN/ECE
and EC, Geneva and Brussels, PCC Hamburg.


Potočić,N., I.Seletković,2000a: Stanje oštećenosti
šuma u Republici Hrvatskoj 1998. godine.
Šum. list, 1–2: 51–56, Zagreb.


Potočić, N., I. Seletković, 2000b: Oštećenost
šuma u Hrvatskoj 1999. godine. Šumarski institut,
Jastrebarsko, rukopis, 24 str.


Potočić,N., I.Seletković,2001: Oštećenost šuma


u Hrvatskoj 2000. godine. Izvješće za JP “Hrvat


ske šume”, Šumarski institut, Jastrebarsko.