DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 266     <-- 266 -->        PDF

STRUČNI ČLANCI – PROFESSIONAL PAPERS Šumarski list – Posebni broj (2011), 264-271


UDK 630* 453


STRANE I INVAZIVNE VRSTE FITOFAGNIH KUKACAU ŠUMAMA
HRVATSKE I PROCJENANJIHOVE ŠTETNOSTI


ALIENAND INVASIVE INSECTS IN CROATIAN FOREST
ECOSYSTEMSAND ESTIMATE OF THEIR DAMAGE


Dinka MATOŠEVIĆ
1, Milan PERNEK1


SAŽETAK: Cilj istraživanja bio je utvrditi strane i invazivne vrste štetnih
kukaca koje su se udomaćile u šumskim ekosustavima Hrvatske, procijeniti
njihovu štetnost i prognozirati njihovo daljnje širenje. Potvrđena je prisutnost
7 vrsta kukaca iz redova Hemiptera, Diptera, Lepidoptera i Hymenoptera koji
se mogu smatrati stranim, odnosno invazivnim vrstama kukaca. To su Parectopa
robiniella, Phyllonorycter robiniella, Phyllonorycter issiki, Obolodiplosis
robiniae, Leptoglossus occidentalis, Metcalfa pruinosa i Dryocosmus
kuriphilus. Za svaku nađenu vrstu daje se prognoza njezinog širenja i šteta u
sljedećim godinama. Ovo istraživanje pokazalo je da su se strane vrste udomaćile
u šumskim ekosustavima Hrvatske, a neke od njih su potencijalni ozbiljni
šumski štetnici.


Ključne riječi:Parectopa robiniella, Phyllonorycter robiniella, Phyllonorycter
issiki, Obolodiplosis robiniae, Leptoglossus occidentalis, Metcalfa
pruinosa, Dryocosmus kuriphilus, prognoza, gustoća populacije


UVOD– Introduction
Kukci su bitan dio šumskog ekosustava. Strane sjeverno odAlpa zbog toplije klime i drugih povoljnih
(alohtone) vrste kukaca često se unose u šumske ekosu-čimbenika (npr.Thaumetopoea pityocampa(Denis &
stave,a one se definiraju kao vrste koje žive izvan svog


Schiffermuller), borov četnjak koji se intenzivno
prirodnog areala (Nentwig iJosefsson 2010). To


širi prema sjeveru Europe)
su slučajno ili namjerno unesene vrste u neko novo po-


Kada strana vrsta uspješno kolonizira novo podrudručje,
npr. američke ili azijske vrste kukaca koje su uz


čje, širi se, nadjačava autohtone vrste i čini štete, defipomoć
čovjeka unesene u Europu.Broj stranih vrsta u


nira se kao invazivna vrsta (Nentwig iJosefsson
Europi povećava se iz godine u godinu, čemu značajno


2010). Svaka strana vrsta nije automatski i invazivna.
pomažu globalizacija trgovine i sve veći promet putni-Strane vrste koje ne čine štete definiraju se kao egzoticima
među kontinentima. čne ili alohtone (Nentwig iJosefsson2010).


Strane vrste u Europi (podjela je primjenjiva i za Invazivne vrste su često patogeni i paraziti ili su njidruge
kontinente, ali se ovdje koristi europski kontekst)
e


hovi vektori i štetno utječu na svoje domaćine (Nmogu se podijeliti u dvije kategorije(Nentwig iJo


ntwig iJosefsson 2010), arezultati novijih istražisefsson
2010): a) strane vrste s drugih kontinenata


vanja smatraju ih ozbiljnim prijetnjama biodiverzitetu
koje su se odjednom pojavile u Europi najčešće uz


(Vanhanen 2008;KenisiBranco2010).
pomoć transporta roba i koje se počinju širiti Europom


Do 2007. godine je utvrđeno 109 invazivnih fitofa(
npr.Dryocosmus kuriphilusYatsumatsu, Parectopa ro-gnih vrsta kukaca (57 iz sjeverneAmerike i 52 izAzije)
biniellaClemens, Anoplophoraspp.); b) vrste autohtone koje su unesene i udomaćile se u šumskim ekosustavima
u Europi koje koje su se proširile u nova područja npr. u Europi (Mattson isur.2007), a do danas se taj broj


sigurno povećao jer se prosječno godišnje u Europu


1


Dr. sc. Dinka Matošević (dinkam@sumins.hr)
unese 17,5 novih vrsta kukaca (Roques i sur.2009).


1


Dr. sc. Milan Pernek (milanp@sumins.hr)


U šumskim ekosustavima u Hrvatskoj do sada je na-


Zavod za zaštitu šuma i lovno gospodarenje
Hrvatski šumarski institut, Cvjetno naselje 41, Jastrebarsko


đeno nekoliko stranih vrsta (Matošević 2007a;