DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 276 <-- 276 --> PDF |
M. Benko, I. Balenović: PROŠLOST, SADAŠNJOST I BUDUĆNOST PRIMJENE METODADALJINSKIH ... Šumarski list – Posebni broj (2011), 272-281 I.AEROSNIMKE – Aerial photographs Uređajna inventura šuma – Forest management inventory Detaljan uvid u provedena istraživanja i dobivene rezultate primjene aerosnimaka u uređivanju šuma, odnosno na radovima izlučivanja sastojina i procjene sastojinskih veličina dali su Balenović i dr. (2010). Stoga ćemosamo nabrojati dosadašnja istraživanja po pojedinim grupama radova. U Hrvatskoj su mogućnosti kartiranja i izlučivanja sastojina vizualnom interpretacijom na stereoparovima analognih aerosnimaka pomoću analognih stereoinstrumenata proučavali Tomašegović (1956, 1961a, 1965), Vukelić (1984), Ćurić (1986), Benko (1993) i Pernar (1997), dok je Klobučar (2004) istraživao mogućnost korištenja digitalnog ortofota u izlučivanju sastojina prema sklopu. Inventarizacija oštećenosti šuma – Inventarizacija oštećenosti pomoću aerosnimaka bazira se na pretpostavci da između zdravih i oštećenih stabala postoje jednoznačne razlike u načinu preslikavanja na aerosnimkama, uvjetovane promijenjenim oblikom krošnje i promjenama u spektralnom sustavu reflektiranih Sunčevih zraka (Kalafadžić iKušan1990). Inventarizacija oštećenosti šuma pomoću aerosnimaka temelji se na procjeni stupnja oštećenosti pojedinačnih stabala (krošanja) koja se vide na aerosnimkama. Veza između stanja na terenu i na aerosnimkama, odnosno način preslikavanja pojedinih stupnjeva uspostavlja se pomoću pažljivo izrađenog fotointerpretacijskog ključa (Pernar i dr.2007a). Na ICK aerosnimkama oštećenost se lagano uočava, ponekad i prije nego se u prirodi pojave oku vidljivi znakovi, zbog promjene spektralne refleksije oboljele vegetacije. Oštećenost se najčešće javlja kao promjena u morfologiji ili fiziologiji biljaka. Morfološke promjene u većini slučajeva povezane su s gubitkom lišća, odumiranjem grana i dijelova krošnje, a fiziološke promjene uglavnom predstavljaju promjene boje lišća, što uvjetuje promjene u refleksiji (Pernar 1994). U Hrvatskoj su se nakon pokusnih snimanja ICK filmom (Tomašegović 1982,Kalafadžić 1987) od 1988. godine na većim površinama počeli primjenjivati ICK aerosnimci za inventarizaciju oštećenosti područja (Kalafadžić iKušan1990,Pernari dr. 2011). Pernar (1994) istražuje pouzdanost određivanja oštećenosti na ICK aerosnimkama. Na temelju istraživanja provedenog u nizinskim šumama hrasta lužnjaka u Slavonskoj Posavini izrađen je detaljno raščlanjeni fotointerpretacijski ključ za hrast lužnjak kao pomoć pri određivanju oštećenosti na ICK aerosnimkama. Pouzdanost fotointerpretacijskog ključa ispitana je usporedbom procijenjene oštećenosti fotointerpretaci Mogućnost procjene strukturnih elemenata šumskih sastojina metodama fotogrametrijske izmjere i fotointerpretacije također je bio predmet brojnih istraživanja (Tomašegović 1954, 1961b, Lukić 1981, Pavičić 1983, Kostijal 1986, Kušan 1992, Benko 1993, 1995, Kušan i Krejči 1993, Pernar 1997, Pernari dr.2003 iSeletković2006). Provedena su i određena istraživanja primjene digitalne analize slike pri procjeni relativnog obrasta sastojina i to primjenom histograma prvog (Pernar iKlobučar 2003) i drugog reda (Klobučar 2008) te primjenom neuronskih mre ža(Klobučar 2008). Forest damage assessment jom u stereomodelu na ICK aerosnimkama i na terenu. Provedenim analizama ustanovljeno je da se rezultati procjene oštećenosti na ICK aerosnimkama ne razlikuju od terenskih. Pernar zaključuje kako izrađeni fotointerpretacijski ključ u potpunosti omogućuje objektivnu fotointerpretaciju ICK aerosnimaka za potrebe određivanja oštećenosti stabala i sastojina hrasta lužnjaka te se kao takav može primjenjivati u budućim inventarizacijama pomoću ICK aerosnimaka, uz određene korekcije s obzirom na primijenjenu kameru. Pernar i dr. (2007a, 2007b, 2008) nastavljaju istraživanja procjene oštećenosti fotointerpretacijom na ICK aerosnimkama u kojima se rezultati dobiveni fotointerpretacijom ne razlikuju od terenskih. Uz tonavode i niz drugih prednosti: objektivnost – provedena istraživanja procjene oštećenosti na ICK aerosnimkama mogu provesti iste osobe, te je time isključen utjecaj eventualnih razlika uslijed različitih opažača; aerosnimke ostaju kao trajan dokument o stanju šuma u vrijeme snimanja; na aerosnimkama se opažanja u svakom trenutku mogu ponoviti, provjeriti i nadopuniti, a prema potrebi i nastaviti. Klobučar i dr. (2010) istražuju mogućnost primjene segmentacije scene i samoorganizirajuće neuronske mreže u otkrivanju oštećenosti šuma i utvrđivanja njezinog prostornog rasporeda na ICK aerosnimcima. Autori ističu kako se primjenom navedenih metoda postiže visok stupanj automatizma kojim se uklanja subjektivnost klasičnih metoda daljinskih istraživanja tj. vizualne interpretacije. Klobučar i dr. (2010) zaključuju kako se primijenjena metoda može pouzdano primijeniti u otkrivanju oštećenosti sastojina na ICK aerosnimcima. |