DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 277 <-- 277 --> PDF |
M. Benko, I. Balenović: PROŠLOST, SADAŠNJOST I BUDUĆNOST PRIMJENE METODADALJINSKIH ... Šumarski list – Posebni broj (2011), 272-281 II. SATELITSKE SNIMKE – Satellite imagery Satelitske snimke kao izvor informacija imaju sve veće značenje i primjenu u šumarstvu Hrvatske (Selet kovićidr.2008, 2011). Najranija istraživanja u šumarstvu Hrvatske provedena su na satelitskim snimkama malih prostornih rezolucija, gdje je uglavnom istraživana mogućnost kartiranja zemljišta (Lampak iKušan1994). Mogućnost primjene satelitskih snimaka u uređivanju i inventuri šuma istraživali su mnogi autori. Pejnović (2000) je uspoređivao digitalnu i vizualnu interpretaciju LandsatTM satelitske snimke za potrebe inventure šuma. Primjenjivost regresijskih modela za procjenu sastojinskih veličina na temelju podataka o spektralnim odbijanjima na Landsat TM satelitskim snimkama proučavali su Kovač (2001) te Kušan i Pernar (2001). Istraživanja su ukazala na jedan od mogućih načina procjene sastojinskih veličina pomoću satelitskih snimaka,čije je najveće značenje u mogućnosti brzog dobivanja informacija, uz značajno niske troškove. Pernar i Šelendić (2006) istraživali su mogućnost povećanja interpretabilnosti aerosnimaka i satelitskih snimaka za potrebe uređivanja šuma. Kombinacijom crnobijelog aerosnimka visoke prostorne rezolucije (0,5 m) i multispektralnog Landsat ETM+ satelitskog snim ka male prostorne rezolucije (30 m), udružili su njihove međusobne karakteristike, i to kombiniranjem različi tih kanala Landsat ETM+ i crno-bijelog snimka. Na taj način dobili su snimke poboljšanih mogućnosti interpretacije. Krajem 90-tih godina 20. stoljeća lansiranjem nove generacije satelita visoke prostorne rezolucije (IKONOS), počinje nova era daljinskih istraživanja. U Hrvatskoj su prvo istraživanje na satelitskim snimkama visokih prostornih rezolucija proveliSeletković i dr. (2008). Cilj istraživanja bio je pronaći najbolji način interpretacije IKONOS satelitske snimke visoke rezolu cije koji će biti jednostavan i prihvatljiv za operativnu primjenu, a kojim će se dobiti dovoljno pouzdani podaci o sastojinskim veličinama primjenjivi u uređivanju šuma. Provedene su vizualna i digitalna (nadgledana i nenadgledana) interpretacija satelitske snimke te su ocijenjene točnosti klasifikacija. Najbolji rezultati svih prove denih interpretacija (klasifikacija) dobiveni su vizualnom interpretacijom. Provedenim metodama nadgledane klasifikacije IKONOS satelitske snimke utvrđeno je da je najtočnija metoda za operativnu primjenu tzv. klasifikacija pomoću prepoznavanja značajki (eng. Feature extraction) s modulom prepoznavanja prirodnih oblika (eng.natural features),gdje se neklasificirana područja pridružuju najsličnijoj klasi. Klobučari dr.(2008)procjenjuju sastojinske para- metre (broj stabala, volumen, starost, relativni obrast i temeljnicu) primjenom umjetnih neuronskih mreža na satelitskoj snimci IKONOS (PAN 1×1 m). Provedeno istraživanje ukazalo ja na mogućnost korištenja umjetnih neuronskih mreža pri procjeni sastojinskih parametara. U posljednje vrijeme, uz aerosnimke i satelitske snimke imaju sve veću praktičnu primjenu prilikom provođenja nacionalnih inventura šuma raznih zemalja. Za potrebe Nacionalne inventure šuma Hrvatske obavljena je satelitska obrada prostornih podataka za utvrđivanje granica i površine šuma te podstratuma unutar šuma i šumskog zemljišta. Provedena je obrada i povezivanje podataka terenske procjene i izmjere s prostornim podacima satelitske klasifikacije. Karta šuma u obliku vektorske baze prostornih podataka dobivena je klasifikacijom na IRS satelitskim snimkama visoke prostorne rezolucije od 5,8 m uz ocijenjenu točnost klasifikacije od 90,84 %. Provedena je i klasifikacija šuma na pet potkategorija (bjelogorične, crnogorične i mješovite šume, mlade sastojine i neobraslo šumsko zemljište), uz cjelokupnu točnost klasifikacije od 78,1 % (Čavlović Božić2008). DALJINSKAISTRAŽIVANJAU EUROPI I SVIJETU Remote sensing in Europe and world Nove tehnologije i istraživanja mogućnosti njihove primjene u bilo kojoj grani privrede pa tako i u šumarstvu zahtijevaju značajna novčana sredstva. Upravo je to jedan od glavnih razloga zašto su istraživanja primjene novih metoda daljinskih istraživanja u šumarstvu u Europi i svijetu u usporedbi s Hrvatskom uvijek korak ispred. Razvoj računalne tehnologije 80-tih i 90-tih godina prošloga stoljeća utjecao je i na snažan razvoj metoda i tehnika daljinskih istraživanja.Od tada je u svakom području šumarstva proveden velik broj istraživanja na materijalima (snimkama) prikupljenim optičkim, radarskim ili laserskim senzorima sa zrakoplovnih ili svemirskih letjelica. Budući je nemoguće prikazati sva istraživanja provedena u Europi i svijetu koja bi bila bitna za ovaj rad, prikazat će se samo dio istraživanja provedenih iz područja najnovije razvojne faze fotogrametrije – digitalne fotogrametrije. Osnovna razlika u odnosu na ostale razvojne faze fotogrametrije (analogne i analitičke fotogrametrije) je u primjeni digitalnih snimaka te digitalnih fotogrametrijskih stanica (DFS) (slika 2) čime je niz fotogrametrijskih postupaka manje ili više automatiziran, a dobivanje fotogrametrijskih proizvoda znatno olakšano i ubrzano (Walker 1999, Schenk 2005,Linder2009). |