DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 285 <-- 285 --> PDF |
V. Novotny, I. Balenović, N. Medenjak, D. Štorga, D. Pošta: ISTRAŽIVANJE STRUKTURE STARIJIH I STARIH ... Šumarski list – Posebni broj (2011), 282-292 UVOD – Introduction Strukturu sastojine čine sva pojedinačna stabla, sa svojim dimenzijama, njihovim distribucijama, međusobnim odnosima i zahtjevima, raspoređena u prostoru kao trodimenzionalnoj veličini. Osnovni elementi strukture su broj stabala, prsni promjer, visina i temeljnica stabla te drvna masa i prirast. Na temelju toga,strukturu možemo promatrati i prezentirati tako da promatramo pojedinačno neki od njenih osnovnih elemenata ili kompleksno u cjelini. U praksi se struktura sastojine dobivena taksacijskom izmjerom uspoređuje sa vrijednostima iz prirasno prihodnih tablica, koje prikazuju razvoj normalne (optimalne) jednodobne sastojine od njena osnivanja do kraja ophodnje, radi utvrđivanja boniteta staništa sastojine i obrasta, te propisivanja smjernica gospodarenja. Kako se u posljednje vrijeme uočava da podaci iz prirasno prihodnih tablica ne odgovaraju stanju na terenu, osobito u slučaju bukovih sastojina, predloženo je istraživanje strukturnih elemenata bukovih sastojina na lokalnoj razini i njihova usporedba sa postojećim prirasno prihodnim tablicama domaćih autora. Obična bukva (Fagus sylvatica L.) je najraspro stranjenija vrsta drveća u Hrvatskoj i prema ukupnoj drvnoj zalihi u Republici Hrvatskoj sudjeluje sa 3 113 191 000 m ili s 37,4 % (ŠGOP2006). PREGLED DOSADAŠNJIH ISTRAŽIVANJA– Proučavanjem strukture bukovih sastojina u našoj zemlji bavili su se mnogi šumarski stručnjaci. U kratkom pregledu spomenut ćemo da još 1930. godine Miletić upozorava na važnost poznavanja strukture bukovih sastojina radi istraživanja sortimenata tehničkog i ogrjevnog drveta.Dragišić 1955. godine is tra žuje strukturu mladih sastojina bukve i kitnjaka u Hrvatskoj i naglašava da bez analitičkih podataka o strukturi sastojine nije moguće poznavati stvarno stanje sastojina, da se ne mogu izvoditi bilo kakvi zaklju čci o uzgojnoj prošlosti sastojine te da se u ko načnici ne može vršiti bilo kakav kvalitetan uzgojni zahvat. Dekanić 1962. godine naglašava važnost mješovitih sastojina zbog boljeg korištenja produktivnosti tla, boljeg iskorištenja svjetlosti i boljeg zdravstvenog stanja same sastojine, a struktura takvih sastojina je nadasve kompleksna i dinamična zbog međusobnih odnosa jed ne vrste prema drugoj.Bertovićidrugi 1971. godine proučavaju glavne ekološke čimbenike, sastav i proizvodne mogućnosti kako bi pronašli najpovoljnije sastojinske i strukturne oblike bukovih sastojina. Hren 1972. godine istražuje strukturu prašume bukve u predjelu “Ramino korito”,gdje pretpostavlja veliku razliku u starosti stabala na osnovu distribucije stabala po debljinskim i visinskim stupnjevima koja ima zvonolik oblik s velikom varijacijskom širinom, a oblik i veličine krošanja potvrđuju razvoj drukčiji nego u jednodobnim jednoličnim sastojinama. Uspoređujući stanje Istraživanje je provedeno na području Uprave šuma Podružnica Koprivnica u gospodarskoj jedinici Đurđevačka Bilogora, u sastojinama submontanske bukove šume sa trepavičastim šašem (Caricipilosae-Fagetum Oberdorfer. 1957) koja pokriva 96,8 % površine gospodarske jedinice. Slika 1. Učešće obične bukve u ukupnoj drvnoj zalihi u Republici Hrvatskoj Figure 1Common beech participatei in total growing stock of Croatia Review of past research s opisom iz 1765. godine,zaključuje da nema značajnih promjena, te da je u tom predjelu moguće prepozna ti sve faze razvoja prašume od pomlađivanja do ras padanja. Matić 1974. godine naglašava utjecaj ekoloških i strukturnih čimbenika na prirodno pomlađivanje šuma jele i bukve. Špiranec 1975. godine konstruira drvnogromadne i prirasno-prihodne tablice za običnu bukvu.Cestar idrugi u periodu od 1976. do 1986. godine istražuju tipološke značajke bukovih šuma na raznim lokalitetima te na osnovu tih istraživanja određuju EGT-e istih. Klepac1984. godine napominje važnost istraživanja strukture sastojine jer, kako kaže, šuma predstavlja živi organizam koji se rađa, raste i umire te je kao takva vrlo dinamična.Cestar i drugi 1989. godine konstruiraju prirasno prihodne tablice za EGT-e obične bukve. Lukić 1990. godine istražuje utjecaj strukturnih promjena jednodobnih bukovih sastojina na visinski i debljinski prirast, a 1999. godine istražuje razvoj nekih strukturnih elemenata bukve na Papuku pomoću dendroklimatološke analize, u kojima zaključuje da su istraživanja prirasta vrlo kompleksna te u njih uključuje i istraživanja ekoloških čimbenika. Matić i drugi 1996. godine proučavaju različite uzgojne zahvate u bukovim šumama središnje i jugoistočne Europe, te njihov utjecaj na potrajnost šume i prihoda na određenoj površini,kao i na bioraznolikost te stabilnost strukture tih sastojina. Modeliranjem normaliteta broja stabala i volumena u mješovitim |