DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 41 <-- 41 --> PDF |
T. Littvay: FENOTIPSKA STABILNOST IADAPTABILNOST FAMILIJAOBIČNOG ORAHA(Juglans regia L.) ... Šumarsk list – Posebni broj (2011), 38-45 Orah spada u red najznačajnijih drvenastih vrsta u svijetu. Njegova široka primjena u ishrani, medicini, far maciji te prehrambenoj, drvnoj i kožnoj industriji čine ga jednom od najcjenjenijih biljnih vrsta. Nijedna drvenasta vrsta ne daje toliko dragocjenih proizvoda kao obični orah. A u isto vrijeme niti jedna vrsta nije toliko zapostavljena u nas kao obični orah, iako ima mnogostruku uporabnu vrijednost i velike komparativne prednosti u uzgoju na cijelom prostoru Republike Hrvatske. Vrlo značajan rezultat istraživanja ekonomske vrijednosti oraha dali suBaas et al. (1976) i Vasilje vić(1983) dapilanski trupac postane furnir već sa 70– 80 godina i tri puta je skuplji od hrastovog furnira, koji te dimenzije furnirskog trupca postiže sa 120 ili 140 godina. Istraživanje tržišta egzota pokazuju da je u nekim slučajevima čak skuplji i od mahagonija (Buresti et al. 1997, Becquey1997). Zbog male specifične težine orahovo drvo pripada vrstama plemenitih socijalnih listača vrlo traženog u drvnoj industriji. Rasprostranjenost običnog oraha u Hrvatskoj Widespred of Common Walnut in Croatia Na području Republike Hrvatske obični orah je najviše raširen na brežuljkastim terenima Hrvatskog zagorja, oko Požege, Koprivnice, Bjelovara, Daruvara, Kutine, Siska, Jastrebarskog, Ozlja, u istočnoj Slavoniji oko Vukovara, Iloka i u Baranji, a u Dalmaciji oko Splita, Zadra i u Istri. Prvo istraživanje i snimka postojećeg stanja pridolaženju oraha u srednjoj Hrvatskoj obavljeno je u sklopu istraživačke teme “Uzgoj pitomog oraha u šumama” od 1966.do 1969. godine, a voditelj istraživanja bio je akademik Milan Anić, a poslije njega prof. dr. Ivo Dekanić (Anić i Dekanić 1968). Iz ovih opažanja davane su prve preporuke za uzgoj biljaka u šumi i za proizvodnju plodova.Ideja je bila da se na područje Hrvatske unesu najpovoljnije i najbolje sorte običnog oraha iz Bugarske radi osnivanja matičnjaka i praćenja uspijevanja kod nas.Ideja se praktično počela ostvarivati sedamdesetih godina prošloga stoljeća,pa se u sastavu tadašnjega Šumskog gospodarstva Sisak,u Šumariji Dvor i rasadnikuVolinja počelo s pro izvodnjom bugarskih sorata, Šeinovo i Drjanovo (Mrva 1995). Rad na selekciji običnog oraha započeo je 1976. go- dine, u Hrvatskom šumarskom institutu (tada Šumarski institut, Jastrebarsko),a početna cijepljenja obavljena su plemkama sa prvih 17selekcioniranih stabala. Prvi matičnjak, domaćih klonova običnog oraha osnovan je od 27 klonova. Prva cijepljenja obavljena su u rasadniku Volinja. Generativna razmnožavanja počela su 1979. godine, a prvi testovi potomstava osnovani su 1980., 1981.i 1983. godine. Osnovni model oplemenjivanja običnog oraha osmislio jeMrva (1995) u Institutu. Tijekom svih tih godina osnivao se i arhiv klonova u InstitutuMrva (1994). Krajnji cilj poslije testiranja selekcioniranih klonova bit će ustanovljavanje hrvatske sorte oraha, i njihovo širenje kao voćkarice,i kao vrlo vrijednog šumskog drveta. Rasprostranjenost običnog oraha u Hrvatskoj više je rezultat povoljnih klimatskih i pedoloških uvjeta nego organiziranog uzgoja čovjeka. Istraživanja u Šumarskom institutu (Littvay 2001) pokazala su da Bugarske sorte Šejnovo i Drjanovski ne odgovaraju po svojim fenološkim karakteristikama kontinentalnom području Hrvatske. Pojava izbojaka kod ovih, inače vrlo kvalitetnih i raširenih sorata i izvan Bugarske, pada krajem ožujka, početkom travnja.Tako rana pojava izbojaka vrlo je loša zbog pojave kasnih mrazeva i studeni u središnjem dijelu Hrvatske.To uzrokuje uništavanje muških i ženskih gametofita, tako da iz lisnih postranih pupova tjeraju samo listovi. Pratila se cvatnja bugarskih selekcija i one počnu vegetaciju i do 18 dana prije nego domaće selekcije. Od polovine prošloga stoljeća u Europi se intenzivno radi na selekciji i oplemenjivanju običnog oraha i kao vrste za tehničko drvo. Istraživanja su usmjerena za uporabu u šumskom uzgoju na većim površinama, ne kao monokultura nego u zajednici s pitomim kestenom, divljim voćkaricama, i introdukcije u postojeće šumske površine hrasta lužnjaka, kitnjaka i crnog oraha Bertsch (1951),Klemp (1990),Sárvári (1993), Malvolti et al. (1998), Marineli et al. (1997), MayeriRajković(2008). Proizvodnost i biološko uzgojne značajke običnog oraha Production and biological growing characteristics of Common Walnut Obični orah (Juglans regiaL.) je listopadna vrsta drveta, srednje visoko stablo do 20 m,a raste u mješovitim listopadnim šumama. Obični orah je heliofilna biljkai poznat je kao vrlo osjetljiva vrsta na hladnoću tj. mrazeve, zato treba izbjegavati mjesta i područja koja su označena kao mrazišta Manninger i Führer (1995). Područje mora imati tijekom vegetacije temperaturu ne nižu od 15,5 oC,a količina oborina mora se kretati oko 600 mmKoraćiCerović(1980). |