DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 48 <-- 48 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI – ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list – Posebni broj (2011), 46-58 UDK 630* 232.3 (001) VARIJABILNOST MORFOMETRIJSKIH SVOJSTAVAŽIREVA I VISINASADNICA HRASTALUŽNJAKA(QUERCUS ROBUR L.) IZ SJEMENSKIH SASTOJINA U HRVATSKOJ ACORN MORPHOMETRIC TRAITSAND SEEDLING HEIGHTS VARIATION OF PEDUNCULATE OAK (QUERCUS ROBUR L.) FROM THE SEED STANDS IN CROATIA 1 12 Mladen IVANKOVIĆ, Maja POPOVIĆ, Saša BOGDAN SAŽETAK: Radi verifikacije važećih sjemenskih zona hrasta lužnjaka u Hrvatskoj na temelju znanstvenih spoznaja, započela su nova istraživanja genetske varijabilnosti u području prirodnog areala ove vrste. U jesen 2006. godine prikupljeno je sjeme iz tzv. priznatih sjemenskih sastojina, čija je osnovna uloga izvorište kvalitetnijeg sjemena za potrebe umjetne obnove gospodarskih sastojina. U radu se prikazuju rezultati morfometrijske analize sjemena i visina jednogodišnjih sadnica podrijetlom iz 17 uzorkovanih sastojina, koje reprezentiraju cjelokupni areal hrasta lužnjaka u Hrvatskoj. Iz svake je sastojine prikupljeno sjeme od 25 stabala, a na uzorku od 30 sjemenki po stablu izmjereni su duljina, maksimalna širina i masa žira, te su na temelju duljine i širine izračunati volumen žira (prema formuli za izračunavanje volumena valjka) i indeks žira (omjer duljine i širine). U rasadniku Hrvatskog šumarskog instituta osnovan je rani, rasadnički test, te su tijekom jeseni i zime 2007. godine, starosti biljaka 1+0, obavljene prve izmjere visina. Analiza varijance provedena je MIXED procedurom u SAS-u, a analizirani su: fiksni učinak važećih sjemenskih zona te slučajni učinci populacija unutar zona i stabala unutar populacija. Cilj analize varijance bio je utvrditi značajnost međuzonskih, međupopulacijskih i unutarpopulacijskih razlika za istraživana svojstva sjemena i visine jednogodišnjih sadnica. Tukey-Kramer testom u SAS-u analiziran je obrazac razlika između uzorkovanih populacija. Rezultati su pokazali da se važeće sjemenske zone nisu statistički značajno razlikovale niti za jedno analizirano svojstvo. Uzorkovane sastojine međusobno su se statistički značajno razlikovale u svim istraživanim svojstvima sjemena. Najveće prosječne dimenzije imali su žirevi iz sjemenske sastojine kasnolistajuće formehrasta lužnjaka Domačaj-Kovačevski lug (Šumarija Karlovac), dok su najmanje dimenzije imali žirevi iz sastojine Česma (Šumarija Bjelovar). Utvrđene međupopulacijske razlike nisu odgovarale važećoj sjemenskoj razdjelbi, tj. nisu potvrdile geografski obrazac diferencijacije populacija. Utvrđena je vi 1 Dr. sc. Mladen Ivanković, znanstveni savjetnik, Maja Popović, dipl. ing. šum., znanstveni novak, Hrvatski šumarski institut. Zavod za genetiku, oplemenjivanje šumskog drveća i sjemenarstvo. Cvjetno naselje 41; HR-10450 Jastrebarsko. e-mail: mladeni@sumins.hr; majap@sumins.hr 2 Doc. dr. sc. Saša Bogdan. Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagre bu. Zavod za šumarsku genetiku, dendrologiju i botaniku. Svetošimunska 25. 10000 Zagreb, e-mail: sasa.bogdan@zg.htnet.hr |