DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 49 <-- 49 --> PDF |
M. Ivanković, M. Popović, S. Bogdan: VARIJABILNOST MORFOMETRIJSKIH SVOJSTAVAŽIREVAI ... Šumarski list – Posebni broj (2011), 46-58 soko statistički značajna unutarpopulacijska varijabilnost za istraživana svojstva sjemena (razlike između stabala odnosno familija unutar populacija). Prosječne vrijednosti visine jednogodišnjih sadnica bile su najniže kod populacije Česma (Šumarija Vrbovec) i Repaš Gabajeva greda (ŠumarijaRepaš), dok su najviše bile kod populacije Lacić Gložđe (Šumarija Koška) iRečićki lugovi (Šumarija Karlovac). I za svojstvo visine uočena je statstički značajna diferencijacija između populacija, iako je još veći stupanj varijabilnosti utvrđen između familija unutar svake populacije. Provedena je analiza s ciljem utvrđivanja postojanja geografskog obrasca međupopulacijske diferencijacije. Međutim niti za svojstvo visine sadnica nije se mogao uočiti geografski obrazac diferencijacije analiziranih populacija. Provedena korelacijska analiza između visina jednogodišnjih sadnica i morfometrijskih svojstava sjemena nije pokazala statistički značajnu povezanost. Ključne riječi:sjemenska razdjelba, sjemenska zona, područje prove nijencije, ekotipska varijabilnost UVOD – Pravilnikom o područjima provenijencija svojti šumskog drveća od gospodarskog značenja (NN 107/08) određena je važeća sjemenska razdjelba šuma hrasta lužnjaka u Hrvatskoj. Šume hrasta lužnjaka podijeljene su na tri sjemenske zone, te je preporučeno da sjemenskim i sadnim materijalom treba prometovati unutar pojedinih zona. Navedena razdjelba (zonacija) određena je na temelju ekoloških razlika, produktivnosti sastojina i administrativno-gospodarskih posebnosti u području kon tinentalnog i submediteranskog područja rasprostranjenosti vrste. Pravilnik je proizišao iz Zakona o šumskom reprodukcijskom materijalu (NN 75/09) koji je usklađen s Uputom Europskog vijeća o prometovanju šumskim reprodukcijskim materijalom (Council Directive 1999/105/EC). Temelj za pravilnu sjemensku razdjelbu trebale bi biti adaptivne genetske razlike unutar određene vrste drveća na geografskom području njene rasprostranjenosti.Ako takve razlike postoje, onda se područje rasprostranjenosti razdjeljuje na sjemenske zone,odnosno područja provenijencija između kojih vrsta pokazuje adaptivne genetske razlike. Sjemenskom se razdjelbom propisuje prometovanje šumskim reprodukcijskim materijalom samo unutar pojedine sjemenske zone,odnosno područja provenijencije, jer se pretpostavlja da su provenijencije genetski prilagođene na specifične okolišne uvjete unutar svojih područja. Obnova hrastovih šuma u Hrvatskoj provodi se uzgojnim postupcima tzv. prirodne obnove, dok seumjetna obnovadopuštaukoliko urod sjemena u sastojini koja se obnavlja nije dostatan ili prirodna obnova nije uspješno izvedena. Postupakprirodne obnove podrazumijeva korištenje izvornog sjemena sastojine koja se obnavlja. Međutim, uslijed raznovrsnih problema uzrokovanih ponajviše neredovitošću punih uroda, sve se češće prometuje šumskim reprodukcijskim materijalom(ŠRM-om), te sepri obnovi sastojina koristisjeme i/ili sadnicepodri- Introduction jetlom iz drugih sastojina. Sukladno naputcima OECD-a (engl. Organisation for Economic Co-operation and Development) iVijeća Europe (1999/105/EC), prometovanje šumskim reprodukcijskim materijalom u Hrvatskoj regulirano je Zakonom iz 2009. godine (NN 75/09).Temeljnanačela navedenog zakona nalažu da šumski reprodukcijski materijal treba biti razvrstan u različite kategorije koje su definirane kao: 1.poznato podrijetlo, 2.selekcioniran, 3.kvalificirani 4.testiran. Zasada je u Hrvatskoj ŠRM moguće razvrstati samo u prve tri kategorije, jer posljednja podrazumijeva genetsku provjeru roditeljskih stabala putem posebno dizajniranih usporednih ili genetičkih testova. Nadalje, ŠRM hrasta lužnjaka kategorijekvalificiran(ŠRM dobiven iz sjemenskih plantaža) zasada se može naći u vrlo ograničenim količinama. Stoga, u ovom trenutku, raspolažemo uglavnom sa ŠRM-om kategorijapoznato podrijetloiselekcioniran. Kategorijapoznato podrijetloodnosi se na “reprodukcijski materijal podrijetlom iz sjemenskog izvora unutar određene provenijencije”(NN 75/09, članak 6.). Kategorijaselekcioniranodnosi se na reprodukcijski materijal “podrijetlom iz sjemenskih sastojina unutar određene provenijencije koje se fenotipski razlikuju od populacija druge provenijencije”(NN 75/09, članak 6.). Vidljivo je da se u definicijama kategorija ponavlja izraz “područje provenijencije”, koji se prema članku 4. Zakona definira kao “lokalitet ili grupa lokaliteta vrlo sličnih ekoloških uvjeta u kojima sastojine ili sjemenski izvori pokazuju slične fenotipske ili genetske značajke, uzimajući u obzir i visinske granice, gdje je to moguće”. Sukladno članku 19. Zakona, ministar za pojedinu gospodarski važnu svojtu šumskog drveća pravilnikom propisuje područje provenijencije. Sastav ni dio tog pravilnika je i karta s ucrtanim granicama područja provenijencija. Navedeni pravilnik donesen je 19.rujna 2008. godine (NN 107/08). |