DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 55 <-- 55 --> PDF |
M. Ivanković, M. Popović, S. Bogdan: VARIJABILNOST MORFOMETRIJSKIH SVOJSTAVAŽIREVAI ... Šumarski list – Posebni broj (2011), 46-58 ukazuje na statistički značajne razlike uvjetovane ispitivanim izvorima varijabilnosti.Vidi seda je varijabilnost između populacija nešto viša nego između familija unutar svake populacije. Kompo nen ta varijance ostatka zauzima najveći udio ukupne varijabilnosti. Tablica 3 prikazuje rezultate MIXED procedure analize varijance za fiksni efekt važećih sjemenskih zona. Primijenjena procedura kod analize statističke značajnosti uzima u obzir i druge izvore varijabilnosti (populacije i familije unutar populacija). Ispitivanje značajnosti efekta sjemenskih zona pokazalo je da one nisu bile međusobno statistički značajno različite za svojstvo visine jednogodišnjih sadnica. Zbog statistički značajnih razlika između populacija provedena je njihova analiza Tukey-Kramer-ovim testom najmanjih kvadratnih razlika s ciljem utvrđivanja postojanja geografskog obrasca diferencijacije. Rezultati ove analize prikazani su u tablici 5. Populacije između kojih nema statistički značajnih razlika povezane su istim slovom. Može se uočiti da je test razdvojio nekoliko međusobno povezanih grupa populacija. Međutim ne može se uočiti geografski obrazac utvrđene diferencijacije populacija. Tablica 5. Grupe populacija dobiveneTukey-Kramer-ovim testom za svojstvo visina jednogodišnjihsadnica. Table 5 Groups of populationsgiven by Turkey-Kramer’s test for the one-year seedlings height Oznaka provenijencije Mark of the provenance Šumarija Forest office Gospodarska jedinica; odjel/odsjek Working unit; compartment/subcompartment Grupa Group HR 203 Vrbovec Česma; 72a A HR 627 Repaš Repaš Gabajeva greda; 20a,f, 25a A B HR 368 Sunja Posavske šume; 123a, 124a,b,c,d A B C HR 330 Velika Gorica Turopoljski lug; 8a, 9b A B C D HR 160 Trnjani Ilijanska-Jelas; 13a, 14b, 15b, 26a,b B C D HR AM Otok Lože;65a B C D E HR 58 Darda Haljevo-Kozaračke šume; 52a C D E HR 577 Požega Poljadijske šume; 48c C D E HR 16 Otok Slavir; 35 d, 48g, 48h D E HR 163 Stara Gradiška Ljeskovača; 18e D E HR 318 Lipovljani Josip Kozarac; 43a, 54a, 113a D E F HR 389 Karlovac Domačaj-Kovačevački lug; 14a,b D E F HR 12 Gunja Trizlovi-Rastovo; 9b, 9d E F HR 317 Kutina Kutinske nizinske šume; 30b F HR 609 Buzet Mirna; 8d F G HR 387 Karlovac Rečićki lugovi; 26a,b,c,e, 48a,c,d,e F G HR 88 Koška Lacić Gložđe; 69a G RASPRAVA– Discussion Deskriptivni parametri i korelacije između istraživanih svojstava Descriptive parameters and correlations between studied traits Duljina žira prema dobivenim rezultatima kretala se prosječno od 26,8 mm do 32,4 mm, s minimumom od 15,0 mm i maksimumom od 45,0 mm te standardnom devijacijom od 2,5 mm do 4,0 mm.Franjić et al.(2001) u radu o varijabilnosti oblika žira hrasta lužnjaka u Hrvatskoj dobivaju sljedeće rezultate: prosječna duljina žireva kretala se od 26,2 mm do 31,9 mm, s minimumom od 15,1 mm i maksimumom 41,6 mm te standardnom devijacijom od 2,0 mm do 4,1 mm. Usporedimo li rezultate ova dva rada vidljivo je da su vrijednosti vrlo slične. Duljine žireva u radu Roth-a(1999)iznosile su prosječno od 30,5 mm do 37,0 mm, s minimumom od 20,4 mm i maksimumom 49,8 mm. Usporedbom s ovim radom vi dljiva je velika razlika u prosječnim duljinama te minimu mima i maksimumima. Razlog tomu najvjerojatnije leži u načinu sakupljanja žira za izmjere. Naime,Roth (1999) navodi da se žir sakupljao kao za rasadničku proizvod nju sadnica hrasta pri čemu se vrlo sitan žir ne sakuplja. Od inozemnih radova Nikolić et al. (2002)navode prosječnu duljinu žira od 23,8 mm do 32,3mm, s rasponom rezultata od 20,7 mm do 35 mm na uzorku uzetom iz klonske sjemenske plantažeBanov Brod (Republika Srbija).Smole et al.(1992)navode prosječnu duljinu od 1,2 cm do 3,6 cm u svom radu o važnosti morfoloških karakteristika za identifikaciju vrsta hrasta. Upitno je koliko se ovi rezultati mogu uspoređivati s našima, ali zanimljivo je da se prosječni rezultati koje navode Nikolić et al.(2002) slažu s onima u ovom istraživanju. Jovanović i Vukićević (1983) navode da je žir dug od 20-40 mm, rijetko duži. U ovom radu raspon je nešto veći, ali se općenito može zaključiti da se podaci podudaraju. |