DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 56     <-- 56 -->        PDF

M. Ivanković, M. Popović, S. Bogdan: VARIJABILNOST MORFOMETRIJSKIH SVOJSTAVAŽIREVAI ... Šumarski list – Posebni broj (2011), 46-58


Izmjerom širine žireva rezultati su pokazali da se
prosječna širina kreće od 14,1 mm do 17,5 mm, s min.
od 7,0 mm i maks. 29,0 mm te standardnom devijacijom
1,4-2,1 mm. Franjićet al.(2001) dobivaju rezultate
od min. 9,8 mm do maks. 21,5mm, s prosječnom
širinom od 13,0 mm do 17,8 mm te standardnom devijacijomod
1,0 mm do 2,0 mm. Rezultati prosječne širine
su po vrijednosti neznatno različiti. Vrijednosti
standardne devijacije također su po iznosu bliske.


Roth(1999) navodi da se prosječna širina na uzorku
iz priznatih i izabranih sastojina kretala od 16,6 mm do
18,4 mm. Prosječne širine koje iznosi Roth znatno su
veće i od onih koje dajuFranjić et al.(2001) i od na ših.
Ove razlike također se mogu pripisati načinu uzorkovanja,
jer Roth napominje da se vrlo sitan žir nije
sakupljao za njegova istraživanja, dok se u ovom radu nastojao
uzeti uzorak bliži prirodnom opsegu varijabilnosti.


Nikolić et al.(2002) navode prosječnu širinu u iznosu
od 13,9 mm do 18,0 mm, s rasponom od 12,4 mm
do 19,6 mm.Smole et al.(1992) iznose prosječnu širinu
od 0,9 cm do 1,7 cm. Prosječne širine koje daju Nikolić
et al.(2002) vrlo su slične ovima u našem radu,
ali i dalje ostaje upitnost usporedbe s obzirom na metodu
rada i različite provenijencije.


Indeks duljine i širine u našem radu kretao se prosječno
od 1,74 do 2,12, s rasponom od 1,07 do 3,69 te standardnom
devijacijom od 0,17 do 0,36.Franjić et al.
(2001)navode raspon indeksa od 1,09 do 2,85 s prosječnim
vrijednostima od 1,68 do 2,35 te standardnim devijacijama
od 0,12 do 0,32.Roth(1999) piše da se odnos
duljine i širine u njegovim uzorcima kretao od 1,7 do
2,2.Krstinić (1996)navodi da je taj odnos kod žira
hrasta lužnjaka veći od 1,6. Možese reći da navedena
istraživanja potvrđuju tvrdnju koju iznosi Krstinić.


Prosječna masa pojedinačnog žira u našem istraživanju
kretala se od 3,89 g do 6,11 g, s rasponom rezultata
od 0,59 g do 14,17 g te standardnom devijacijom
od 1,20 g do 1,96 g. Ukupni prosjek za sve populacije
iznosi 4,84 g. Iz podataka o masi 1000 komada žireva
koje daje Roth (1999) možemo izraziti prosječnu
masu jednog žira.Tako dobivena prosječna masa kretala
se od 4,43 g do 6,67 g s ukupnim prosjekom od
5,73 g. I ovdje je vidljivo da su podaci koje dajeRoth
(1999)znatno veći od ovih u našem radu. Kao i u prethodnim
usporedbama i ovdje ćemo kao razlog ove uočljive
razlike navesti način uzimanja uzorka za izmjeru.


Nikolić et al.(2002) kod rezultata za prosječnu
masu navode da se ona kreće od 2,8 g do 6,1g, s rasponom
vrijednosti od 1,97 g do 7,32 g. Naši rezultati za
masu se znatno razlikuju od neposredno navedenih,
iako se duljina i širina prilično podudaraju, ali je opet
upitna mogućnost usporedbe, jer se radi o potpuno različitim
populacijama.


Volumen žira kretao se prosječno od 4,4 cm3do 7,8 cm3,


33


te standardnom devijacijom od 1,41 cm do 2,27 cm. U


dostupnoj literaturi nije bilo rezultata volumena žira hra


sta lužnjaka s kojim bi mogli uspoređivati dobivene vrijednosti.
JedinoRoth et al.(2009)prikazuju rezultate
volumena žira za krupni, žir srednje veličine i sitni žir, ali
se zbog te podjele i različite formule izračuna volumena
rezultati ne mogu uspoređivati. Naime, Roth et al.
(2009), koristili su formulu za volumen stošca, dok se u
ovom radu koristila formula za izračun volumena valjka.


Prosječan broj sjemenki u kilogramu koji smo dobili
iz prosječne mase žira iznosi od 164 do 257 s prosjekom
za sve populacije od 207 komada.Ti su podaci u okvirima
dosadašnjih izvješća o prosječnom broju žireva u
kilogramu za hrast lužnjak (Matić et al. 1996). Regent
(1972)navodi da je broj žireva u kilogramu od 130 do
290, s prosjekom od 180.Herman (1971) navodi od
177 do 325 komada u kilogramu, a prosječno 250 do
300 kom./kg.Roth (1999) navodi od 131 do 226 komada
žira u kilogramu.Gradečki(1993) navodi da je
ukupan prosjek broja komada sjemenki hrasta lužnjaka
iz sjemenskih sastojina u Hrvatskoj 191. Naši podaci su
po rasponu najbliži onima koje iznosiRoth(1999).


Visina izmjerenih jednogodišnjih sadnica prema rezultatima
ovoga rada kretala se prosječno od 12,6 cm
do 20,9 cm, te standardnom devijacijom od 5,7 cm do
9,7 cm.


Što se tiče visina jednogodišnjih biljaka Roth
(1999) navodi da po standardu koji se danas koristi, sad-
nice hrasta lužnjaka starosti (1+0), s visinom od 20 cm
do 25 cm pripadaju u II. kvalitetni razred, a sadnice
iznad 25 cm pripadaju I. kvalitetnom razredu. Prema
tomu, većina sadnica analiziranih u ovome radu ne zadovoljavaju
kriterije ulaska u I. i II. kvalitetni razred.
Vjerojatni razlog tomu je što se za potrebe ovog istraživanja
htjelo analizirati reprezentativan uzorak potomaka
iz naših sjemenskih sastojina, neovisno o veličini sjemena
i sadnica, dok se u rasadničkoj proizvodnji uobičajeno
provodi selekcija sjemena i sadnica po veličini.


Provedena korelacijska analiza između visina jednogodišnjih
sadnica i morfometrijskih svojstava sjemena
nije pokazala statistički značajnu povezanost. Zanimljiv
je negativni korelacijski koeficijent između visine i
mase žira koji upućuje na neobičnu pojavu da su iz žira
manje mase nastale sadnice većih visina. Međutim, budući
da ovaj korelacijski koeficijent nije bio statistički
značajan ne može se donositi jasan zaključak o ovoj povezanosti.
Roth et al.(2009) dobili su statistički značajne
razlike u visinama jednogodišnjih sadnica između
tri kategorije krupnoće žireva. Razlike u rezultatima
mogu se pripisati različitoj metodologiji, jer su ovdje
analizirani korelacijski odnosi između srednjih sastojinskih
vrijednosti krupnoće žira i visina na uzorku od 17
hrvatskih populacija dok suRoth et al.(2009) analizi


rali odnose između svojstava na uzorku jedne sastojine.