DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 56 <-- 56 --> PDF |
M. Ivanković, M. Popović, S. Bogdan: VARIJABILNOST MORFOMETRIJSKIH SVOJSTAVAŽIREVAI ... Šumarski list – Posebni broj (2011), 46-58 Izmjerom širine žireva rezultati su pokazali da se prosječna širina kreće od 14,1 mm do 17,5 mm, s min. od 7,0 mm i maks. 29,0 mm te standardnom devijacijom 1,4-2,1 mm. Franjićet al.(2001) dobivaju rezultate od min. 9,8 mm do maks. 21,5mm, s prosječnom širinom od 13,0 mm do 17,8 mm te standardnom devijacijomod 1,0 mm do 2,0 mm. Rezultati prosječne širine su po vrijednosti neznatno različiti. Vrijednosti standardne devijacije također su po iznosu bliske. Roth(1999) navodi da se prosječna širina na uzorku iz priznatih i izabranih sastojina kretala od 16,6 mm do 18,4 mm. Prosječne širine koje iznosi Roth znatno su veće i od onih koje dajuFranjić et al.(2001) i od na ših. Ove razlike također se mogu pripisati načinu uzorkovanja, jer Roth napominje da se vrlo sitan žir nije sakupljao za njegova istraživanja, dok se u ovom radu nastojao uzeti uzorak bliži prirodnom opsegu varijabilnosti. Nikolić et al.(2002) navode prosječnu širinu u iznosu od 13,9 mm do 18,0 mm, s rasponom od 12,4 mm do 19,6 mm.Smole et al.(1992) iznose prosječnu širinu od 0,9 cm do 1,7 cm. Prosječne širine koje daju Nikolić et al.(2002) vrlo su slične ovima u našem radu, ali i dalje ostaje upitnost usporedbe s obzirom na metodu rada i različite provenijencije. Indeks duljine i širine u našem radu kretao se prosječno od 1,74 do 2,12, s rasponom od 1,07 do 3,69 te standardnom devijacijom od 0,17 do 0,36.Franjić et al. (2001)navode raspon indeksa od 1,09 do 2,85 s prosječnim vrijednostima od 1,68 do 2,35 te standardnim devijacijama od 0,12 do 0,32.Roth(1999) piše da se odnos duljine i širine u njegovim uzorcima kretao od 1,7 do 2,2.Krstinić (1996)navodi da je taj odnos kod žira hrasta lužnjaka veći od 1,6. Možese reći da navedena istraživanja potvrđuju tvrdnju koju iznosi Krstinić. Prosječna masa pojedinačnog žira u našem istraživanju kretala se od 3,89 g do 6,11 g, s rasponom rezultata od 0,59 g do 14,17 g te standardnom devijacijom od 1,20 g do 1,96 g. Ukupni prosjek za sve populacije iznosi 4,84 g. Iz podataka o masi 1000 komada žireva koje daje Roth (1999) možemo izraziti prosječnu masu jednog žira.Tako dobivena prosječna masa kretala se od 4,43 g do 6,67 g s ukupnim prosjekom od 5,73 g. I ovdje je vidljivo da su podaci koje dajeRoth (1999)znatno veći od ovih u našem radu. Kao i u prethodnim usporedbama i ovdje ćemo kao razlog ove uočljive razlike navesti način uzimanja uzorka za izmjeru. Nikolić et al.(2002) kod rezultata za prosječnu masu navode da se ona kreće od 2,8 g do 6,1g, s rasponom vrijednosti od 1,97 g do 7,32 g. Naši rezultati za masu se znatno razlikuju od neposredno navedenih, iako se duljina i širina prilično podudaraju, ali je opet upitna mogućnost usporedbe, jer se radi o potpuno različitim populacijama. Volumen žira kretao se prosječno od 4,4 cm3do 7,8 cm3, 33 te standardnom devijacijom od 1,41 cm do 2,27 cm. U dostupnoj literaturi nije bilo rezultata volumena žira hra sta lužnjaka s kojim bi mogli uspoređivati dobivene vrijednosti. JedinoRoth et al.(2009)prikazuju rezultate volumena žira za krupni, žir srednje veličine i sitni žir, ali se zbog te podjele i različite formule izračuna volumena rezultati ne mogu uspoređivati. Naime, Roth et al. (2009), koristili su formulu za volumen stošca, dok se u ovom radu koristila formula za izračun volumena valjka. Prosječan broj sjemenki u kilogramu koji smo dobili iz prosječne mase žira iznosi od 164 do 257 s prosjekom za sve populacije od 207 komada.Ti su podaci u okvirima dosadašnjih izvješća o prosječnom broju žireva u kilogramu za hrast lužnjak (Matić et al. 1996). Regent (1972)navodi da je broj žireva u kilogramu od 130 do 290, s prosjekom od 180.Herman (1971) navodi od 177 do 325 komada u kilogramu, a prosječno 250 do 300 kom./kg.Roth (1999) navodi od 131 do 226 komada žira u kilogramu.Gradečki(1993) navodi da je ukupan prosjek broja komada sjemenki hrasta lužnjaka iz sjemenskih sastojina u Hrvatskoj 191. Naši podaci su po rasponu najbliži onima koje iznosiRoth(1999). Visina izmjerenih jednogodišnjih sadnica prema rezultatima ovoga rada kretala se prosječno od 12,6 cm do 20,9 cm, te standardnom devijacijom od 5,7 cm do 9,7 cm. Što se tiče visina jednogodišnjih biljaka Roth (1999) navodi da po standardu koji se danas koristi, sad- nice hrasta lužnjaka starosti (1+0), s visinom od 20 cm do 25 cm pripadaju u II. kvalitetni razred, a sadnice iznad 25 cm pripadaju I. kvalitetnom razredu. Prema tomu, većina sadnica analiziranih u ovome radu ne zadovoljavaju kriterije ulaska u I. i II. kvalitetni razred. Vjerojatni razlog tomu je što se za potrebe ovog istraživanja htjelo analizirati reprezentativan uzorak potomaka iz naših sjemenskih sastojina, neovisno o veličini sjemena i sadnica, dok se u rasadničkoj proizvodnji uobičajeno provodi selekcija sjemena i sadnica po veličini. Provedena korelacijska analiza između visina jednogodišnjih sadnica i morfometrijskih svojstava sjemena nije pokazala statistički značajnu povezanost. Zanimljiv je negativni korelacijski koeficijent između visine i mase žira koji upućuje na neobičnu pojavu da su iz žira manje mase nastale sadnice većih visina. Međutim, budući da ovaj korelacijski koeficijent nije bio statistički značajan ne može se donositi jasan zaključak o ovoj povezanosti. Roth et al.(2009) dobili su statistički značajne razlike u visinama jednogodišnjih sadnica između tri kategorije krupnoće žireva. Razlike u rezultatima mogu se pripisati različitoj metodologiji, jer su ovdje analizirani korelacijski odnosi između srednjih sastojinskih vrijednosti krupnoće žira i visina na uzorku od 17 hrvatskih populacija dok suRoth et al.(2009) analizi rali odnose između svojstava na uzorku jedne sastojine. |