DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 57 <-- 57 --> PDF |
M. Ivanković, M. Popović, S. Bogdan: VARIJABILNOST MORFOMETRIJSKIH SVOJSTAVAŽIREVAI ... Šumarski list – Posebni broj (2011), 46-58 Varijabilnost istraživanih svojstava –Variation of studied traits Provedena analiza varijance za morfometrijska svojstva sjemena pokazala je statistički značajne razlike uvjetovane efektima populacija,čime je potvrđena pretpostavka o značajnoj međupopulacijskoj diferencijaciji. Međutim, varijabilnost za analizirana svojstva sjemena između pojedinačnih stabala unutar svake populacije bila je znatno veća nego između populacija. Štoviše, ukupno gledajući, za sva analizirana svojstva žira najveći udio zauzimala je komponenta varijance ostatka. To je komponenta varijance koja je uzrokovana varijabilnošću žireva koji potječu od istih pojedinačnih stabala. Ispitivanje značajnosti efekta važećih sjemenskih zona pokazalo je da one nisu međusobno statistički značajno različite niti za jedno istraživano morfometrijsko svojstvo.Nepostojanje značajnih razlika između sjemenskih zona suprotno jerezultatima Roth-a (1999). Razlike su mogle biti uzrokovane različitim sjemenskim materijalom na kojemu su istraživanja provedena (ne potječe iz istih populacija, ali i različit pristup uzorkovanju sjemena). Međutim, u ovom je radu primijenjena preciznija statistička metoda kojom je moguće istovremeno analizirati različite razine varijabilnosti i njihovu statističku značajnost, te smo skloniji razlike u rezultatima pripisati metodi analize. Naime,Roth (1999) je koristio jednostavni test signifikantnosti razlika između aritmetičkih sredina sjemenskih zona (t-test), dok je u ovom istraživanju korištena tzv. MIXED procedura analize varijance (SAS 2000) koja kod analize statističke značajnosti istovremeno uzima u obzir i druge izvore varijabilnosti (populacije unutar zona i stabla unutar populacija). Ovi rezultati pokazuju da se veličina varijabilnosti za analizirana svojstva sjemena smanjuje s veličinom promatranog prostora.To znači da su najveće razlike bile između žireva s istog stabla, nakon toga između žireva koji potječu s različitih stabala unutar iste populacije, zatim između žireva koji potječu iz različitih populacija, dok su najmanje razlike utvrđene između žireva koji potječu iz različitih sjemenskih zona (posljednje čak niti nisu bile statistički značajne). Na analizirana svojstva sjemena utječu genetski čimbenici (genetska konstitucija majčinskih stabala, ali i muških polinatora unutar populacija koji sudjeluju u oplodnji) i brojni okolišni čimbenici (npr. hormonski i fiziološki odnosi unutar pojedinih dijelova majčinskog stabla; mikrorazlike u dostupnom svjetlu, vlažnosti i temperaturi između specifičnih dijelova krošnje; mezookolišne razlike u svjetlosti, vlažnosti i temperaturi uvjetovane položajem majčinskih stabala unutar populacija; te mikrookolišne razlike između različitih populacija). Budući da su analizirani žirevi sakupljeni u prirodnim populacijama, nije moguće razdvojiti utjecaj genetskih od okolišnih čimbenika na promatrana morfometrijska svojstva. Međutim, rezultati upućuju da su na analizirana svojstva sjemena najveći utjecaj imali mikrookolišni čimbenici i genetska konstitucija pojedinačnih stabala unutar populacija, a najmanji makrookolišnerazlike i genetska diferencijacija između istraživanih populacija (dok okolišne razlike i genetska diferencijacija između sjemenskih zona uopće nisu imale značajan utjecaj). Iako su međupopulacijske razlike imale relativno najmanji udio u ukupnoj varijabilnosti svojstava sjemena, one su ipak bile statistički značajne, što se ne smije zanemariti. Statistički značajna komponenta varijance uzrokovana međupopulacijskim razlikama ukazuje na postojanje genetske diferencijacije između istraživanih populacija(usp. tablicu 2).Da bi se utvrdio obrazac te diferencijacije proveden je Tukey-Kramer test kojim se egzaktno utvrđuje koje se populacije međusobno statistički značajno razdvajaju. Ovaj test nije dao rezultate iz kojih bi se mogla uočiti geografska pravilnost u razdvajanju populacijaniti za jedno analizirano svojstvo sjemena(usp. tablicu 4).To upućuje na zaključak o ekotipskom obrascu međupopulacijske diferencijacije za analizirana svojstva sjemena. Provedena analiza varijance za svojstvo visine jednogodišnjih sadnica ukazala je na statistički značajne razlike uvjetovane efektima populacija i familija unutar populacija(usp. tablicu 2).Varijabilnost između familija unutar svake populacije bila je znatno veća nego između populacija, dok je komponenta varijance ostatka zauzimala najveći udio ukupne varijabilnosti. Ispitivanje značajnosti efekta važećih sjemenskih zona pokazalo je da one nisu međusobno statistički značajno različite(usp. tablicu 3). Dobiveni rezultati potpuno su sukladni rezultatima analize morfometrijskih svojstava sjemena. I ovdje se može primijetiti da se veličina varijabilnosti smanjuje s veličinom promatranog prostora tj. najveće su razlike bile između potomakaistogmajčinskog stabla, dok su najmanje razlike utvrđene između jedinki koji pripadaju različitim sjemenskih zonama (nisu bile statistički značajne). Međutim kod ovog je svojstva primijećenanešto veća varijabilnost između populacija nego između familija potomaka koji potječu s različitih stabala unutar iste populacije (tj. unutarpopulacijska varijabilnost). Visoke i statistički značajne razlike između individualnih majčinskih stabala, odnosno između familija unutar populacija ukazuju na visokurazinu unutarpopulacijske genetske raznolikosti. Visok stupanj unutarpopulacijske varijabilnosti karakteristična je pojava za većinu vrsta šumskog drveća, a može se objasniti značajnim migracijama gena (izmjeni gena između različitih populacija putem prirodnih procesa, ali i ljudskim djelovanjem) i niskim stupnjem lokalne adaptiranosti (Bogdan 2009). Statistički značajna komponenta varijance uzrokovana međupopulacijskim razlikama ukazuje na posto |