DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 67     <-- 67 -->        PDF

H. Marjanović, M. Z. Ostrogović, G.Alberti, I. Balenović, E. Paladinić, K. Indir1,A. Peressotti, D. Vuletić: DINAMIKA Šumarski list – Posebni broj (2011), 59-73


REZULTATI– Results


Meteorološke prilike u promatranom razdoblju –


Meteorological conditions in the observed period


Analizirajući meteorološke podatke može se
ustvrditi da su se vegetacijske sezone 2008. i 2009. go-
dine razlikovale. Tijekom 2008.godine zabilježeno je
855 mm oborina, dok je 2009. g. bila nešto vlažnija s
izmjerenih 939 mm oborina. Pritom je raspored oborina
bio povoljniji tijekom 2009. godine,kada je nešto
više oborina palo tijekom ljeta i u ranu jesen. Osim
toga, početkom lipnja 2008. godine, u doba najintenzivnijeg
rasta, nastupilo je kraće kišno razdoblje tijekom
kojega je drastično smanjena količina svjetla,što se negativno
odrazilo na produkciju sastojina.


Struktura sastojine


Struktura sastojine dobivena na temelju izmjera na 24
trajne pokusne plohe uokolo mjerne stanice prikazana je
u tablici 1.Vidljivo je da sastojinama dominira hrast lužnjak,
i to po svim strukturnim elementima. Kako bi se
dobilo na preciznosti, korištena je taksacijska granica od


U zimskom periodu veći dio površine sastojina oko
stanice bio je poplavljen,što je posljedica nizinskog terena
i slabe propusnosti tla.Volumni udio vode u tlu (gornjih
30 cm) u slučaju kada je tlo u potpunosti zasićeno
vodom iznosio je oko 58%v/v. S početkom pupanja, a posebicenešto
kasnije u vrijeme dovršetka formiranja lista
(mjesec svibanj) udio vode u tlu je brzo opadao. Silazni
trend udjela vode u tlu u pravilu se nastavljao sve do rujna,
uz povremene skokove uslijed kišnih epizoda. Udio vode u
tlu u promatranom periodu nije se spuštao ispod 25%v/v,
te se može reći da stabla nisu bila izložena značajnoj suši.


– Stand structure
5 cm te je dan volumen za ukupno drvo (>3 cm na tanjem
kraju). U strukturi sastojina značajan je udio drugih vrsta
(crne johe, običnog graba i poljskog jasena) što upućuje


na zaključak da su uvjeti unutar sastojina vrlo heterogeni
te odražava činjenicu da je riječ o mladim sastojinama.


Tablica 1.Struktura mlade sastojine hrasta lužnjaka u području utjecaja na izmjerene tokove CO (taksacijska granica od


2


5 cm, n=24 plohe, prikazane vrijednosti su prosjeci sa standardnim pogreškama).


Table 1
Structure of young oak stand in the footprint of eddy covariance station (dbh lower limit for measurement was
5 cm, n=24 sampled plots, shown values are means with standard errors).


2007. g. / 2007 početak 2008.g. /beginning od 2008
Proreda u odsjeku 37a (
*
) /
Thining in forest
compart.37a (
*
)
Odsjek /
Forest
comp.37a (
*
)
Prosjek za sastojine u području utjecaja (
**
) /
Averege of stands in the footprint (
**
)
Sušci /Snags
Vrsta drveća
Tree species
N
(n ha
–1
)
G
(m
2
ha
–1
)
Vh
(m
3
ha
–1
)
V
(m
3
ha
–1
)
N
(n ha
–1
)
G
(m
2
ha
–1
)
V
(m
3
ha
–1
)
dg
(cm)
hg
(m)
N
(n ha
–1
)
G
(m
2
ha
–
1)
V(
***
)
(m
3
ha
–1
)
Q. robur L. 23 ± 10 0,4 ± 0,2 4,0 ± 2,9 108,8 ± 21,4 575 ± 63 12,4 ± 1,3117,1 ± 13,6 16,5 17,7 229 ± 48 1,5 ± 0,3 10,2 ± 2,1
C. betulusL. 72 ± 47 1,0 ± 0,6 8,0 ± 4,5 44,3 ± 31,2 426 ± 122 3,5 ± 1,5 26,8 ± 14,4 10,2 13,9 25 ±17 0,2 ±0,2 1,7 ±1,4
A. glutinosa.
Gearnt 5 ±5 0,0 ±0,0 0,1 ±0,1 25,5 ±12,5 380 ±93 6,4 ±1,3 51,6 ±10,8 14,6 16,9 39 ±12 0,4 ±0,2 3,0 ±1,4
F. angustifoliaL. 4 ±5 0,1 ±0,1 0,6 ±0,6 28,7 ±8,8 159 ±50 2,7 ±0,7 19,2 ±5,0 14,5 16,4 12 ±5 0,1 ±0,1 0,6 ±0,4
Ostale vrste
Other tree sp.
5 ±5 0,0 ±0,0 0,2 ±0,2 1,7 ±1,4 35 ±17 0,3 ±0,1 2,6 ±1,2 11,1 12,1 3 ±3 0,1 ±0,1 0,7 ±0,7
Ukupno
Total 108 ±50 1,5 ±0,6 12,9 ±5,4 207,8 ±17,8 1575 ±116 25,2 ±1,0 217,3 ±10,9 14,2 16,6 308 ±48 2,3 ±0,3 16,3 ±2,2


N – broj stabala, G – temeljnica,V– volumen drvne zalihe (>3 cm),V – posječeni volumen, d – prsni promjer srednjeg stabla, h – visina srednjeg stabla.
(*) Podaci sa ploha iz odsjeka 37a (n=11). (**) Podaci sa ploha u području najvećeg utjecaja na izmjerene tokove (n=24). (***) Korištene su visinske krivulje
od živih stabla (tj. dane vrijednostiVsu gornja granica).


hg
g


N – number of trees, G –basal area, V – wood volume (>3 cm),Vh– harvested volume, dg– mean basal area diameter at 1,30m , hg–height of mean tree.
(*) Data from plots in forest compartment 37a (n=11). (**)Data from plots in the area with high influence on measured fluxes (n=24). (***) In volume calculation
height curves of living trees were used (i.e. values for V are upper limit).


Tokovi ugljika – mikrometeorološka mjerenja –


Carbon fluxes – micrometeorological measurements


Kako bi procijenili pouzdanost izmjera pomoću vrt-đeni su s rezultatima dobivenim na temelju mjerenja
ložne kovarijance testirano je slaganje tokova energije, neto sunčevog zračenja i toka topline u tlu. Dobiveno je


2


tj. energetska bilanca ekosustava. Rezultati za energet-dobro slaganje (R=0,88, n = 9.340, P< 0,001), pritom
sku bilancu dobiveni vrtložnom kovarijancom uspore-je zaokruživanje energetske bilance od 0,64 u grani