DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2012 str. 10     <-- 10 -->        PDF

Ž. Škvorc, K. Sever, J. Franjić, D. Krstonošić, M. Poljak: INTENZITET FOTOSINTEZE I VEGETATIVNI ... Šumarski list br. 1–2, CXXXVI (2012), 7-17


U svrhu procjene raznih tipova okolišnoga stresa
metoda klorofilmetrije uspješno se primjenjuje kod
mnogih poljoprivrednih usjeva (Marquand i Tipton
1987; Dweyer i dr.1994; Chapman i Barretto
1997) i nekih vrsta šumskoga drveća (Loh i dr.
2002;CateiPerkins2003;Jifon2005;Pinkard
i dr. 2006; Percivali dr. 2008). Uz to, metoda je pronašla
svoju primjenu i prilikom utvrđivanja ishranjenosti
biljaka s dušikom. U tu svrhu, metodu je moguće primijeniti
zahvaljujući bliskoj povezanosti između sadržaja
klorofila u staničju lista i koncentracije dušika koji je
ondje najvećim dijelom sastavni dio molekula klorofi la
(Lambers i dr.2003). U listovima nekih vrsta šum skoga
drveća kao što su hrast lužnjak, obična bukva i
gorski javor,utvrđene su visoke korelacije između klorofilnog
indeksa očitanoga pomoću klorofilmetra i
stvarnih koncentracija klorofila, karotenoida i dušika
(Percival i dr.2008).


U dosadašnjim istraživanjima šumskoga drveća
utvrđene su značajne razlike u intenzitetu fotosinteze i
vegetativnom razvoju s obzirom na različite stanišne
prilike. Te razlike najčešće su uvjetovane – dužinom
trajanja ljetnih suša i visokim temperaturama (Liukang
iBaldocch i2003), intenzitetom osvjetljenja
(Hees 1997), te razlikama između sušnih i vlažnih godina
(Leuschren i dr.2001).


Ovo istraživanje provedeno je u pokusnom nasadu
hrasta lužnjaka u kojemu je tijekom dva vegetacijska
razdoblja vizualno uočena slabija vitalnost biljaka koje
rastu na jednom dijelu pokusne plohe.Cilj ovoga rada
je (1) utvrditi utjecaj mikrostaništa na intenzitet fotosinteze
i vegetativni rast hrasta lužnjaka, (2) utvrditi
vezu između indeksa sadržaja ukupnih klorofila u listu
i intenziteta fotosinteze te vegetativnog rasta hrasta
lužnjaka.


MATERIJAL I METODE – Materials and methods


U proljeće 2008. godine s vegetativno razmnoženim
jedinkama hrasta lužnjaka (klonovima) u dobi odjedne
godine osnovan je klonski test u rasadniku “Brestje”
kojim gospodari javno poduzeće Hrvatske šume d.o.o.
Ukupna površina pokusne plohe iznosi 0,48 ha. Istraživanje
je provedeno tijekom vegetacijskog razdoblja


Biljni materijal i dizajn pokusa –
Sredinom dva vegetacijska razdoblja u srpnju i kolovozu
2008. i 2009. godinevizualno je uočena kloroza
listova na biljakama koje rastu na jednom dijelu pokusne
plohe, dok na ostatku pokusne plohe kloroza nije
uočena.
Na temelju vizualnih razlika u boji listova izdvojene
su manje plohe “klorotična” i kontrola (bez klo-


Kemijske značajke tla –
Radi utvrđivanja razlika u kemijskim značajkama
tla između dviju istraživanih ploha uzorci su prikupljeni
na dubini 0–30 cm. Reakcija tla određena je potenciometarski
pomoću pH metra HACH EC 30 u
suspenziji tla i vode odnosno tla i nKCl. Humus je
određen metodom po Tjurin-u, a ukupni dušik meto-


Meteorološke prilike


Na istraživanim plohama postavljena je po jedna
automatska meteorološka postaja. Tijekom vegetacijskoga
razdoblja na obje postaje istovremeno su mjereni
temperatura tla na dubini od 15 cm i volumetrijski sadr-


Vegetativni rast biljaka


Prije (sredinom ožujka) i nakon vegetacijskoga razdoblja
(sredinom studenoga) istraživanim biljkama izmjeren
je promjer debla na visini od 30 cm iznad tla i
visina. Istovremeno na svakoj biljci utvrđen je broj pri2010.
godine na biljakama u dobi od četiri godine. U
klonskom testu nalazilo se 145 klonova s ukupno 375
rameta, posađenih u međusobnom razmaku od 2,5 ×2,5
metra.Više informacija o načinu i razlozima osnivanja
klonskog testa donoseFranjići dr.(2009).


Plant material and design of field trial


roze), međusobno udaljene oko 30 m. Na svakoj istraživanojplohi
nalazilo se osam biljaka tj. ukupno 16
biljaka. Ukupna prosječna visina istraživanih biljaka
prije početka istraživanja iznosila je 1,96 ± 0,44 m, a
promjer debla mjeren na 30 cm iznad tla, iznosio je
2,5 cm.


Chemical properties of soil


dom po Kjendahl-u. Sadržaj fiziološki aktivnoga
fosfora i kalija utvrđen jeAl-metodom. Fosfor je očitan
na UV/VIS spektrofotometru PE Lambda 1A, dok je
kalij određen izravnoiz filtrata na plamenom fotometru
Eppendorf.


– Weather conditions
žaja vlage u tlu na dubini između 10 i 30 cm. Na jednoj
od meteoroloških postaja bilježene su dnevne vrijedno


sti temperature zraka, relativne vlažnosti zraka i količine
oborina.


– Vegetative plant growth
marnih grana kojima je izmjerena dužina i promjer na
udaljenosti 2 cm od debla. Na temelju tako prikupljenih


podataka izračunat je visinski i debljinski prirast biljaka,
te debljinski i dužinski prirast primarnih grana