DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/2012 str. 10 <-- 10 --> PDF |
Ž. Škvorc, K. Sever, J. Franjić, D. Krstonošić, M. Poljak: INTENZITET FOTOSINTEZE I VEGETATIVNI ... Šumarski list br. 1–2, CXXXVI (2012), 7-17 U svrhu procjene raznih tipova okolišnoga stresa metoda klorofilmetrije uspješno se primjenjuje kod mnogih poljoprivrednih usjeva (Marquand i Tipton 1987; Dweyer i dr.1994; Chapman i Barretto 1997) i nekih vrsta šumskoga drveća (Loh i dr. 2002;CateiPerkins2003;Jifon2005;Pinkard i dr. 2006; Percivali dr. 2008). Uz to, metoda je pronašla svoju primjenu i prilikom utvrđivanja ishranjenosti biljaka s dušikom. U tu svrhu, metodu je moguće primijeniti zahvaljujući bliskoj povezanosti između sadržaja klorofila u staničju lista i koncentracije dušika koji je ondje najvećim dijelom sastavni dio molekula klorofi la (Lambers i dr.2003). U listovima nekih vrsta šum skoga drveća kao što su hrast lužnjak, obična bukva i gorski javor,utvrđene su visoke korelacije između klorofilnog indeksa očitanoga pomoću klorofilmetra i stvarnih koncentracija klorofila, karotenoida i dušika (Percival i dr.2008). U dosadašnjim istraživanjima šumskoga drveća utvrđene su značajne razlike u intenzitetu fotosinteze i vegetativnom razvoju s obzirom na različite stanišne prilike. Te razlike najčešće su uvjetovane – dužinom trajanja ljetnih suša i visokim temperaturama (Liukang iBaldocch i2003), intenzitetom osvjetljenja (Hees 1997), te razlikama između sušnih i vlažnih godina (Leuschren i dr.2001). Ovo istraživanje provedeno je u pokusnom nasadu hrasta lužnjaka u kojemu je tijekom dva vegetacijska razdoblja vizualno uočena slabija vitalnost biljaka koje rastu na jednom dijelu pokusne plohe.Cilj ovoga rada je (1) utvrditi utjecaj mikrostaništa na intenzitet fotosinteze i vegetativni rast hrasta lužnjaka, (2) utvrditi vezu između indeksa sadržaja ukupnih klorofila u listu i intenziteta fotosinteze te vegetativnog rasta hrasta lužnjaka. MATERIJAL I METODE – Materials and methods U proljeće 2008. godine s vegetativno razmnoženim jedinkama hrasta lužnjaka (klonovima) u dobi odjedne godine osnovan je klonski test u rasadniku “Brestje” kojim gospodari javno poduzeće Hrvatske šume d.o.o. Ukupna površina pokusne plohe iznosi 0,48 ha. Istraživanje je provedeno tijekom vegetacijskog razdoblja Biljni materijal i dizajn pokusa – Sredinom dva vegetacijska razdoblja u srpnju i kolovozu 2008. i 2009. godinevizualno je uočena kloroza listova na biljakama koje rastu na jednom dijelu pokusne plohe, dok na ostatku pokusne plohe kloroza nije uočena. Na temelju vizualnih razlika u boji listova izdvojene su manje plohe “klorotična” i kontrola (bez klo- Kemijske značajke tla – Radi utvrđivanja razlika u kemijskim značajkama tla između dviju istraživanih ploha uzorci su prikupljeni na dubini 0–30 cm. Reakcija tla određena je potenciometarski pomoću pH metra HACH EC 30 u suspenziji tla i vode odnosno tla i nKCl. Humus je određen metodom po Tjurin-u, a ukupni dušik meto- Meteorološke prilike Na istraživanim plohama postavljena je po jedna automatska meteorološka postaja. Tijekom vegetacijskoga razdoblja na obje postaje istovremeno su mjereni temperatura tla na dubini od 15 cm i volumetrijski sadr- Vegetativni rast biljaka Prije (sredinom ožujka) i nakon vegetacijskoga razdoblja (sredinom studenoga) istraživanim biljkama izmjeren je promjer debla na visini od 30 cm iznad tla i visina. Istovremeno na svakoj biljci utvrđen je broj pri2010. godine na biljakama u dobi od četiri godine. U klonskom testu nalazilo se 145 klonova s ukupno 375 rameta, posađenih u međusobnom razmaku od 2,5 ×2,5 metra.Više informacija o načinu i razlozima osnivanja klonskog testa donoseFranjići dr.(2009). Plant material and design of field trial roze), međusobno udaljene oko 30 m. Na svakoj istraživanojplohi nalazilo se osam biljaka tj. ukupno 16 biljaka. Ukupna prosječna visina istraživanih biljaka prije početka istraživanja iznosila je 1,96 ± 0,44 m, a promjer debla mjeren na 30 cm iznad tla, iznosio je 2,5 cm. Chemical properties of soil dom po Kjendahl-u. Sadržaj fiziološki aktivnoga fosfora i kalija utvrđen jeAl-metodom. Fosfor je očitan na UV/VIS spektrofotometru PE Lambda 1A, dok je kalij određen izravnoiz filtrata na plamenom fotometru Eppendorf. – Weather conditions žaja vlage u tlu na dubini između 10 i 30 cm. Na jednoj od meteoroloških postaja bilježene su dnevne vrijedno sti temperature zraka, relativne vlažnosti zraka i količine oborina. – Vegetative plant growth marnih grana kojima je izmjerena dužina i promjer na udaljenosti 2 cm od debla. Na temelju tako prikupljenih podataka izračunat je visinski i debljinski prirast biljaka, te debljinski i dužinski prirast primarnih grana |