DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2012 str. 102 <-- 102 --> PDF |
ogrankaVlado Starešinić, dipl. ing. šum. uspio je 15. prosinca 2010. istrčati 6. maraton (“Antarctic Ice Marathon 2010”) na ledenom antarktičkom kontinentu i osvojiti 14. mjesto od 32 natjecatelja. Time je postao član ekskluzivnog kluba 66 svjetskih maratonaca koji su istrčali maraton na svih sedam kontinenata na planetu. Rekreacija Pravi nositelj ovih aktivnosti je PD Šumar na čelu s agilnim predsjednikom Brankom Meštrićem, dipl. ing. šum. sa svojim tradicionalnim godišnjim okupljanjima na Štirovači. Posljednje je bilo od 22. do 26. lipnja 2011. kojom prilikom su postavljena piramida na Ljuljevačkoj kosi i informativna ploča na zgradi u Štirovači,koja svakom posjetitelju daje osnovne informacije o mjestu i okolici. Uz tu aktivnost nadovezalo se pet ogranaka HŠD-a s domaćinima iz ogranka Gospić i vodičima iz PD Šumara te od 1. do 3. srpnja organizirali hodanje Premužićevom stazom od Zavižana doAlana. (slika 11). Dobar dio nabrojenih aktivnosti opširnije je opisan u Šumarskom listu, ali i u časopisu Hrvatske šume te su kao vijesti prikazane na raznim web stranicama i u novinama. Cilj ovoga teksta je da se ubuduće dio aktivnosti šumara, bilo u organizaciji tvrtki, udruga ili pojedinaca, koje su i dosada postojale, objedini i prikaže velik i raznolik doprinos šumara i šumarstva u drugim sferama ljudskog djelovanja. 10 11 Predsjednik Sekcije: Oliver Vlainić, dipl. ing. šum. ČETVRTI FOTO IZLET KARLOVAČKOG OGRANKA “POKUPSKI BAZEN 2011” Četvrtu godinu zaredom, u organizaciji HŠD-a ogranka Karlovac,održan je foto izlet zamišljen kao višefunkcionalan način približavanja “nešumara” prirodi uz pomoć stručnog vodstva šumara i poznavatelja terena. Kao i prijašnjih godina,cilj je bio upoznavanje ljudi s manje poznatim, a iznimno značajnim prirodnim lokalitetima na području Karlovačke županije, koje bolje poznaju šumarski stručnjaci. Izlet je natjecateljskog karaktera, zamišljen na način da svi sudionici imaju iste uvjete,jer se nalaze istovremeno na istom mjestu,što predstavlja posebnost u nizu foto natječaja u Hrvatskoj i svijetu. Plan je bio kao i prijašnjih godina radove predstaviti na izložbi, te pratećim katalogom prezentirati fotografirane lokacije većem krugu ljudi. Važno je spomenuti kontinuirano sudjelovanje, uz međunarodno nagrađivane fotografe i djecu s posebnim potrebama iz Koprivničkog centra “Podravsko sunce”, za koju su karlovački krajolici prilika za upoznavanje prirodnih raznolikosti Hrvatske. Dana 17. travnja 2011. održan je foto izlet “Pokupski bazen 2011.” s temom “Šuma i ptice”. Sudjelovali su članovi foto klubova iz Zagreba i Karlovca, djeca iz fotosekcije “Podravsko sunce” Koprivnica te ostali zanesenjaci snimanja u prirodi iz Siska, Karlovca i |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2012 str. 103 <-- 103 --> PDF |
Koprivnice. Potrebno je napomenuti da je veliku ulogu u realizaciji izleta imao upravitelj Šumarije Jastrebarsko Milan Orešković, dipl. ing. šum., koji nas je uputio na posebnosti ove manje poznate lokacije i pomoćnik revirnika Robert Boričević, šumarski tehničar, zaslužan za izvrstan ručak za sudionike. Foto izlet 2011. godine nadopunjen je dodatnom notom – edukativnom. Izrađen je letaknamijenjen sudionicimas osnovnim informacijama o lokalitetu koji je odabran za ovogodišnji foto izlet. Crna Mlaka je reprezentativni predio Pokup skog bazena,sa statusom posebnog ornitološkog rezervata. Nalazi se u središnjem dijelu močvarno-šumskog područja u dolini rijeke Kupe, jugoistočno od Jastrebarskog, između Zagreba i Karlovca, na području Šumarije Jastrebarsko u g.j. “Jastrebarski lugovi”. Na dijelu neprekidno poplavljenog tla, površine 625 ha u slivovima rijeka Okićnice, Brebernice iVolavčice, 1905. godine iskrčena je šuma i izgrađeni su ribnjaci. Nakon uređenja i izgradnje ribnjaka, u središnjem kop nenom dijelu Crne Mlake, površine približno 15 ha, uređen je park u engleskom stilu, s ukrasnim vrstama drveća i grmlja.U prostoru rezervata Crna Mlaka, od njegova osnutka, pa do današnjih dana podignute su građevine različitih nam jena. Među njima se ističe dvorac “Ribograd” (1917.g.) u stilu kasne secesije, djelo arhitekata i graditelja Hönigsberga i Deutscha. Ono što je izrazito značajno i upotpunjuje bogatstvo Crne Mlake je rad ornitologa koji su uočili i zabilježili čak 230 vrsta ptica, stoga je Crna Mlaka, sasvim opravdano 1980. godine proglašena posebnim ornitološkim rezervatom te je stavljena pod posebnu zaštitu. Površina rezervata je 6,87 četvornih kilometara, a područje pripada ramsarskom području. Floru Crne Mlake sačinjavaju biljne zajednicemočvara (lopoč, lokvanj, trska, rogoz, ježinac, busenasti šaš itd.), šuma (hrast lužnjak, crna joha, obični grab itd.) ilivada(brusika, krestac itd.). U ribnjacima Crne Mlake uzgajaju se mnoge vrste riba, a najzastupljenije su šaran, linjak, bijeli amur, tolstolobik, smuđ i som. Nakon zabrane lova i proglašenja zakonske zaštite na području Crne Mlake zadržava se i boravi znatno veći broj ptica, jer se mnoge od njih |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2012 str. 105 <-- 105 --> PDF |
Odabrane fotografije prema kategorijama su: ODRASLI - DETALJ 1. BALETNE PAPUČICE - Marijana Žvan, Zagreb 2. U PARU-Vlado Ferenčić, Zaprešić 3. THE SHADOW- Hela Munčić, Karlovac ODRASLI - KRAJOLIK 1. NIRVANA-Vlado Ferenčić Zaprešić 2. DOMINACIJA-Vlado Ferenčić, Zaprešić 3. BESKONAČNOST- Marija Ferenčić, Zaprešić DJECA - DETALJ 1. SUNČANJE - Darko Gal, Koprivnica 2. ŠUMSKI LJEPOTAN – Darko Zubec, Koprivnica 3. MAMAC – Josipa Krolo, Koprivnica DJECA-KRAJOLIK 1. RUKAVAC - Gorana Morić, Koprivnica 2. PUT– Gorana Morić, Koprivnica 3. PUTDO ŠUME – Marko Gal, Koprivnica UKUPNO NAJBOLJE FOTOGRAFIJE: 1. Odrasli – PAUKOVAMREŽA- Marijana Žvan, Zagreb 1. Djeca– RUKAVAC - Gorana Morić, Koprivnica Izložba je otvorena 1. rujna 2011. godine, kada su do dijeljena i priznanja najboljim autorima, a trajala je do 15. rujna. Organizirana je po prvi puta u prostoru restora na “Avium” u sklopu upravne zgrade UŠPKarlovac.Av ium je odabran zbog velikog broja posjetitelja kojima su izložba vrhunskih fotografija i poznati motivi uljepša li boravak u restoranu.Atmosfera na otvaranju izložbe bi la je opuštena i neformalna i osjećalo se stvoreno prija teljstvo među fotografima,koji su se bez tračka ljubomo re radovali svakoj dodijeljenoj nagradi. Sve 42 fo tografije dostavljene za odabir najbolje fotografije, nalaze se u katalogu izleta i u postavu izložbe. Osim estetske uloge, izložba i prateći katalog kojega jeosmislila i grafički pripremila članica ogranka Ines Paunović, uz prije spomenuti letak, imali su funkciju edukacije građana o važnosti očuvanja ekološki zaštićenog područja Crne Mlake, kao i šireg područja Pokupskog bazena u kojemu se ono nalazi. Datum otvorenja izložbe bio je također pomno planiran – kako bi se nastavak druženja mogao održati u Šumarskom kutiću tijekom Dana piva u Karlovcu. Uz pivske perece i festivalsko pivo,dogovoreni su novi susreti šumara i fotografa u obliku foto izleta. Budući da organizator uvijek odabire lokacije zaštićene nekim stupnjem zaštite prirodnih objekata, a u isto vrijeme manje poznate ili nepoznate široj javnosti, fotografi su već tada znatiželjno ispitivali što slijedi iduće godine. Izložba je također bila postavljena u prostoru likovnog salona “Ljudevit Šestić” Gradske knjižnice grada Karlovca “Ivan Goran Kovačić” u razdoblju od 16. do 31.siječnja 2012. godine. Otvorenje obje izložbe bilo je popraćeno u lokalnim medijima. Do sada održani foto izleti na Petrovoj gori (2008), Sla pnici (2009) Slunju (2010) i posljednji na Crnoj Mla ci (2011) okupili su preko 80 sudionika, od čega 15-ero djece iz centra Podravsko sunce, s više od 150 fo tografija prijavljenih na natječaje i do sada 7 postavlje nih izložbi u Karlovcu, Slunju i Koprivnici.Broj sudi onika te sve ono što foto izleti predstavljaju svim sudionicima, a ponajviše djeci,odlična su preporuka za nji hovu organizaciju još dugi niz godina,s ciljem okup ljanja još većeg broja zaljubljenika u prirodu, fotografi ju, druženje te upoznavanje manje poznatih predjela Hrvatske. Mr. sc. Lucija Vargović, dipl. ing. šum. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2012 str. 104 <-- 104 --> PDF |
(gnjurci, čaplje, kormorani, galebovi, čigre, patke i dr.) godina žive s prirodom u potpunoj simbiozi.Fotografi hrane ribama i ribljom mlađi. Također obiluje vodozemcima, osobito raznim vrstama žaba koje su važan dio hranidbenog lanca mnogih životinja rezervata. Najzastupljenijevrste gmazova su bjelouška, barska kornjača, sljepići živorodna gušterica. Ptičji svijet Crne Mlake vrlo je raznolik.Tako se na području ribnjaka redovito mogu vidjeti mnoge vrste,od kojih su najdostupniji pogledima mali gnjurac, gnjurac plinorac, divlja patka, njorka, liska, razni trstenjaci, siva čaplja, štekavac, riječni galeb i mnoge druge. Drugo značajno stanište su šume - uglavnom poplavne šume hrasta lužnjaka i crne johe. U njima se gnijezde mnoge vrste ptica: djetlići, žune, golubovi, sove, grabljivice, sjenice, drozdovi, vuga, itd. U šumi jesmještena i kolonija sive čaplje. Najznačajnije je ipak gniježdenje pojedinih prorijeđenih vrsta poputcrne rode, orla štekavca i kliktaša. Osim tih dviju grabljivica,na širem području Crne Mlake gnijezde se također i škanjac, kobac, jastreb, eja močvarica i crna lunja. Prema planu i satnici izleta 17. travnja 2011. okupilo se tridesetak sudionika kod naplatnih postaja u Jatrebarskom te u maloj koloni odmilili makadamskom cestom do ribnjaka. Po dolasku na ribnjake, članovi karavane bili su iznenađeni doručkom koji je bio idealan početak i polagani odmak od gradske vreve do prirodnog okoliša. Lagano mrmljajući i grickajući sendviče pogledi su polako kružili okolišom, a u glavi se stvarali planovi - na koju stranu prvo krenuti? Izbor je bio bo gat: od dvorca, preko spleta jezera pa do šuma.Iako je bila riječ o izletu, natjecateljski duh separirao je sudionike, pa je svaki od njih plovio u svojim mislima nastojeći samo za sebe uhvatiti značajne i zanimljive detalje s nevjerojatnim okom za detalje i cjelinu,izdvajali su posebne momente koji sačinjavaju veliku sliku. Bez ijednog od tih dijelova slika ne bi bila poptuna, niti bi već za koji dan opstala. Sudionici su polako smjenjivali strane obilazeći ugodnu hladovinu šume, šuštave staze, dvorac prepun priča i sve uočavali i dokumentirali u foto priču s Pokupskog bazena. Četiri sata predviđena za fotografiranje brzo su prošla. No, već iskusni foto-izletnici znali su da njihovo kruženje oko motiva mora završiti u očekivanom centru starom restoranu gdje je bio pripremljen izvrstan ručak u organizaciji Šumarije Jastrebarsko. Nakon ručka moglo se konačno pričati o viđenim pejzažima, detaljima i do- gađajima. Druženje je potrajalo do ranog predvečerja ispunjeno ugodnim trenucima u opuštajućem okolišu. Jedva zamjetna dinamika povremenog leta ptica, koja se navečer pojačala, podsjetila nas je na vrijeme i polazak. Organizatori su ipak znali da najbolji dio slijedi za nekoliko dana kada počnu stizati fotografije za natječaj. Iskustvo je pokazalo da uobičajen motiv kojega često previdimo,može dati zadivljuće fotografije kada se nađe u objektivu vrsnog fotografa.Tako se 26. svibnja 2011. u prostorima Šumarskog kluba karlovačkog ogranka sastao Ocjenjivački odbor za odabir najboljih fotografije u sastavu: Igor Čepurkovski, predsjednik ocjenjivačkog vijeća Oliver Vlainić,član Dubravka Rade Jagaš, član Mirna Sertić, član. i elemente,koje je priroda smjestila za svakog na pravo mjesto. Kompozicija vode i šume, obogaćena povremenim pljuskanjem riba i letom ptica odavala je filmsku scenogafiju. Tek se pogledom s osmatračnice mogao vidjeti početak i kraj spojenih jezera i uočiti da su djelo ljudskih ruku toliko vrhunski napravljeni,da već 106 Odabrane su 3 najbolje fotografije unutar svake kategorije (detalj/krajolik) za djecu i odrasle zasebno, i najbolju fotografiju ukupno unutar kategorija djeca i odrasli. Natjecatelji su mogli poslati najviše 5 fotografija. U kategoriji odraslih ukupno je bilo prijavljeno 9 autora s 32 fotografije, od čega 27 detalja i 5 krajolika. U kategoriji djece ukupno je bilo prijavljeno 5 autora s 10 fotografija,od čega 4 detalja i 6 krajolika. |