DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 1-2/2012 str. 16     <-- 16 -->        PDF

Ž. Škvorc, K. Sever, J. Franjić, D. Krstonošić, M. Poljak: INTENZITET FOTOSINTEZE I VEGETATIVNI ... Šumarski list br. 1–2, CXXXVI (2012), 7-17


indeksa lisne površine na biljkama uzraslim na kontrolnoj
plohi, bilo da se radi o indeksu lisne površine utvrđenom
sredinom ili krajem vegetacijskoga razdoblja
(slika 2). Iz tog razloga možemo reći kako je indeks
lisne površine istraživanih biljaka također bio uvjetovan
većom količinom dostupnoga hraniva proizvedenoga
fotosintezom. Prema Larcher (2003) indeks
lisne površine pozitivno korelira s intenzitetom fotosinteze
i koncentracijom dušika u listovima na što ukazuju
i rezultati našega istraživanja (tablica 5).


Naši rezultati ukazuju na jaku pozitivnu korelaciju
između klorofilnog indeksa izmjerenoga na proljetnim
listovima i debljinskoga prirasta debla te dužinskoga i
debljinskoga prirasta primarnih grana (tablica 5).To je
u skladu s rezultatima istraživanja koja su proveli
Weihi dr. (2007) prilikom čega je utvrđena visoka povezanost
između produkcije biomase brzorastućih listača
i klorofilnoga indeksa. Percival i dr. (2008)
utvrdili su visoku pozitivnu korelaciju između kloro filnoga
indeksa i učinkovitosti fotosinteze kod hrasta


lužnjaka. Našim je istraživanjem potvrđena visoka po


zitivna korelacija između klorofilnog indeksa i intenzi


teta fotosinteze, bilo da se radi o proljetnim ili ljetnim
listovima (tablica 5).


Nedostatak veze između klorofilnoga indeksa i visinskoga
prirasta debla (tablica 5), kao i statistički neznačajna
razlika između visinskoga prirasta debla na
istraživanim plohama (slika1) možda se može objasniti
načinom alokacije dušika u krošnji stabla tijekom vegetacijskoga
razdoblja. Primjerice, Ueda i dr. (2009)
utvrdili sukod vrsteQuercus serratadase većina remobiliziranog
dušika u krošnji tijekom vegetacijskoga razdoblja
premješta u listove vršnih izbojaka,što uvelike
pridonosi visinskom prirastu. Međutim, koncentracija
dušika u tim listovima nije stabilna. Nakon što vršni izbojak
postigne konačnu dužinu i listovi se potpuno razviju
dolazi do premještanja dušika prema novom
izbojku u fazi razvoja ili prema staničju u kojemu se
skladište rezervna hranjiva.


ZAKLJUČCI – Conclusions


Rezultatiistraživanjaukazujudakemijskeznačajke
tla utječu na fotosintetsku aktivnost i koncentaraciju
klorofilaulistovimahrastalužnjaka. Većevrijednosti
indeksasadržajaukupnihklorofilaiintenzitetafotosintezezabilježenesukodbiljakauzraslihnatlusvećom
koncentracijomhumusa, dušika, fosforaikalija. Kod
tihbiljakatakođerjeutvrđeniznačajnoboljivegetativnirast.
Pozitivnekorelacijeizmeđuindeksasadržaja
ukupnihklorofilaulistovimaiintenzitetafotosintezete
većineparametaravegetativnogarastaukazujunamo


LITERATURABacci,L., M. De. Vincenzi, B. Rapi, B. Arca,
1998.Two methods for the analysis of colorometric
components applied to plant stress monito


ring. Comp and Elec inAgriculture, 19: 167–186.
Cate, T.M., T.D. Perkins,2003. Chlorophyll content
monitoring in sugar maple (Acer saccharum).


Tree Physiol, 23: 1077–1079.
Chapman,S.C., H.J.Barretto,1997. Using a chlorophyll
meter to estimate specific leaf nitrogen of
tropical maize during vegetative growth.Agron.
J., 89: 557–562.
Coll,L., C.Messier, S.Delegrange,F.Berninger,
2007. Growth, allocation and leaf gas
exchange of hybrid poplar plants in their establishment
phase on previously forested sites: effect
of different vegetation management
techniques.Ann Sci For, 64: 275–285.
Dweyr, L.M., A.M. Andersno, B.L. Ma, D.W.
Stewart, M. Tollenaar, E. Gregorich,
1994. Quantifying the nonlineartity in chlorop


gućnost uspješne primjene klorofilmetrije prilikom
utvrđivanjavitalnostihrastalužnjaka.


Na poslijetku napominjemo kako je u budućnosti
potrebno provesti slično istraživanje, te ga dodatno
upot puniti kemijskim analizama biljnoga materijala s
ciljemutvrđivanjaizravnepovezanostiintenzitetafotosinteze,
vegetativnograstaisadržajaklorofilaskoncentracijomdušikaifosforaulistovimahrastalužnjaka.


– References
hyll meter response to corn leaf nitrogen concentration.
Can. J. Plan Sci.75: 179–182.


Epron,D., E.Dreyer,1993. Long-term of drought
on photosynthesis of adult oak trees (Quercus
petreae(Matt.) Lieb. andQuercus roburL.) in a


natural stand. New Phitology, 125: 381–389.
Evans,J.R. 1989. Photosyntesis and nitrogen relationsheep
in leaves C3 plants. Oecologia, 78: 9–19.
Franjić,J., S.Bogdan, Ž.Škvorc, K.Sever, D.
Krstonošić, 2009: Fenološka sinkroniziranost
klonova hrasta lužnjaka iz klonskih sjemenskih
plantaža u Hrvatskoj. U: Matić, S.,Anić, I.,
(ur.): Znanstveno savjetovanje “Šume hrasta lužnjaka
u promijenjenim stanišnim i gospodarskim
uvjetima”. Zbornik radova, 153–168. Zagreb.
Hees, A.F.M. 1997. Growth and morfology of pedunculate
oak (Quercus roburL.) and beech (Fagus
sylvaticaL.) seedlings in relation to shading and
drought.Ann Sci For, 54: 9–18.