DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2012 str. 39 <-- 39 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI – ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 1–2, CXXXVI (2012), 37-56 UDK 630* 232.5 + 242 (001) UČINCI PRORJEDE U NASADU TOPOLE KLONA I-214 RIJETKE SADNJE EFFECTS OF THINNING INA PLANTATION OF POPLAR CLONE I-214 WITH WIDE SPACING 123 4 Siniša ANDRAŠEV, Martin BOBINAC, Savo RONČEVIĆ, Milivoj VUČKOVIĆ, 5 67 Branko STAJIĆ , Gojko JANJATOVIĆ , Zoran OBUĆINA SAŽETAK: U nasadu topole klona I-214, osnovanom pri razmaku sadnje 6 × 6 m u sistemu kvadratne veze na zemljištu srednje povoljnom za uzgoj topola, analizirani su učinci prorjede koja je izvedena 11 godina nakon osnivanja nasada. Prorjeda je imala selektivan karakter, odnosno izdvojena je grupa tzv. perspektivnih stabala u broju koji odgovara prosječnom razmaku od 8,5 × 8,5 m i uklonjeni su njihovi izraziti konkurenti. Uzgojno neperspektivna stabla i stabla zaostala u rastu, što je uglavnom posljedica naknadnih popunjavanja, također su uklonjena. Prorjedom su uklonjena 122 stabla po hektaru (46 %), 6,45 m2/ha (43 %), 66,08 m3/ha (42 %) i 2645 m2/ha (40 %) površine projekcije krošnje, što je jačina zahvata iznad tzv. kritične temeljnice. Sortimentna struktura prorjednog etata pri selektivnoj prorjedi povoljnija je od shematskih prorjeda u mlađim nasadima na povoljnijim staništima i daje 50 % tehničkog drva, 30 % celuloznog drva i 20 % otpatka. Nakon 5 godina na prorijeđenoj je površini srednji promjer po temeljnici veći za 10,6 %, volumen srednjeg stabla veći je za 21,9 %, a površina projekcije krošnje srednjeg stabla veća je za 59,0 % u odnosu na neprorijeđenu površinu. Nasuprot tomu, srednja visina po Loraju na prorijeđenoj je površini za 4,2 % manja u odnosu na neprorijeđenu površinu. Veći tečajni prirast promjera, volumena i površine projekcije krošnje stabala na prorijeđenoj površini ukazuje na mogućnost produžetka ophodnje i povoljniju sortimentnu strukturu u odnosu na kontrolnu površinu. Ključne riječi:klon topole I-214, rijetka sadnja, selektivna prorjeda, učinci prorjede, rast 1 Dr. Siniša Andrašev, znanstveni suradnik, Institutut za nizijsko šumarstvo i životnu sredinu,Antona Čehova 13d, 21 000 Novi Sad, Srbija; E-mail: andrasev@uns.ac.rs 2 Dr. Martin Bobinac, izvanredni prof., Univerzitet u Beogradu – Šumarski fakultet, KnezaVišeslava 1, 11 030 Beograd, Srbija; E-mail: martin.bobinac@sfb.rs 3 Dr. Savo Rončević, viši znanstveni suradnik, Institutut za nizijsko šumarstvo i životnu sredinu,Antona Čehova 13d, 21 000 Novi Sad, Srbija; E-mail: roncevics@uns.ac.rs 4 Dr. Milivoj Vučković, redoviti profesor, Univerzitet u Beogradu – Šumarski fakultet, KnezaVišeslava 1, 11 030 Beograd, Srbija; E-mail: milivoj.vuckovic@sfb.rs 5 Dr. Branko Stajić, docent, Univerzitet u Beogradu – Šumarski fakultet, KnezaVišeslava 1, 11 030 Beograd, Srbija; E-mail: branko.stajic@sfb.rs 6 Gojko Janjatović, dipl. ing. šum., JP“Vojvodinašume”, ŠG Sremska Mitrovica 7 Zoran Obućina, dipl. ing. šum., JP“Vojvodinašume”, ŠG Sremska Mitrovica |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2012 str. 40 <-- 40 --> PDF |
S.Andrašev, M. Bobinac, S. Rončević, M. Vučković, B. Stajić, G. Janjatović, Z. Obućina: UČINCI PRORJEDE ... Šumarski list br. 1–2, CXXXVI (2012), 37-56 1. UVOD – Introduction Nasade,odnosno plantaže topola, najintenzivniji su oblik gospodarenja šumama na našim prostorima. Omogućuju širok proizvodni program, od sitnog drva za biomasu i energiju, zadovoljavaju potrebe proizvodnje celuloze i papira, sve do najvrijednijih sortimenata za pilansku industriju. Gustoća sadnjeključnije čimbenik koji određuje namjenu nasada, količinu i strukturu sortimenata te dužinu same ophodnje. Zbog sve veće potražnje za drvom topole na tržištu došlo je do razvojatopolarske proizvodnje. Radi postizanja maksimalnih proizvodnih učinaka uvedeni su novi kultivari i klonovi topola većih proizvodnih potencijala, što zahtijeva proučavanje njihova odnosa s uvjetima staništa i definiranje tehnologije osnivanja i njege nasada. U godinama “zamaha”topolarske proizvodnje, kada su se intenzivno krčile prirodne šume topola i vrba, nasadi tzv. kanadskih topolaosnivali su se s većim brojem biljaka po hektaru, s više od 5000, dok je planirana ophodnja bila 30 godina.U takvim su se uvjetima, radi dobivanja tehničkog drva,prorjede provodile i dva puta tijekomophodnje. Prorjedni etat predstavljao je celulozno i ogrjevno drvo za podmirenje rastućih potreba kemijske industrije, kao i potreba lokalnog stanov ništva za ogrjevnim drvom(Vasilić,1963;Šimunović, 1971). Kada su početkom 60-ih godina prošloga stoljeća uvedeni novi talijanski klonovi topola,uvedeni su i veći razmaci sadnje (5 × 5 m, 5,63 × 6,5 m, 6 × 6 m i 7 × 7 m) s ciljem proizvodnje tehničkog drva, što je isključivalo prorjedu u takvim nasadima. Potrebeindustrije celuloze i papiradijelom su podmirivane iz takvih nasada, a dijelom iz tzv. namjenskih nasada za proizvodnju celuloznog drva.Sve veća potreba za celuloznim drvom nijese mogla zadovoljiti samo iz dijela nasada za proizvodnju tehničkog drva, gdje je celulozno drvo obujmom manji dio proizvodnje koji proistječe iz dijela ovrška stabla i iz granjevine. Isto tako,podizanje “namjenskih” nasada za proizvodnju celuloznog drva,kao poseban oblik proizvodnje koji u prvim godinama nakon osnivanja nasada zahtijeva dodatna ulaganja u odnosu na nasade za proizvodnju tehničkog drva, nijepratila odgovarajuća podr 2. PREDMET ISTRAŽIVANJA I METODAIstraživanja su obavljena u pokusnomnasadu klona I-214 koji je osnovan s jednogodišnjim sadnicama tipa 1/1 i razmakom sadnje 6 × 6 m u sistemu kvadratne veze. Nasad je osnovan naaluvijalnom zemljištu rijeke Save, na kojemu su izraženi procesi posmeđivanja (Jović i sur.1994). Nalazi se na području ŠG “Sremska Mitrovica” u GJ “Neprečava-Varoš-Lazarica”, u o odjeljenju 58 b (. = 4501’22”,. = 19o11’04”). Do izška i stimulacija od straneindustrije celuloze i papira te države, zbog čega se odustalo od masovnijeg podizanja namjenskih nasada topola. Povećana potražnja za drvom topole malih dimenzija 80-ih godina prošloga stoljeća dovela je do primjene tzv. kombiniranih nasada sa srednjom gustoćom sadnje. To su nasadi s 500–600 stabala po hektaru, osnovani s razmakom sadnje4,25 × 4,25 m,6 × 3 m, 4 × 4 m, 4,5 × 4,5 m,u kojima se planira jedna shematska prorjeda od 7. do 10. godine, ovisno o staništu. Prorjedom 50 % stabala promjera do 20 cm mogao se 3 realizirati drvnivolumen od 70 do 100 m/ha(Marković, 1986). U nasadima s 400 i manje stabala po hektaru, osnovanim s razmacima sadnje 5 ×5 m, 6 ×6 m i 7 ×7 m, nisu bile predviđene prorjede, a tijekomophodnje od 23 do 30 godina proizvodili su se pretežno sortimenti iz kategorije tehničkog drva (Marković isur., 1997.b). Aktualna zbivanja vezana uz tranziciju zemalja bivše Jugoslavijedovela su 90-ih godinaprošlogastoljeća do određenihporemećajau topolarskoj proizvodnji i do smanjenja potražnje za celuloznim drvom topole. Stoga je bila nužna promjena strategije pri osnivanju nasada topola, odnosno prešlo se na tzv. rijetke razmake sadnje,s najčešćom gustoćom od 278 stabala po hektaru (razmaksadnje 6 × 6 m). Imajući na umu činjenicu da je potražnja za određenim sortimentima topola, posebice za sortimentima industrije celuloze i papira, promjenjiva kategorija u kraćemrazdoblju nego što je dužina ophodnje, nameće se potreba za prilagođavanjem takvim okolnostima. Jednoje od mogućih rješenja prorjedau nasadima rijetke sadnje radi dobivanja tanjih sortimenata, uz istovremeno stimuliranje debljinskog prirastapreostalih stabala i postizanje vrijednijih sortimenata na kraju planiraneophodnje, ilipostizanjeciljnogpromjerauz kraću ophodnju. U radu se na osnovi elemenata razvoja stabala i nasada klona I-214, s razmakom sadnje 6 × 6 m, u 11. i 16. godini od osnivanja nasada, analizirajuučinciprorjede primijenjene u 11.godini od osnivanja nasada, pri kojoj je razmak sadnje povećan na prosječno 8,5 × 8,5 m. RADA– Object of research and work mehod nasadu su provođene uobičajene mjere njege: dvije go- dine nakon sadnje izvršeno je popunjavanje i okopavanje zone oko sadnica širine 1 m, a međuredno tanjuranje obavljalose svake godine. Izvršeno jei orezivanje donjih grana do visine od 6 m radi dobivanja najkvalitetnijih sortimenata na kraju ophodnje. Jedanaest godina nakon osnivanjanasada izdvojena sutri bloka s po dvije pokusne plohe veličine 0,2016 ha n e dvajanja pokusnih ploha11 godina nakon osnivanja u koje su međusobno odvojene jednim tzv. zaštitnim re |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2012 str. 44 <-- 44 --> PDF |
S.Andrašev, M. Bobinac, S. Rončević, M. Vučković, B. Stajić, G. Janjatović, Z. Obućina: UČINCI PRORJEDE ... Šumarski list br. 1–2, CXXXVI (2012), 37-56 Grafikon 2.Rast i prirast promjera srednjih i dominantnih stabala po presjeku Figure 2 Growth and increment of diameters of mean and dominant trees Grafikon 3.Rast i prirast volumena srednjih i dominantnih stabala po presjeku Figure 3 Growth and increment of volumes of mean and dominant trees 3.1.2.Dvostruka širina goda duž vretena debla 3.1.2. Double ring width along the spindle of tree Prosječna širina goda duž vretena debla kod analizi-sedme godine širina goda ima minimum u donjem diranih srednjih i dominantnih stabala pokazuje opada-jelu debla (1,3 m, 3,3 m),što ukazuje na utjecaj sklopa, jući tijek s porastom visine presjeka u prvih 5 godina, odnosno na početak konkurencije krošnji da bi stabla što poStamenkovićuiMiščeviću(1970) uka-osigurala što povoljniji položaj prema svjetlosti (Grafizuje na odsutnost utjecaja sklopa u tom razdoblju. Od kon 4 i 5). |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2012 str. 41 <-- 41 --> PDF |
S.Andrašev, M. Bobinac, S. Rončević, M. Vučković, B. Stajić, G. Janjatović, Z. Obućina: UČINCI PRORJEDE ... Šumarski list br. 1–2, CXXXVI (2012), 37-56 dom. Na pokusnim su plohama sva stabla obrojčana te su imizmjerenadva unakrsna prsnapromjera, s točnošću od 1 mm, i visine, s točnošću od 1 dm. Stablima su izmjereni ipolumjeri projekcija krošnji iz 8 položaja, međusobno zarotiranih za 45o. U svakom bloku na jednoj pokusnoj plohi izvršena je selektivna prorjeda(PP-E)pri kojoj je posječeno do 50% stabala, odnosno razmak između stabala povećan je na prosječno 8,5 × 8,5 m. Prvo je izdvojenagrupa tzv. perspektivnih stabala, u broju koji odgovara pro- sječnom razmaku od 8,5 × 8,5 m,te su uklonjeninjihovi izraziti konkurenti. Uzgojno neperspektivna stabla i stabla zaostala u rastu, što jeuglavnom posljedica naknadnih popunjavanja nasada dvije godine nakon sadnje, također su uklonjena. Preostale tri pokusne plohe bile su kontrolne (PP-K). Doznačena su stabla (PP-E)posječena i u oborenom su stanjuizmjerena dva poprečnapromjeravretena stabla na dužini sekcija od 1 m. Granjevina preko 3 cm s korom također je izmjerena metodom sekcioniranja,s dužinom sekcija od 1 m. U svakom ponavljanju uzeti su uzorci stabala za dendrometrijsku analizu, po jedno dominantno (dg20%) i jedno srednje stablo po presjeku (dg). Koluti, debljine 1–2 cm, uzeti su s visine panja (0,3 m), zatim s prsne visine (1,3 m) i na svaka sljedeća 2 m visine (3,3 m, 5,3 m, 7,3 m...) do vrha stabla. Na sakupljenim kolutima izmjerene su širine godova na dva poprečna promjera. U 16. godini razvoja nasada ponovo su izmjereni prsni promjerii visina svakog stabla, kao i polumjeri projekcija krošnji. Obrada podataka obuhvatila je kompleksan metodološki pristup, a sastojala se odizračunavanja volumena debla s korom po složenoj Smalianovoj formuli tevolumena grana po Huberovoj formuli.Konstrukcija volumnih tablica izrađena je pomoću regresijske analize. Tablica 1. Pregled korištenih simbola Table1 Overview of used symbols Površina projekcije krošnji dobivena je po formuli površine kruga za srednji polumjer projekcije krošnje. Radidefiniranjaudjelasortimenata u realiziranom prorjednom etatu izvršena je konstrukcija izvodnice (krivulje)oblika debla bez kore, pri čemu su korišteni predstavnici stabala debljinskih stupnjeva širine 5 cm detaljno izmjereni metodom sekcioniranja. Promjer bez kore na pojedinim visinama debla dobiven je na osnovi modela dvostruke debljine kore i promjera s korom na osnovi relacije: dbk=dsk-k Za konstrukciju modela dvostruke debljine kore korišteni su podaci iz detaljne analize modelnih stabala. Izvodnica (krivulja) debla bez kore modelirana je polinomomV.stupnja, po formuli: y=a0+a1x+a2x2+a3x3+a4x4+a5x5 gdje je:y– polumjer(d/2) vretena debla,x– visina izmjere od zemlje, ai – parametri modela koje treba odrediti. Parametri su određeni pomoću metode najmanjih kvadrata. Usvajajući granice sortimenata na tanjem kraju od 7 cm za celulozno drvo, 20 cm za trupac II. klase za piljenje i 25 cm za trupac I. klase za piljenje, metodom iteracije određene su dužine na deblu (visine u dubećem stanju) za granice pojedinih sortimenata.Volumen pojedinih sortimenata za tako definirane dužine dobiven je po formuli: Postupak definiranja sortimenata detaljno je prikazan u raduAndraševi sur.(2005). Za usporedbu elemenata rasta stabala (d, h) i nasada (G, V) korišteni su analiza varijance i t-test. Pregled i objašnjenje simbola korištenih u radu donesenisu uTablici1. Simbol Symbol Jedinica Dimension Opis Description Simbol Symbol Jedinica Dimension Opis Description d [cm] Promjer stabla na prsnoj visini Tree diameter at breast height iv [m3/god] Tečajni prirast volumena stabla Current volume increment of tree dg [cm] Srednji promjer po temeljnici Mean quadratic diameter ipk [m2/god] Tečajni prirast površine projekcije krošnje stabla Current increment of crown projection area of tree dg20% [cm] Srednji promjer po temeljnici 20% najdebljih stabala Mean quadratic diameter of the 20% thickest trees iG [m2/ha/god] Tečajni prirast temeljnice po hektaru Current basal area increment per hectare dbk [cm] Promjer debla bez kore The diameter of the trunk without bark iV [m3/ha/god] Tečajni prirast volumena po hektaru Current volume increment per hectare |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2012 str. 42 <-- 42 --> PDF |
S.Andrašev, M. Bobinac, S. Rončević, M. Vučković, B. Stajić, G. Janjatović, Z. Obućina: UČINCI PRORJEDE ... Šumarski list br. 1–2, CXXXVI (2012), 37-56 Simbol Symbol Jedinica Dimension Opis Description Simbol Symbol Jedinica Dimension Opis Description dsk [cm] Promjer debla s korom The diameter of the trunk with bark iP [m2/ha/god] Tečajni prirast površine projekcije krošnje po hektaru Current increment of crown projection area per hectare k [cm] Dvostruka debljina kore The double thickness of bark lI [m] Dužina sortimenta I. klase trupca za piljenje Length of the first-class assortment h [m] Ukupna visina stabla The total height of the tree lII [m] Dužina sortimenta II. klase trupca za piljenje Length of the second-class assortment hL [m] Srednja visina po Loraju Loray’s mean height lcel [m] Dužina sortimenta celulozno drvo Length of the pulpwood hg [m] Visina stabla koje ima promjerdg The height of a tree that has a diameter dg lotpad [m] Dužina otpada (neiskorišteni dio debla) Length of waste (unused portion of the trunk) hg20% [m] Visina stabla koje ima promjerdg20% The height of a tree that has a diameter dg20% lvd [m] Ukupna dužina debla The total length of trunk vg [m3] Volumen srednjeg stabla po temeljnici Volume of tree that has a diameter dg VI [m3/ha] Volumen po hektaru sortimenta I.klase trupca za piljenje Volume per hectare of the first-class assortment vg20% [m3] Volumen srednjeg stabla po temeljnici 20% najdebljih stabala Volume of tree that has a diameter dg20% VII [m3/ha] Volumen po hektaru sortimenta II. klase trupca za piljenje Volume per hectare of the second-class assortment pk [m2] Površina projekcije krošnje srednjeg stabla Crown projection area of mean tree Vcel [m3/ha] Volumen po hektaru sortimenta celulozno drvo Volume per hectare of thepulpwood pk20% [m2] Srednja površina projekcije krošnje 20% najdebljih stabala Crown projection area of tree that has a diameter dg20% Votpad [m3/ha] Volumen po hektaruotpada Volume per hectare of thewaste lk [m] Dužina krošnje srednjeg stabla Length of crown of mean tree Vstablo [m3/ha] Ukupan volumen stabla po hektaru The total volume of trees per hectare lk20% [m] Srednja dužina krošnje 20% najdebljih stabala Length of crown of tree that has a diameter dg20% N [stab./ha/] Broj stabala po hektaru Number of trees per hectare id [cm·god-1] Tekući prirast promjera Current diameter increment G [m2/ha] Temeljnica po hektaru Basal area per hectare ih [m·god-1] Tekući prirast visine Current height increment V [m3/ha] Volumen po hektaru Volume per hectare ig [m2·god-1] Tekući prirast temeljnice stabla Current basal area increment of tree P [m2/ha] Površina projekcija krošnji po hektaru Crown projection area per hectare |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2012 str. 43 <-- 43 --> PDF |
S.Andrašev, M. Bobinac, S. Rončević, M. Vučković, B. Stajić, G. Janjatović, Z. Obućina: UČINCI PRORJEDE ... Šumarski list br. 1–2, CXXXVI (2012), 37-56 3. REZULTATI ISTRAŽIVANJA– Research results 3.1. Razvoj stabala do 11. godine 3.1. Development of tree to the 11thyear 3.1.1.Rast i prirast dominantnih i srednjih sastojinskih stabala 3.1.1. Growth and increment of dominant and mean trees Visine sadnica bile su od 2,1 do 2,4 m, a na kraju cija je nastupila u 4. i 5. godini. Nakon kulminacije,vaprve godine visinski je prirast iznosio 0,77–0,88 m. riranja prirasta karakteristična su za pojedine vegetacij- Mali visinski prirast u prvoj godini posljedica je presa-ske periode. Zadržavanje visinskog prirasta modelnih dnje i potrebe da se formira korijenski sustavkako bi se stabala do 11. godine na veličini preko 1,5 m,ukazuje osigurala vodnaravnoteža u krošnji. U drugoj i trećoj na to da su ona još uvijek bila u fazi intenzivnog visingodini visinski jeprirast iznosio preko 2 m, a kulmina-skog prirašćivanja(Grafikon 1). Grafikon 1.Rast i prirast visina srednjih i dominantnih stabala po presjeku Figure 1 Growth and increment of heights of mean and dominant trees Dominantno je stablo u drugoj i trećoj godini ostvarilo veći visinski prirast u odnosu na srednje stablo, dok su im u kasnijem razdoblju godišnji prirasti bili približno istovjetni, što je za posljedicu imalo paralelne tjekove rasta visina. Slično tjekovima rasta visina ponašaju se i tjekovi rasta prsnih promjera. Prsni promjer sadnica bio je od 1,0 do 1,2 cm, a prirast u prvoj godini nakon sadnje 6–8 mm. Kulminacija prirasta promjera nastupila je u trećoj i četvrtoj godini s veličinom preko 3 cm. U kasnijem razdoblju došlo je do opadanja tečajnog prirasta prsnih promjera, s variranjima karakterističnim za pojedine vegetacijske periode. Zadržavanje debljinskog prirasta modelnih stabala do 11. godine na veličini 1,5–2,0 cm ukazuje na to da su stabla bila i u fazi intenzivnog debljinskog prirašćivanja (Grafikon 2). Dominantno je stablo u razdoblju od druge do pete godine ostvarilo veći debljinski prirast u odnosu na srednje stablo po presjeku, dok su im u kasnijem razdoblju godišnji prirasti bili približno istovjetni, što znači da je došlo do razdvajanja tjekova rasta prsnih promjera istraživanih kategorija stabala u nasadu. Razlika u prs nim promjerima u 11. godini iznosila je 2,2 cm. Što se tiče rasta volumena istraživanih kategorija stabala, karakterizira ga nagli, eksponencijalni porast u početnom razdoblju s ranim i sve izraženijim razdvajanjem do 11. godine (Grafikon 3). Tekući prirasti volumena imaju tijek porasta, sa stagnacijom u osmoj godini nakon sadnje. Budući da je u tom vegetacijskom periodu zamijećen pad tekućeg prirasta promjera, ali i visina kod obiju kategorija stabala, može se zaključiti da je to vjerojatno više posljedica uvjeta rasta u vegetacijskom razdoblju, a manje unutrašnje izgrađenosti nasada. Prosječni prirast volumena modelnih stabala ima tijek porasta do 11. godine i značajno odstupa od tijeka tečajnogprirasta, što potvrđuje fazu njihova intenzivnog prirašćivanja. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2012 str. 45 <-- 45 --> PDF |
S.Andrašev, M. Bobinac, S. Rončević, M. Vučković, B. Stajić, G. Janjatović, Z. Obućina: UČINCI PRORJEDE ... Šumarski list br. 1–2, CXXXVI (2012), 37-56 Grafikon 4.Dvostruka širina goda srednjih stabala po presjeku u pojedinim godinama Figure 4 Double ring width of mean trees in some years Grafikon 5.Dvostruka širina goda dominantnih stabala u pojedinim godinama Figure 5 Double ring width of dominant trees in some years Uz tjekove tečajnog i prosječnog prirasta volumena gorije stabala,ukazuje na to da s biološkog gledišta po hektaru i širina goda duž vretena debla za obje kate-nema opravdanja prorjedu obavljati prije 7. godine. 3.2.Konstrukcija volumnih tablica 3.2.The construction of volume tables Posječena i metodom sekcioniranja izmjerena stabla Ukupno su oborena imetodom sekcioniranja izmjerena na pokusnim plohamaomogućila su konstrukciju volum-74 stabla,što se može smatrati dovoljno velikim uzor nih tablica i izračunavanje realnog volumena nasada. kom za konstrukciju jednoulaznih (ovisnost volumena |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2012 str. 46 <-- 46 --> PDF |
S.Andrašev, M. Bobinac, S. Rončević, M. Vučković, B. Stajić, G. Janjatović, Z. Obućina: UČINCI PRORJEDE ... Šumarski list br. 1–2, CXXXVI (2012), 37-56 stabla s korom i granjevinom preko 3 cm o prsnompromjeru) i dvoulaznih volumnih tablica (ovisnost volumena stabla od prsnog promjera i visine stabla). Koeficijent determinacije (R2 ) visok je, što ukazuje na pouzdanost primjene konstruiranih volumnih tablica. Kod dvoulaznih volumnih tablica standardna pogreška regresije (se) manja je za 15,8%u odnosu na jednoulaznu volumnu tablicu,što je u skladu s dosadašnjim spoznajama da se s povećanjem broja nezavisnih promjenjivih varijabli povećava preciznost ocjene modela, ovisno o promjenjivoj varijabli(Grafikon 6,Tablica 2). Dobiveni modeli volumnih tablica omogućili su usporedbu s drugim tablicama volumena i tarifama za euroameričke topole (Tarifni niz 1 u Srbiji, 2005; Cestar iKovačić,1981;Panić,1973; Trifunović, Tablica 2. Parametri modela volumnih tablica Table2 Parameters of the model of volume tables mjereno (observed) Grafikon 6.Tarifne linije Figure 6 Tariff lines Model volumnih tablica Model of volume tables Parametri modela Parameter of models Elementi ocjene modela Elements of model assessment a b c R2 se n 1 Jednoulazna (model 1) One input vst = a·d1,3 b 0,0001316 2,552331 -0,96349 0,04781 74 2 Dvoulazna (model 2) Two inputs vst = a·d1,3 b·hc 0,000028 2,303836 0,755321 0,98365 0,04027 74 1956 iKolomijcevi sur.,1961),što je prikazano u taru. Najmanje odstupanje u odnosu na mjerenivolumen Tablici3. daju modeli 1 i 2 te tablice poPaniću(1973), od -0,23 i -0,67%, a najveće odstupanje daju tarife u Srbiji i ta- Iz usporedbe mjerenog volumena prorjednog etata blice poKolomijcevi sur.(1961),od -6,67 i -6,91%. po hektaru s konstruiranim modelima i tablicama,proizlazi da modeli i tablice daju manje volumene po hek- Tablica 3. Volumen po hektaru u 11. i 16. godini dobiven na osnovirazličitih modela volumnih tablica Table3 Volume per hectare in the 11thand 16thyear based on a different model of volumetables Metoda izračuna V [m 3 ha -1 ] . [%] 11. god. 16. god. 11. god. 16. god. volumena nasada The method of calculating volume of plantation 11th year 16th year 11th year 16th year prorjeda thinning PP-E PP-K PP-E PP-K prorjeda thinning PP-E PP-K PP-E PP-K mjereno–observed 66,40 0,00 1. model 1 66,24 155,90 153,35 183,73 261,45 -0,23 -1,09 -2,12 -10,82 -15,32 2. model 2 66,08 157,62 156,67 206,03 308,74 -0,47 0,00 0,00 0,00 0,00 3. Tarife, niz 1–Tariff, rank1 61,97 145,71 144,41 170,67 245,26 -6,67 -7,56 -7,82 -17,16 -20,56 4. Cestar-Kovačić (1981) 63,61 151,87 151,33 193,98 299,31 -4,20 -3,65 -3,41 -5,85 -3,05 5. Panić (1973) 65,95 158,12 157,87 211,68 325,08 -0,67 0,32 0,76 2,74 5,29 6. Trifunović (1956) 64,54 153,65 152,99 187,56 283,32 -2,79 -2,52 -2,35 -8,97 -8,23 7. Kolomijcev i sur. (1961) Kolomijcev et al (1961) 61,81 147,25 146,67 180,53 264,81 -6,91 -6,58 -6,38 -12,38 -14,23 Iz navedenog se može zaključiti da su za izračun volumena nasada u 11. godini konstruirani modeli 1 i 2 podjednako dobri. Ipak, u usporedbi s modelom 2 jednoulazne volumne tablice daju niže volumene po hektaru za 1,09–2,12 %, što je vjerojatno posljedica veće varijabilnosti promjera i visina svih stabala u odnosu na stabla posječena prorjednim etatom. Tablice Panića( 1973) daju volumene koji su najpribližniji volumenima po modelu 2, odnosno daju za svega 0,32 i 0,76 % veće volumene od modela 2. Međutim, tarife u Srbiji pokazuju najveće odstupanje od modela 2, i to od -7,56 % do -7,82 %. Volumeni po hektaru u 16. godini znatno više odstupaju od modela 2 u odnosu na 11. godinu. Najmanje je |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2012 str. 48 <-- 48 --> PDF |
S.Andrašev, M. Bobinac, S. Rončević, M. Vučković, B. Stajić, G. Janjatović, Z. Obućina: UČINCI PRORJEDE ... Šumarski list br. 1–2, CXXXVI (2012), 37-56 Tablica 5. Srednje vrijednosti elemenata rasta stabala, analiza varijance i test najmanje značajne razlike (NZR ) 0.05 na razini rizika od 5% Table5 Mean values of elements of growth of trees, analysis of variance and least significant difference test (LSD0.05) at the level of risk of 5 % Prsni promjeri–Diameters at breast height Visine–Heights 11. god–11th years 16. god–16th years 11. god–11th years 16. god–16th years dg dg20% dg dg20% hL hg20% hL hg20% [cm] [cm] [cm] [cm] [m] [m] [m] [m] PP-E_prije prorj. PP-E_before thinning 26,7 a 30,3 a --23,36 a 23,88 a -- PP-E_poslije prorj. PP-E_after thinning 27,5 a 30,0 a 36,4 a 39,9 a 23,78 a 24,28 a 29,54 b 30,24 a PP-K 26,7 a 30,5 a 32,9 b 38,0 a 23,72 a 24,17 a 30,83 a 31,55 a F-test 1,40 ns 0,41 ns 58,26 ** 5,01 ns 0,99 ns 0,85 ns 8,75 * 4,74 ns p-value 0,317 0,682 1.58·10 -3 0,0889 0.4256 0,474 0.0417 0,095 Površina projekcije krošnje srednjeg stabla u 16. godini na PP-K vrlo malo se povećala u odnosu na 11. godinu i značajno je manja od površine projekcije na PP-E.Stupanj zastiranja na PP-K iznosi 0,7 i u odnosu na veličinu u 11. godini pokazuje tendenciju sporog povećanja i približavanja teorijskomstupnju zastiranja za kvadratnu vezu. Međutim, na PP-E stupanj zastiranja Tablica 6. Srednje vrijednosti elemenata rasta stabala Table6 Mean values of elements of growth of trees iznosi 0,609, što je manje nego u 11. godini prije prorjede i ukazuje na to da za 5 godina nije došlo do konkurentskog odnosa u području krošnji. Dužina krošnji u 16. godini iznosi 18,8–19,5 m kod srednjeg stabla i 20,4–21,3 m kod dominantnog stabla, odnosno relativna dužina krošnji iznosi od 61 do 70,5 %(Tablica 6). Površina projekcije krošnje Crown projection Dužina krošnje Length of crown 11. god–11th year 16. god–16th year 16. god–16th year pk pk20% pk pk20% lk lk20% [m 2 ] [m 2 ] [m 2 ] [m 2 ] [m] [m] PP-E_poslije prorj. PP-E_after thinning 27,2 38,1 42,3 63,8 19,50 21,31 PP-K 25,0 36,7 26,6 43,6 18,82 20,41 t-test 1,34 ns 0,36 ns 8,96 *** 8,80 *** 1,95 ns 0,98 ns PPE PPK PPK prije prorjede (before thinning) poslije prorjede (after thinning) prorjeda (thinning) poslije prorjede (after thinning) Grafikon 7.Debljinska struktura stabala po hektaru u 11. i 16. godini Figure 7 Diameter structure of trees per hectare in the 11th and 16thyear |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2012 str. 47 <-- 47 --> PDF |
S.Andrašev, M. Bobinac, S. Rončević, M. Vučković, B. Stajić, G. Janjatović, Z. Obućina: UČINCI PRORJEDE ... Šumarski list br. 1–2, CXXXVI (2012), 37-56 odstupanje kod tablica Panića (1973), koje daju za 2,74 i 5,29 % veće volumene. Međutim, model 1 daje volumene niže za 10,8 i 15,3 %, dok tarife u Srbiji daju volumene niže za čak 20,5 %. Veće odstupanje modela 1 očekivano je, jer taj mo del ne uključuje povećanje visina za razdoblje od 5 godina, te se može primijeniti samo u istraživanjima koja ne uključuju procjene u idućem razdoblju. Postavlja se pitanje primjenjivosti modela 2 pri procjeni volumena stabala za idućih 5 godina, s obzirom na to da je izrađen na osnovi izmjera stabala u ranijem razdoblju. Na osnovi analize prosječnog dobnog prira sta volumena na PP-K za razdoblje od 5 godina vidi se da tablice Cestara i Kovačića (1981) daju iznos 3 prirasta od 147,98 m/ha, a tablice Panića (1973) 3 prirast od 167,21 m/ha. Prosječni dobni prirast po mo 3 delu 2 iznosi 152,07 m/ha i nalazi se između navedenih veličina, što ukazuje na to da je primjena modela 2 realna u našem primjeru. 3.3. Elementi rasta nasada u 11. i 16. godini 3.3. Elements of growth in the 11thand 16thyear 3 U11. je godini u nasadu u okviru analiziranih po157,62 m/ha. Primjenom statističkog t-testa nije utvrvršina utvrđeno prosječno 263–266 stabala po hekđena značajna razlika u broju stabala, temeljnici i votaru, što predstavlja postotak preživljavanja sadnica lumenuu okviru analiziranih površina prije primjene od oko 95 %. Ukupna temeljnica iznosila je u prouzgojnog tretmana (Tablica4). 2 sjeku 14,70-14,97 m/ha, a volumen od 156,67 do Tablica4. Osnovni elementi rasta nasada u 11. i 16. godini Table 4 The basic elements of growth of plantation in the 11thand 16thyear N G V P PP-E PP-K t-test PP-E PP-K t-test PP-E PP-K t-test PP-E PP-K t-test[stabala/ha] [trees/ha] [m 2 /ha] [m 3 /ha] [m 2 /ha] 11. godina 11th year 266 263 0,34 ns 14,97 14,70 0,38 ns 157,62 156,67 0,10 ns 6564 prorjeda thinning 122 6,45 66,08 2644 poslije prorjede after thinning 144 8,52 91,54 3920 16. godina 16th year 144 263 -13,04 *** 15,00 22,29 -13,54 *** 206,03 308,74 -16,04 *** 6098 6979 -2,65 ns Ukupna površina projekcija krošnji u 11. godini iz 2 nosila je 6564 m/ha, odnosno zastiranje površinama krošnji iznosilo je oko 66 %. U razdoblju od 11. do 16. godine na objema serijama pokusnih ploha nije ustanovljen mortalitet stabala. Nakon 5 godina od primjene tretmana prorjeđivanja utvrđena je značajna razlika u broju stabala po hektaru, temeljnici i volumenu između istraživanih pokusnih ploha (Tablica 4). Nakon 5 godina volumen na PP-E povećao se za 33 114,49 m /ha, a na PP-K za 152,07 m/ha, odnosno u 16. 33 godini iznosioje 206,03 m/ha na PP-E i 308,74 m/ha na PP-K. Ukupna površina projekcija krošnji u 16. go 22 dini iznosila je 6098 m/ha na PP-E i 6979 m/ha na PP-K, što nijesignifikantno po t-testu. Srednji promjeri po temeljnici u okviru analiziranih površina u 11. godini iznosili su 26,7 cm, a dominantni 30,3–30,5 cm. Srednje visine po Loraju iznosile su 23,4–23,7 m, a visine dominantnih stabala 23,9–24,2 m. Statističkim testom analize varijance i testom najmanje značajne razlike na razini rizika od 5% nije utvrđena značajna razlika između promjera i visina u 11. godini u okviru analiziranih površina (Tablica5). Površina projekcije krošnje srednjeg stabla u 11. godini iznosila je 25,0m2, a dominantnog stabla 36,7 m2, odnosno promjer krošnje srednjeg stabla iznosio je 5,64m, a dominantnog 6,84 m.Stupanj zastiranja, kao odnos između površine zastiranja krošnje i stajališne površine(Stamenković iVučković,1988), iznosio je 0,658.Taj iznos nije daleko od teorijskog stupnja zastiranja kod kvadratne veze od 0,785 i ukazuje na to da je u nasadu bila uspostavljena međusobna konkurencija stabala za prostor za rast(Tablica 6). U 16. godini, pet godina poslije prorjede, utvrđeni su značajno veći srednji promjeri po temeljnici na PP-E u odnosu na PP-K, dok između promjera dominantnih stabala nisu utvrđene značajne razlike. Međutim, promjene visina u suprotnosti su s povećanjem promjera stabala. Nakon 5 godina od prorjedne sječe srednje vi- sine po Loraju na PP-E su značajno manje u odnosu na PP-K, dok između visina dominantnih stabala nisu utvrđene značajne razlike (Tablica 5). |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2012 str. 49 <-- 49 --> PDF |
S.Andrašev, M. Bobinac, S. Rončević, M. Vučković, B. Stajić, G. Janjatović, Z. Obućina: UČINCI PRORJEDE ... Šumarski list br. 1–2, CXXXVI (2012), 37-56 Debljinska struktura u 11. godini ima zvonolik oblik u 16. godini pokazuje da postoje znatne razlike između s izraženom lijevom asimetrijom na objemapokusnim pokusnih ploha. Na PP-E došlo je do povećanja prsnih plohama. Izražena lijeva asimetrija uvjetovana je pri-promjera i do pomicanja moda (točke s najvećom fresutnošću zaostalih stabala kao posljedice popunjavanja kvencijom) udesno k jačim promjerima u odnosu na nasada dvije godine nakon sadnje. Debljinska struktura PP-K (Grafikon 7). 3.4.Karakteristike i učinciprorjede 3.4. Characteristics and effects of thinning 3.4.1.Veličina prorjednog etata 3.4.1.Size of allowable cut in the thinning 3 Na prorijeđenim su površinama uklonjena prosječno (43 %)i 66,08 m volumena(42 %), što premaSta122 stabla (46%) po hektaru koja su bila konkurenti menkoviću i Vučkoviću (1988) te Kotaru uzgojno najperspektivnijim stablima ili su pripadala ka-(2005)ukazuje na to da je jačina prorjede iznad krititegorijiuzgojno neperspektivnihstabala(Tablica 4). čne temeljnice.Prorjedom je uklonjeno 2870m/ha ili 2 Ukupno je po hektaru uklonjeno 6,45 mtemeljnice 43,0 % zastrte površine. 3.4.2.Sortimentna struktura prorjednog etata 3.4.2.Assortment structure of allowable cut in the thinning Da bi se dobila sortimentna struktura prorjednog različitim visinama debla (ki=f(di)) koji je dobiven deetata, nužno je poznavati promjere stabla bez kore na taljnom analizom modelnih stabala. Model dvostruke pojedinim visinama, odnosno dužinama debla u obore-debljine kore je polinom III. stupnja,čiji su parametri nom stanju. U tuje svrhu korišten model dvostruke dani uTablici7. debljine kore (k) u ovisnosti od promjera s korom na Tablica 7. Parametri modela dvostruke debljine kore u ovisnosti od promjera debla s korom Table7 Parameters of the model of double-thickness of bark, depending on the diameter of the trunk with bark Model– Model Parametri modela– Parameters of models Ocjena modela Model assessment a0 a1 a2 a3 R 2 s e y=a0+a1x+a2x2+a3x3 0,075107 0,0552308 -0,0023719 6,36·10 -5 0,8020 0,164036 Koristeći promjer debla bez kore na različitim visi-ljinskih stupnjeva širine 5 cm,čiji su parametri dani u nama debla, dobivena je izvodnica (krivulja) debla Tablici8. pomoću polinomaV. stupnja za stabla predstavnike deb Tablica8.Parametri modela izvodnice (krivulje) debla bez kore stabala predstavnika pojedinih debljinskih stupnjeva širine 5 cm Table8 Parameters of the model generating spindle stem without bark of trees representative of certain degrees of thickness, width 5 cm d Parametri modela izvodnice vretena debla Parameters of the model generating spindle stem Ocjena modela Model assessment [cm] a0 a1 a2 a3 a4 a5 R2 se vmjereno vobserved vmodel %. 12,5 0,0767268 -0,009871 0,0020383 -0,000259 1,414·10 -5 -2,85·10 -7 0,9927 0,0024 0,1075 0,1067 0,81 17,5 0,0969859 -0,008751 0,0014423 -0,000153 6,798·10 -6 -1,1·10 -7 0,9969 0,0019 0,2211 0,2205 0,27 22,5 0,1210316 -0,008828 0,0011469 -9,74·10 -5 2,948·10 -6 -2,57·10 -8 0,9954 0,0029 0,3763 0,3752 0,31 27,5 0,1488942 -0,015823 0,0028316 -0,000294 1,271·10 -5 -1,97·10 -7 0,9950 0,0036 0,5041 0,5017 0,48 32,5 0,1647179 -0,015145 0,00232 -0,000223 8,89·10 -6 -1,26·10 -7 0,9950 0,0040 0,6456 0,6425 0,49 Dobiveni modeli imaju visok koeficijent determinacije (R) i osiguravaju dobro slaganje s mjerenim volumenima debla, uz razliku u volumenu do 0,81%. Potencijalna struktura prorjednog etata prikazana je uTablica9. Prorjedni etat činili su trupci I.klase za pi 3 ljenje u količini od 13,59 m/ha, odnosno 20,2%, zatim 3 trupci za piljenje II.klase u količini od 20,20 m/ha ili 30%,koliki je bio i udio celuloznog drva. U skladu s aktualnim cijenama sortimenata na tržištu (JP“Vojvodinašume”),vrijednost prorjednog etata u 11. godini iznosi 1463 €/ha (Tablica 9). 47 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2012 str. 50 <-- 50 --> PDF |
S.Andrašev, M. Bobinac, S. Rončević, M. Vučković, B. Stajić, G. Janjatović, Z. Obućina: UČINCI PRORJEDE ... Šumarski list br. 1–2, CXXXVI (2012), 37-56 Tablica 9. Udio sortimenata u 11. godini kod stabala pojedinih debljinskih stupnjeva širine 5 cm Table9 Share assortments in the 11thyear for trees of certain degrees of thickness, width 5 cm d N lI lII lcel lotpad lvd VI VII Vcel Votpad Vstablo [cm] [stab./ha] [trees/ha] [m] [m3/ha] 12,5 7 10,27 7,40 17,66 0,64 0,17 0,80 17,5 15 14,72 6,83 21,55 3,15 0,56 3,70 22,5 17 3,61 13,17 5,81 22,59 2,24 3,86 1,51 7,61 27,5 68 2,19 5,51 9,31 5,19 22,20 8,58 14,69 10,29 7,78 41,34 32,5 17 4,84 4,90 8,54 5,42 23,69 5,01 3,27 2,23 3,38 13,89 ukupno total 122 13,59 20,20 20,16 13,39 67,34 [€/m] 35,00 27,50 21,43 [€/ha] 475,65 555,50 432,03 1463,18 3.4.3.Učinci prorjede na prirast stabala i nasadau periodu od 11. do 16. godine 3.4.3. Effects of thinning on the increment of trees and plantations in the period from 11 to 16 years U razdoblju od 11. do 16. godine srednja su stabla Prirast temeljnice nasada na PP-E od 6,48 m/ha i 3 na PP-E imala povećanje promjera za 9,0 cm, a domi-volumena od 114,49 m /ha značajno je manji u odnosu nantna za 9,6 cm,što je značajno više u odnosu na po-na iste veličine na PP-K. Međutim, povećanje temeljvećanje promjera na PP-K (6,4 i 7,4 cm). Povećanje nice i volumena srednjeg stabla značajno je veće na PPvisina u suprotnosti je s povećanjem prsnih promjera, a E nego na PP-K (Tablica 10). razlike između pokusnih ploha značajne su samo kod dominantnih stabala (Tablica 10). Tablica 10.Srednje vrijednosti prosječnog dobnog prirasta stabala i nasada u razdoblju od 11. do 16. godine Table10 Mean values of periodic increment of trees and plantations in the period from 11 to 16 years Prirast promjera Prirast visina Prirast temeljnice Prirast volumena Pokusna ploha Increment of diameter Increment of height Increment of basal area Increment of volume Experimental field idg idg20% ihL ihg20% ig iG iv iV 2 2 3 3 [cm] [cm] [m] [m] [m] [m /ha] [m] [m /ha PP-E 9,0 9,6 5,72 5,30 0,0450 6,48 0,7951 114,49 PP-K 6,4 7,4 6,94 6,92 0,0289 7,59 0,5782 152,02 t-test 6,57 ** 3,07 * -2,703 ns -3,83 * 9,72 *** -6,02 ** 6,51 ** -14,50 *** Površina projekcije krošnji na PP-E za 5 se godina 2 povećala za 2178 m/ha, što iznosi 82,4 % površine projekcije krošnje uklonjene prorjedom. Na PP-K povećanje površine projekcije krošnji iznosilo je svega 414 m/ha i značajno je manje od povećanja na PP-E. Povećanje površine projekcije krošnje srednjeg stabla 2 iznosilo je 15,1 m na PP-E, što je značajno više od po 2 većanja na PP-K, gdje je iznosilo 1,6 m. Dominantno stablo na PP-E povećalo je površinu projekcije krošnje 2 2 za 25,7 m, što je značajno više u odnosu na 6,9 m na PP-K (Tablica 11). Prosječni periodični prirast promjera srednjeg stabla po temeljnici zarazdoblje od 5 godina na PP-E je iznosio 1,6 cm, a na PP-K 1,1 cm.Ako se ima na umu da je na osnovi aproksimativneusporedbe na PP-E prosječni dobniprirast promjera u razdoblju od 11. do 16. godine za 2 mm ili 11,5% manja veličina od tečajnog prirasta srednjeg stabla u 11. godini, a na PP-K za 7 mm ili 37,9%, to se može dovesti u vezu s pozitiv- Tablica 11.Srednje vrijednosti prosječnog dobnog prirasta površine projekcije krošnjistabala i nasadau razdoblju od 11. do 16. godine Table11 Mean values of periodic increment of the crown projection area of trees and plantations in the period from 11 to 16 years Pokusna ploha Experim. field Prirast površine projekcije krošnje stabla Increment of crown projection area of tree Prirast površine projekcije krošnje nasada Increment of crown projection area of plantation ipk ipk20% iP [m 2 ] [m 2 ] [m 2 /ha] PP-E 15,1 25,7 2.178 PP-K 1,6 6,9 414 t-test 65,48 ** 46,7 *** 24,86 *** nom reakcijom stabala na povećanje prostora za rast na PP-E (Tablica 12). |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2012 str. 51 <-- 51 --> PDF |
S.Andrašev, M. Bobinac, S. Rončević, M. Vučković, B. Stajić, G. Janjatović, Z. Obućina: UČINCI PRORJEDE ... Šumarski list br. 1–2, CXXXVI (2012), 37-56 U razdoblju od 11. do 16. godine, manja gustoća naPP- K veća gustoća nasada utjecala da se prirast visine sada na PP-E utjecala je na prosječniperiodični prirast smanji za svega 6 cm ili 4,1% (Tablica 12). visine, koji je smanjen za 33 cm ili 22,3%, dok je na Tablica 12.Srednje vrijednosti tečajnog prirastapromjera, visine i volumena u 11. godini i prosječnog dobnog prirasta u idućih 5 godina kod srednjeg stabla po presjeku na pokusnim plohama. Table 12 Mean values of current increment of diameter, height and volume in the 11thyear and an average periodic increment in the next five years of mean tree on the experimental fields. Veličina za usporedbu Size for comparison id ih iv [cm/god] [m/god] [m 3 /god] PP-E PP-K PP-E PP-K PP-E PP-K tekući prirast u 11. godini 1 current increment in 11th year 1,8 1,48 0,1002 prosječni periodični prirast za 5 god. 2 average periodic increment for five years 1,6 1,1 1,15 1,42 0,1295 0,0941 .= -0,2 -0,7 -0,33 -0,06 +0,0293 -0,0061 1 Dobiveno detaljnom analizom stabala u 11. godini. / Obtained by a detailed analysis of trees in the 11thyear. 2 Dobiveno kao prosječna razlika u veličinama u 11. i 16. godini. Za prsni promjer korištena je veličina bez kore (uključivanjem modela dvostruke debljine kore), a za volumen bez kore i granjevine korišten je postotak kore i granjevine (18,6%) dobiven na osnovi potencijalne sortimentne strukture nasada u 11. godini. / Obtained as the average difference in sizes in the 11thand 16thyear. For diameter atbreast height size was used without the bark (model included a double thickness of bark), and the volume of bark and branchwood usedthe percentage of bark and branchwood (18.6 %) based on a potential assortment structure of plantations in the 11thyear. Prosječno godišnje povećanje volumena srednjeg sastojinskog stabla (s korom i granjevinom) u razdo 3 blju od 11. do 16. godine iznosi 0,159 m na PP-E i 3 0,1156 m na PP-K. Na osnovi potencijalne sortimentne strukture može se zaključiti da udio kore i granjevine u volumenu stabla iznosi 18,6%te da prosječni dobniprirast volumena debla bez kore srednjeg stabla po temeljnici u razdoblju od 11. do 16. godine iznosi 4. RASPRAVA Bonitet staništa čimbenikje koji određuje karakteristike rasta stabala i razinu proizvodnosti nasada, ali i reakciju stabala nakonprimjene mjera njege.Visine modelnih stabala u istraživanom nasadu (na aluvijalnom zemljištu na kojemu su izraženi procesi posmeđivanja) u 10. i 11. godini u rangu su s visinama klona I-214 postignutim pri istom razmaku sadnje na zemljištu tipa livadska crnica. U odnosu na zemljište tipa pseudoglej (Pudar, 1986) i tipa eutrični kambisol (Živanov i sur., 1985)visine su veće, a u usporedbi s visinama na zemljištu tipa fluvisol visine su niže (Marković i sur., 1994).S obzirom na to da su visine u određenoj starosti pouzdana osnova za ocjenu boniteta staništa, na temelju tih usporedbimože se zaključiti da istraživano stanište pripada srednje povoljnim uvjetima za uzgoj klona to- pole I-214. Izvođenje prve prorjede u prirodnim sastojinama i kulturama šumskih vrsta drveća povezuje se s vremenomkulminacije visinskog prirasta, a periodičnost s povećanjem visine dominantnog stabla (za 2, 3 ili 4 m) ovisno o intenzitetugospodarenja(Kotar,1987). Nasadi topola koji se osnivaju s većim razmacima sadnje odlikuju se ranom kulminacijom visinskog prirasta koja nije vezana za gustoću nasada, te navedena metoda 33 0,1295 m na PP-E i 0,0941 m na PP-K.Tako dobive ne vrijednosti uporedive su s veličinom tečajnogprirasta srednjeg stabla po temeljnici iz detaljne analize stabla. Usporedba pokazuje da je na PP-E tečajniprirast volumena srednjeg stabla po temeljnici u razdoblju od 11. do 16. godine veći od tečajnog prirasta u 11. godini za 29,3%, a na PP-K manji za 6% (Tablica 12). – Discussion odre đenja vremena i periodičnosti prorjeda, koja je u osnovi zasnovana na biološkim zakonitostima, nije našla primjenu u njima. U SjevernojAmerici izvođenje prve prorjede na plantažama topolavezano je uzvrijeme dostizanja određene temeljnice po hektaru, a periodičnost prorjede vezana jeuz vrijeme dostizanja određenog prirasta temeljnice po hektaru nakon prorjede (Krinard i Johnson,1980, 1984; Krinard i Kennedy, 1983;AndersoniKrinard,1984).U nasadima topola u našim uvjetima izvođene su shematske prorjedekoje je uglavnom određivao ekonomskostajalište. Pri tome je definiran poseban zahtjev da vrijednost sortimenata prorjednog etata bude veća od samog troška shematske prorjede i od povećanog troška osnivanja nasada zbog dvostruko većeg broja sadnica.Takav pristup primjenjivan je u nasadima s početno većom gustoćom sadnje, a s ciljem da se u starosti, kada se mogu dobiti sortimenti promjera do 20 cm za potrebe industrije celuloze i papira, izvrši prorjeda. Rezultati istraživanja pokazali su da je takav pristup opravdansamo na najboljim staništima za uzgoj topola. Na staništima koja su srednje ili slabo povoljna za uzgoj topola prorjede nemaju ili imaju vrlo slabu ekonomsku isplativost, zbog čega se uglavnom nisu ni provodile(Novako |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2012 str. 52 <-- 52 --> PDF |
S.Andrašev, M. Bobinac, S. Rončević, M. Vučković, B. Stajić, G. Janjatović, Z. Obućina: UČINCI PRORJEDE ... Šumarski list br. 1–2, CXXXVI (2012), 37-56 vić, 1981; Mar ković, 1985, 1986; Marković i sur., 1994, 1997a, 1997b, 2001;Pudar,1986). Osnovni parametri na temelju kojih je definirana pro rjeda u istraživanom nasadu su vrijeme izvođenja, jačina zahvata i karakter prorjede.Kao pogodan element rasta za određivanje početka prorjede s biološkog stajalištamože biti širina goda duž vretena stabla. Prvih pet godina stabla u nasadu imala su potpuno solitaranrast, a od sedme godine prisutan je konkurentski odnos između stabala u nasadu,što se manifestiralo promjenom širine goda duž vretena stabla (Grafikon 4 i 5).To znači da nema biološkog opravdanja da se u istraživanom nasadu prorjedna sječa provede prije sedme godine. Primijenjena prorjeda ima ponajprije selektivan karakter, pri čemu su u okviru kvadratnograsporeda izdvojenafenotipski bolje formirana stabla u broju koji definira prosječan razmak 8,5 × 8,5 m. Osim izrazitih konkurenata izdvojenim stablima,mogu se uklanjatii stabla zaostala u rastu te oštećena stabla, kako bi se grupa preostalih stabala homogenizirala za produkciju kvalitetnog drvnog volumena na kraju ophodnje. Na takav pristup prorjeđivanju nasada topola ukazuju i KrinardiJohnson(1980, 1984). Na osnovi detaljne analizerasta stabala ustanovljeni su visoki iznositečajnogdebljinskog i visinskog prirasta srednjih sastojinskih i dominantnih stabala u periodu prije prorjede, što prema navodimaStanturfet al.(2001), Krinard i Johnson (1980)predstavlja dobru osnovu za adekvatnu reakciju stabala na povećanje prostora za rast.Prorjedom je uklonjeno 46% sta bala, 43% temeljnice, 42% volumena i 40% površine projekcije krošnje(Tablica 13),što predstavlja jak zah vat i nalazi se iznad tzv. kritične temeljnice (Stamenkovići Vučković,1988).Tekući prirast temeljnice i volumena po hektaru na prorijeđenoj površini u razdoblju od 5 godina nakon prorjede iznosio je85 % prirasta temeljnice i 75% prirasta volumena od kontrolne površine, s dvostruko većim brojem stabala (Tablica 14). Za 5 godina pozitivne reakcije na povećanje prostora za rast preostalih stabala na prorijeđenoj površini nije nadoknađena veličina ukupne temeljnice i volumena uklonjenih prorjedom: ukupna temeljnica i volumen po hektaru iznosili su 2/3, apovršina projekcije krošnje 87% od veličine na kontrolnoj površini. Međutim, reakcija stabala na prorijeđenoj površini za 5 godina je velika i ogleda se u većem srednjem promjeru po temeljnici za 10,6%, većemvolumenu sred njeg stabla za 21,9% i većoj površini projekcije krošnje srednjeg stabla za 59,0% u odnosu na neprorijeđenu površinu (Slika 1). Suprotno tomu,srednja visina po Loraju (hL) na prorijeđenoj je površini manja za 4,2% u odnosu na neprorijeđenu površinu (Tablica 13). Naznačajnija reakcija stabala na povećanje prostora za rast utvrđena je kod površine projekcije krošnji na prorijeđenoj površini, gdje je za 5 godina nadoknađeno 82,4% površine projekcije uklonjene prorjedom. Ukup no ostvarena površina projekcije krošnji (s prorjednim etatom) veća je za 25,3% od površine projekcije krošnji na kontrolnoj površini. Povećanje površina projekcija krošnji za 5 godina iznosila je 55,6% na PP-E, a na kon- Tablica 13.Odnosi elemenata rasta stabala inasada u 11. i 16. godini na PP-E i PP-K Table13. Relations between elements of the growth of trees and plantations in the 11thand 16thyear on the PP-E and PP-K Pokusna 11. godina– 11th year 16. godina– 16th year ploha Experimental field N G V P dg hL vg pk G* V P dg hL vg pk PP-E nakon prorj. PP-E after thinning 0,541 0,569 0,581 0,597 1,030 1,003 1,067 1,086 0,673 (0,962) 0,667 (0,881) 0,874 (1.253) 1,106 0,958 1,2191,590 PP-K 1,000 1,000 1,000 1,000 1,000 1,000 1,000 1,000 1,000 1,000 1,000 1,000 1,000 1,0001,000 *Vrijednostiu zagradi odnose se na ukupnu produkciju s prorjednim etatom.Figures in parentheses refer to the total production withthe sizes of allowable cuts in thinning. Tablica 14. Odnosi tih dobnihprirasta stabala i nasadau razdoblju od 11. do 16.godineizmeđu PP-E i PP-K Table14. Relations between periodic increments of trees and plantations in the period from 11 to 16 years, between PP-E and PP-K Pokusna ploha Prirast stabla– Increment of tree Prirast nasada Increment of plantation Experimenatl field id ihL ig iv ipk iG iV iP PP-E 1,397 0,824 1,557 1,375 9,561 0,854 0,753 5,255 PP-K 1,000 1,000 1,000 1,000 1,000 1,000 1,000 1,000 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2012 str. 53 <-- 53 --> PDF |
S.Andrašev, M. Bobinac, S. Rončević, M. Vučković, B. Stajić, G. Janjatović, Z. Obućina: UČINCI PRORJEDE ... Šumarski list br. 1–2, CXXXVI (2012), 37-56 trolnoj površini 6,3% u odnosu na stanje u 11. godini. Budući da su stabla u 11. godini bila u fazi intenzivnog prirasta, može se zaključiti da su na PP-K, zbog nemogućnosti širenja krošnji imala veći visinski prirast. Suprotno tomu, stabla na PP-E bila su oslobođena konkurenata i imala su veći prirast krošnje u širinu.To je doprinijelo intenziviranju tečajnog (prosječno dobnog) volumnog prirasta u odnosu na razdoblje prije primjene prorjede na prorijeđenoj površini. Veći asimilacijski aparat stabala na prorijeđenoj površini i veći tečajni prirast promjera i volumena ukazuju na mogućnost produženja ophodnje i povoljniju sortimentnu strukturu u odnosu na kontrolnu površinu. Slika 1. Tipičan habitus srednjeg stabla na PP-E (lijevo) i PP-K (desno) u 16. godini Picture 1 Typical habitus of mean tree on the PP-E (left) and PP-K (right) in the 16thyear U usporedbi s podacima o realiziranom etatu pri shematskoj prorjedi u ranije objavljenim radovima (Tablica 15) iznos prorjednog etata u istraživanom nasadu istovjetan je iznosima prorjednog etata klona I-214 na zemljištu tipa livadska crnica i tipa pseudoglej, pri dvostruko većem broju stabala i shematskoj prorjedi nakon 8 godina od osnivanja nasada. Međutim, struktura prorjednog etata pri selektivnoj prorjedi u istraživanom nasadu znatno je povoljnija u odnosu na podatke o realiziranom etatu pri shematskoj prorjedi. Potencijalna sortimentna struktura u istraživanom nasadu povoljnija je i od prorjednog etata na boljem staništu pri razmaku sadnje 4,25 ×4,25 m i prorjedi u 6. i 8. godini. Samo na najboljem staništu za uzgoj topola,prorjeda u 9. godini sa sličnim brojem stabala pri osnivanju imala je povoljniju sortimentnu strukturu prorjednog etata u odnosu na naša istraživanja. (Foto: S.Andrašev, 2011) Rezultati istraživanja ukazuju na opravdanost nastojanja da se prorjeda u nasadima topola tretira i kao biološka i kao ekonomska kategorija. Kao biološka kategorija prorjeda doprinosi ubrzanju rasta preostalih, fenotipski bolje formiranih stabala i postizanju proizvodnog optimuma. Kao ekonomskom kategorijom pro rje dom se realizira prethodni prinos, pri čemu se podrazumijeva da sortimenti iz prorjednog etata pokrivaju troškove sječe i osnivanja nasada s većim brojem stabala. U navedenom okviru potrebno je usmjeriti dalj nja istraživanja, jer su nasadi topola u kojima se planira prorjeda dovoljno fleksibilni da omoguće prilagođavanje promjenjivim uvjetima tržišta. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2012 str. 58 <-- 58 --> PDF |
S.Andrašev, M. Bobinac, S. Rončević, M. Vučković, B. Stajić, G. Janjatović, Z. Obućina: UČINCI PRORJEDE ... Šumarski list br. 1–2, CXXXVI (2012), 37-56 mean tree volume by 21.9 % and increased the crown projection area by 59.0 % compared to control plot. In contrast, the mean Lorey’s height at the experimental plot with thinning treatment decreased by 4.2 % compared to control plot. This has contributed to the intensification of the current (average periodic) volume increment compared to the period before applying thinning operation. Greater assimilation apparatus of trees in the experimental plots with thinning tretament and higher current diameter and volume increment indicate the need to extend the production cycle at the best assortment structure compared to the control plot. The research results indicate the validity of efforts that the thinning operation in poplar plantations should be treated as a biological and an economic category. As a biological category the thinning operation contributes to accelerating the growth of the remaining phenotypically better established trees and achieve optimum production. As economic categories with thinning operation realized the previous crop, and it being understood that the assortment of allowable cut in the thinning cover cost cutting and the establishment of plantations with more trees. In this framework it is necessary to direct further research, because the poplar plantations,which are aimed to applying thinning operation, are flexible enough to allow adaptation to changing market conditions. Key words:poplar clone I-214, wide planting, selective thinning, effects of thinning, growth |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2012 str. 54 <-- 54 --> PDF |
S.Andrašev, M. Bobinac, S. Rončević, M. Vučković, B. Stajić, G. Janjatović, Z. Obućina: UČINCI PRORJEDE ... Šumarski list br. 1–2, CXXXVI (2012), 37-56 Tablica 15.Uporedba veličine prorjednih etata sa strukturom dobivenih sortimenata s dosadašnjim istraživanjima Table15 Compare the sizes of allowable cutsto the structure obtainedassortments with previous research Referenca- Reference VL VI VII Vcel Votpad Vstablo 3 [%] [m/ha] Naša istraživanja, aluvijalno zemljište s procesom posmeđivanja, razmak 6,0 x 6,0 m, prorjeda nakon 11 godina intenziteta 46%. 1. Our research, alluvial soil with the process of browning, space 6,0 x 6,0 m, thinning after 11 years,the intensity of 46%. 20,2 30,0 29,9 19,9 67,34 Marković,et al.(1994), zemljište tipa fluvisol, razmak 4,25 x 4,25 m, prorjeda nakon 6 godina intenziteta 50%. 2. Marković, et al. (1994), soil type fluvisol, spacing 4.25 x 4.25 m, thinning after 6 years,the intensity of 50%. 36,0 50,0 14,0 100,00 Pudar (1986), zemljište tipa fluvisol, razmak 4,25 x 4,25 m, prorjeda nakon 8 godina intenziteta 50%. 3. Pudar (1986), soil type fluvisol, spacing 4.25 x 4.25 m, thining after 8 years,the intensity of 50%. 14,2 31,7 40,8 13,4 115,45 Pudar (1986), zemljište tipa livadska crnica, razmak 4,25 x 4,25 m, prorjeda nakon 8 godina intenziteta 50%. 4. Pudar (1986), soil type meadow soil, spacing 4.25 x 4.25 m, thining after 8 years,the intensity of 50%. 16,2 71,4 12,4 66,95 Pudar (1986), zemljište tipa pseudoglej, razmak 4,25 x 4,25 m, prorjeda nakon 8 godina intenziteta 50%. 5. Pudar (1986), soil type pseudogley, spacing 4.25 x 4.25 m, thining after 8 years,the intensity of 50%. 91,8 8,2 67,52 Novaković (1981), zemljište tipa fluvisol, razmak 6,5 x 5,63 m, prorjeda nakon 9 godina intenziteta 26,5%. 6. Novaković (1981), soil type fluvisol, spacing 6.5 x 5.63 m, thinning after 9 years,the intensity of 26.5%. 19,8 29,3 10,3 26,2 14,4 74,80 Marković,et al.(1997), zemljište tipa fluvisol, ilovaste forme, razmak 2,5 x 2,5 m, prorjeda nakon 9 godina intenziteta 83%. 7. Marković, et al. (1997), soil type fluvisol, loamy forms, spacing 2.5 x 2.5 m, thinning after 9 years,the intensity of 83%. 86,0 14,0 219,20 5. ZAKLJUČCI – Conclusions U nasadu klona I-214 na aluvijalnom zemljištu rijeke Save na kojemu su izraženi procesi posmeđivanja, koji je osnovan pri razmaku sadnje 6 × 6 m,nakon 11 godina od osnivanja primijenjena je prorjedna sječa selektivnog karaktera. U okviru kvadratnog rasporeda stabala izdvojena su fenotipski bolje formirana stabla u broju koji definira prosječan razmak stabala od 8,5 × 8,5 m i uklonjeni su im najznačajniji konkurenti. Na osnovi rezultatausporednih istraživanja na prorijeđenim i neprorijeđenim površinama u pokusnom nasadu u 11. i 16. godini mogu se izvesti sljedeći zaključci: Razvoj srednjih sastojinskih i dominantnih stabala pokazao je da je istraživano stanište srednje povoljno za uzgoj klona I-214; Kod dominantnih i srednjih sastojinskih stabala širina goda duž vretena debla u ovisnosti od starosti pokazuje da su se stabla do sedme godine razvijala neometano,što pokazuje da s biološkog gledišta prorjedna sječa prije sedme godine nema opravdanja; Konstruirane dvoulaznevolumne tablice, dobivene na temeljudetaljneizmjeresvih stabala iz prorjednog etata, u usporedbi s drugim tablicama i mode- lima predstavljaju najprecizniju aproksimaciju volumena stabala i nasadau 11.godini razvoja pokusnog nasada, a mogu se uspješno koristiti pri aproksimaciji volumena i u idućem razdoblju od 5 godina; Prorjedom su uklonjena 122 stabla po hektaru 2 3 (46 %), 6,45 m/ha (43 %), 66,08 m/ha(42 %) i 2 2841 m/ha(40 %)površine projekcije krošnje,što je jačina zahvata iznad tzv. kritične temeljnice. Veličina prorjednog etata selektivne prorjede od 66,08 m/ha nalazi se u granicama koje dajushematske prorjede, na bazi dosadašnjih istraživanja za gustoću od 278 stabala po hektaru i stanište srednje povoljno za raz |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2012 str. 55 <-- 55 --> PDF |
S.Andrašev, M. Bobinac, S. Rončević, M. Vučković, B. Stajić, G. Janjatović, Z. Obućina: UČINCI PRORJEDE ... Šumarski list br. 1–2, CXXXVI (2012), 37-56 voj klona I-214. Međutim, sortimentna struktura prorjednog etata selektivne prorjede povoljnija je u odnosu na shematske prorjede u mlađim nasadima na povoljnijim staništima i daje 50% tehničkog drva, 30% celuloznog drva i 20% otpada; Reakcija stabala na prorijeđenoj površini za 5 godina ogleda se u većem srednjem promjeru po temeljnici za 10,6%, većemvolumenu srednjeg stabla za 21,9 % i većoj površini projekcije krošnje srednjeg stabla za 59,0 % u odnosu na neprorijeđenu površinu. Nasuprot tomu,srednja visina po Loraju na prorijeđenoj površini manja jeza 4,2% u odnosu na neprorijeđenu površinu; Tečajniprirast temeljnice i volumena po hektaru na prorijeđenoj površini u vremenu od 5 godina nakon prorjede iznosio je 85 % prirasta temeljnice i 75% prirasta volumena od kontrolne površine, s dvostru ko većim brojem stabala; Veći asimilacijski aparat stabala na prorijeđenoj površini u odnosu na neprorijeđenu i veći tečajni prirast promjera i volumena,ukazuju namogućnost produženjaophodnje i povoljniju sortimentnu struk turu u odnosu na kontrolnu površinu. ZAHVALA – Acknowledgement Ovaj je rad realiziran u okviru projekta “Istraživanje klimatskih promena na životnu sredinu: praćenje uticaja, adaptacija i ublažavanje”(43007) koji finan cira Ministarstvo za prosvetu i nauku Republike Srbije LITERATURAAnderson,W.C., R. M. Krinard, 1985:The investment potential of cottonwood sawtimber plantations. In: E. Shoulders (Ed.), Proceedings of the Third Biennial Southern Silvicultural Research Conference, Atlanta, Georgia, November 7–8, 1984,USDA For. Sew. Gen. Tech. Rep. SO-54, str. 190–197. Andrašev, S., S. Rončević, B. Kovačević, 2005: Proizvodnost zasada selekcionisanih klonova crnih topola,Šumarstvo, 1–2:49–58, Beograd. Cestar,D., Đ.Kovačić,1981:Tablice drvnih masa domaćih i euroameričkih topola,Radovi Šumarskog instituta Jastrebarsko, 42: 1–176, Zagreb. Jović,D., N.Jović, B.Jovanović, Z. Tomić, S. Banković, M.Medarević, M.Knežević, P.Grbić, N.Živanov,P.Ivanišević,1994: Tipovi šuma Ravnog Srema, atlas, Šumarski fakultet Univerziteta u Beogradu,Beograd. Kolomijcev, L., B. Čenčikovski, M. Kalajdžić, J. Brna, Đ. Nikolandić, 1961: Lokalne tabele drvnih masa za eurameričke i domaće topole,Jugoslovenski savetodavni centar za poljoprivredu i šumarstvo, str. 38, Beograd. Kotar,M., 1987:Vrsta i kakvoća nekih važnijih informacija o staništima i sastojinama za potrebe uređivanja šuma,Glasnik za šumske pokuse,posebno izdanje, 3: 177–194, Zagreb. Kotar, M., 2005: Zgradba, rast in donos gozda na ekoloških in fizioloških osnovah,Zveza gozdarskih društev Slovenije in Zavod za gozdove Slovenije, str. 500, Ljubljana. u okviru programa Integrisanih i interdisciplinarnih istraživanja za period 2011–2014. godine. – References Krinard, R.M., R. L.Johnson,1980:Fifteen years of cottonwood plantation growth and yield. South. J.Appl. For. 4(4): 180–185. Krinard, R.M., H. E. Jr.Kennedy,1983:Growth, Thinning Treatments, and Soil Properties in a 10-Year-Old Cottonwood Plantation on a Clay Site. USDA For. Serv. Research note SO–302. Krinard, R.M., R. L.Johnson,1984:Cottonwood plantation growth through 20 years. USDAFor. Serv. Res. Pap. SO–212. Marković, J., 1985: Produkcija drvne mase, naravi rasta i prirasta u zavisnosti od gustine zasada topola, Radovi Instituta za topolarstvo, 16:67–100, Novi Sad. Marković,J., 1986: Zasadi topola i vrba, u: Guzina, V. (ur.), Topole i vrbe u Jugoslaviji, Institut za topolarstvo, str. 36–43, Novi Sad. Marković, J., Z. Pudar, S. Rončević, 1994: Efekti proreda u nekim zasadima topola,Zbornik radova sa zaključcima savetovanja “Uzgojno- biološki i ekonomski značaj proreda u šumskim kulturama i mladim šumama“, Javno preduzeće za gazdovanje šumama “Srbijašume“, str. 107–122, Beograd. Marković,J., S.Rončević, S.Andrašev,1997a: Effect of thinning on wood volume production in rd poplar plantations, 3 International Conference on the Development of Forestry, Wood Science th rd and Technology (ICFWS), 29 September – 3 October, Belgrade & Mt. Goč, Serbia/Yugoslavia. Proceedings, vol. II, str.201–208. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2012 str. 56 <-- 56 --> PDF |
S.Andrašev, M. Bobinac, S. Rončević, M. Vučković, B. Stajić, G. Janjatović, Z. Obućina: UČINCI PRORJEDE ... Šumarski list br. 1–2, CXXXVI (2012), 37-56 Marković,J., S. Rončević, Z. Pudar,1997b: Stamenković,V., M. Vučković, 1988: Prirast i Izbor razmaka sadnje pri osnivanju zasada to-proizvodnost stabala i šumskih sastojina,Šumarpola, Topola, 159/160, str.7–28. ski fakultet, str. 368, Beograd. Marković,J., S.Rončević, S.Andrašev,2001: Stanturf, J.A., C. vanOosten, D.A.Netzer, M. Effect of plantation density on the production of D. Coleman, C. J. Portwood,2001:Ecopoplar biomass Populus deltoides Bartr. Third logy and silviculture of poplar plantations. In: D. Balkan Conference “Study, conservation and I.Dickmann, J. G. Isebrands, J. E. Eckenwalder utilisation of the forest resources“Sofia. Confe and J. Richardson (Ed.), Poplar Culture in North rence Proceedings, vol.I, str.435–443. America. Part A, Chapter 5, NRC Research Press, National Research Council of Canada, Ot Novaković,M., 1981:Utjecaj smanjenja broja sta tawa, ON KIAOR6, Canada, 153–206. bala na proizvodnju u plantaži topola “Pampas“, magistarski rad, Složena šumsko gospodarska Šimunović, N., 1971: Ispitivanje ekonomičnosti organizacija “Slavonska šuma“, str. 61, Osijek. proizvodnje topolovine po tipovima kultura i razmaku sadnje,Šumarstvo, 1–2: 39–57,Beograd. Panić,Đ., 1973: Lokalne zapreminske tablice za topoluPopulus euramericana(Dode) Guinier cv. Trifunović,D., 1956:Tabele drvnih masa dubecih “robusta“, Institut za šumarstvo i drvnu indu- drveta topole Populus × euramericana (Dode) striju Beograd, posebno izdanje,br. 35, str. 93. Guinier f. serotina,Beograd. Vasilić,V.,1963:Topole u Jugoslaviji,Topola,Bildrveta topole, Populus x euramericana (Dode) Pudar, Z., 1986: Ekonomski aspekti proizvodnje ten JKNT, 34–35: 8–15,Beograd. Guinier, cl. I-214 u zasadima različite gustine, Živanov, N., P. Ivanišević, P. Grbić, 1985: Radovi Instituta za topolarstvo, 17: 1–121, Novi Rezultati uzgoja topola na eutričnom kambi- Sad. solu (gajnjača),Topola, Bilten JNKT, 145–146: 27–34, Beograd. Stamenković, V., V. Miščević, 1970: Razvoj i prirast kulture topole (I-214) u dolini Crne reke *** 2005: Posebna osnova za gazdovanje šumama za na oglednom dobru Debeli lug,Šumarstvo, 5–6: GJ “Neprečava-Varoš-Lazarica” za period 21–34, Beograd. 2005–2014, Beograd. SUMMARY:Research was conducted in the experiment plot of euramerican poplar, clone I-214, which was founded with one year seedling type 1/1 with spacing 6 × 6 m in the square system on the alluvial soils of river Sava basin in which browning processes is expressed. Eleven years after the plantation establishment 3 blocks with two experimental plot of 0.2016 ha, which are separated by a so-called. protective order, were singled out. In the experimental plot all the trees were numbered and measured by two cross-dbh, with an accuracy of 1 mm, and height, with an accuracy of 1 dm. The crown projection radius of 8 positions, each rotated to 45o, were measured. On the three experimental plots (one in each block) selective thinning was carried out (PP-E), at which in each plots 50 % of trees were cut down, or the distance between the trees raised on average 8.5 × 8.5 m. Firstly, a collective called. promising trees set aside, in the number that corresponds to an average distance of 8.5 × 8.5 m, and their main competitors were removed. The trees behind in development, which is mainly due to additional filling in plantations two years after planting, are also removed because they were judged as silvicutural non-perspective. The remaining three experimental plots were control (PP-K). In each repetition trees for dendrometric analysis were sampled, the dominant one (dg20%) and a mean tree which has mean quadratic diameter (dg). In the 16thyears of plantation development diameters at breast height (dbh) and height of each tree were re-measured, sa well as crown projection radius. The development of mean and dominant trees showed that the investigated habitat is the medium favorable for the cultivation of the poplar clone I-214. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2012 str. 57 <-- 57 --> PDF |
S.Andrašev, M. Bobinac, S. Rončević, M. Vučković, B. Stajić, G. Janjatović, Z. Obućina: UČINCI PRORJEDE ... Šumarski list br. 1–2, CXXXVI (2012), 37-56 Current increment of diameter, height and volume in the 11thyear was in the intensive phase, where volume increment has not yet culminated (Figure 1–3). As a suitable element of growth to determine the start of thinning operation on a biological point of view, can be ring width along the spindle tree. In the first five years the tree has had a full solitary growth, and from the seventh year there is a competitive relationship between trees in plantation, which is manifested by changing the ring width along the spindle tree (Figure 4 and 5). This means that before the seventh year thinning does not have any biological justification. Models 1 and 2 of volume tables, constructed measuring felled trees from thinning (Table 2), and which are the dependence of the volume of tree from diameter at breast height (model 1) and from the diameter at breast and height (model 2), proved to be equally good at calculating the volume per hectare in the 11thyear and more convenient compared to other tables and models (Table 3). To calculate the volume in the 16thyear two input volume tables can be successfully used (model 2), while the application of model 1 is limited at the 11thyear. In the 11thyear at the experimental plot an average of 263–266 trees per hectare are found, which represents a survival rate of about 95 %. Total basal area averaged from 14.70 to 14.97 m2/ha, while volume was an average from 156.67 to 157.62 m3·ha-1. By applying the statistical t-test significant difference in the number of trees, basal area and volume per hectare was not determined within the experimental plots before applying the silvicultural treatments (Table 4). By applying thinning operation,122 trees per hectare (46%), 6.45 m2/ha (43 %) of the total basal area, 66.08 m3/ha (42%) of the total volume and 2645 m2/ha (40 %) of the the crown projection area were removed, which represent a strong procedure and is located above the so-called. critical basal area (Table 4, 13).Size of allowable cut in the thinning of 66.08 m3/ha was in the limits expected on the basis of previous research for the density of 278 trees per hectare and the habitat medium favorable for the development of poplar clone I-214. However, the assortment structureof allowable cut is more favorable compared to thinning in younger plantations in the more favorable habitats and produces 50 % of technical wood, 30% of pulpwood and 20 % of wastewood (Table 4, 9, 15). Between 11 and 16 years on both series of experimental plot the mortality of trees was not determined. Five years after application of thinning treatment a significant difference in the number of trees, basal area, volume and crown projection areas of trees per hectarewere determined between the experimental and control plots (Table 4). The significant difference in the mean diameters, heights and crown projection areas of the mean and the dominant trees (Table 5, 6), as well as between the diameter strucures (Figure 7) were also determined between investigated plots. For a period of 5 years after application of thinning operation at the experimental field current basal area and volume increment per hectare accounted 85 % of basal area increment and 75 % of volume increment of the control plots wich had the number of trees twice higher than experimental plots (Table 14). For five years of positive reactions to increase growing space of remaining trees on the experimental plots the size of the total basal area and volume of trees removed by thinning operation is not compensated: the total basal area and the volume per hectare amounted to 2/3, and the crown projection area amounted 87 % of the size of the control plot. The reaction of trees on experimental plot with thinning treatment for 5 years is great and is reflected in greater mean diameter by 10.6 %, greater |