DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2012 str. 47 <-- 47 --> PDF |
S.Andrašev, M. Bobinac, S. Rončević, M. Vučković, B. Stajić, G. Janjatović, Z. Obućina: UČINCI PRORJEDE ... Šumarski list br. 1–2, CXXXVI (2012), 37-56 odstupanje kod tablica Panića (1973), koje daju za 2,74 i 5,29 % veće volumene. Međutim, model 1 daje volumene niže za 10,8 i 15,3 %, dok tarife u Srbiji daju volumene niže za čak 20,5 %. Veće odstupanje modela 1 očekivano je, jer taj mo del ne uključuje povećanje visina za razdoblje od 5 godina, te se može primijeniti samo u istraživanjima koja ne uključuju procjene u idućem razdoblju. Postavlja se pitanje primjenjivosti modela 2 pri procjeni volumena stabala za idućih 5 godina, s obzirom na to da je izrađen na osnovi izmjera stabala u ranijem razdoblju. Na osnovi analize prosječnog dobnog prira sta volumena na PP-K za razdoblje od 5 godina vidi se da tablice Cestara i Kovačića (1981) daju iznos 3 prirasta od 147,98 m/ha, a tablice Panića (1973) 3 prirast od 167,21 m/ha. Prosječni dobni prirast po mo 3 delu 2 iznosi 152,07 m/ha i nalazi se između navedenih veličina, što ukazuje na to da je primjena modela 2 realna u našem primjeru. 3.3. Elementi rasta nasada u 11. i 16. godini 3.3. Elements of growth in the 11thand 16thyear 3 U11. je godini u nasadu u okviru analiziranih po157,62 m/ha. Primjenom statističkog t-testa nije utvrvršina utvrđeno prosječno 263–266 stabala po hekđena značajna razlika u broju stabala, temeljnici i votaru, što predstavlja postotak preživljavanja sadnica lumenuu okviru analiziranih površina prije primjene od oko 95 %. Ukupna temeljnica iznosila je u prouzgojnog tretmana (Tablica4). 2 sjeku 14,70-14,97 m/ha, a volumen od 156,67 do Tablica4. Osnovni elementi rasta nasada u 11. i 16. godini Table 4 The basic elements of growth of plantation in the 11thand 16thyear N G V P PP-E PP-K t-test PP-E PP-K t-test PP-E PP-K t-test PP-E PP-K t-test[stabala/ha] [trees/ha] [m 2 /ha] [m 3 /ha] [m 2 /ha] 11. godina 11th year 266 263 0,34 ns 14,97 14,70 0,38 ns 157,62 156,67 0,10 ns 6564 prorjeda thinning 122 6,45 66,08 2644 poslije prorjede after thinning 144 8,52 91,54 3920 16. godina 16th year 144 263 -13,04 *** 15,00 22,29 -13,54 *** 206,03 308,74 -16,04 *** 6098 6979 -2,65 ns Ukupna površina projekcija krošnji u 11. godini iz 2 nosila je 6564 m/ha, odnosno zastiranje površinama krošnji iznosilo je oko 66 %. U razdoblju od 11. do 16. godine na objema serijama pokusnih ploha nije ustanovljen mortalitet stabala. Nakon 5 godina od primjene tretmana prorjeđivanja utvrđena je značajna razlika u broju stabala po hektaru, temeljnici i volumenu između istraživanih pokusnih ploha (Tablica 4). Nakon 5 godina volumen na PP-E povećao se za 33 114,49 m /ha, a na PP-K za 152,07 m/ha, odnosno u 16. 33 godini iznosioje 206,03 m/ha na PP-E i 308,74 m/ha na PP-K. Ukupna površina projekcija krošnji u 16. go 22 dini iznosila je 6098 m/ha na PP-E i 6979 m/ha na PP-K, što nijesignifikantno po t-testu. Srednji promjeri po temeljnici u okviru analiziranih površina u 11. godini iznosili su 26,7 cm, a dominantni 30,3–30,5 cm. Srednje visine po Loraju iznosile su 23,4–23,7 m, a visine dominantnih stabala 23,9–24,2 m. Statističkim testom analize varijance i testom najmanje značajne razlike na razini rizika od 5% nije utvrđena značajna razlika između promjera i visina u 11. godini u okviru analiziranih površina (Tablica5). Površina projekcije krošnje srednjeg stabla u 11. godini iznosila je 25,0m2, a dominantnog stabla 36,7 m2, odnosno promjer krošnje srednjeg stabla iznosio je 5,64m, a dominantnog 6,84 m.Stupanj zastiranja, kao odnos između površine zastiranja krošnje i stajališne površine(Stamenković iVučković,1988), iznosio je 0,658.Taj iznos nije daleko od teorijskog stupnja zastiranja kod kvadratne veze od 0,785 i ukazuje na to da je u nasadu bila uspostavljena međusobna konkurencija stabala za prostor za rast(Tablica 6). U 16. godini, pet godina poslije prorjede, utvrđeni su značajno veći srednji promjeri po temeljnici na PP-E u odnosu na PP-K, dok između promjera dominantnih stabala nisu utvrđene značajne razlike. Međutim, promjene visina u suprotnosti su s povećanjem promjera stabala. Nakon 5 godina od prorjedne sječe srednje vi- sine po Loraju na PP-E su značajno manje u odnosu na PP-K, dok između visina dominantnih stabala nisu utvrđene značajne razlike (Tablica 5). |