DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2012 str. 53     <-- 53 -->        PDF

S.Andrašev, M. Bobinac, S. Rončević, M. Vučković, B. Stajić, G. Janjatović, Z. Obućina: UČINCI PRORJEDE ... Šumarski list br. 1–2, CXXXVI (2012), 37-56


trolnoj površini 6,3% u odnosu na stanje u 11. godini.
Budući da su stabla u 11. godini bila u fazi intenzivnog
prirasta, može se zaključiti da su na PP-K, zbog nemogućnosti
širenja krošnji imala veći visinski prirast.
Suprotno tomu, stabla na PP-E bila su oslobođena konkurenata
i imala su veći prirast krošnje u širinu.To je doprinijelo
intenziviranju tečajnog (prosječno dobnog)
volumnog prirasta u odnosu na razdoblje prije primjene
prorjede na prorijeđenoj površini. Veći asimilacijski
aparat stabala na prorijeđenoj površini i veći tečajni prirast
promjera i volumena ukazuju na mogućnost produženja
ophodnje i povoljniju sortimentnu strukturu u
odnosu na kontrolnu površinu.


Slika 1. Tipičan habitus srednjeg stabla na PP-E (lijevo) i PP-K (desno) u 16. godini


Picture 1 Typical habitus of mean tree on the PP-E (left) and PP-K (right) in the 16thyear


U usporedbi s podacima o realiziranom etatu pri
shematskoj prorjedi u ranije objavljenim radovima (Tablica
15) iznos prorjednog etata u istraživanom nasadu
istovjetan je iznosima prorjednog etata klona I-214 na
zemljištu tipa livadska crnica i tipa pseudoglej, pri dvostruko
većem broju stabala i shematskoj prorjedi nakon
8 godina od osnivanja nasada. Međutim, struktura prorjednog
etata pri selektivnoj prorjedi u istraživanom
nasadu znatno je povoljnija u odnosu na podatke o realiziranom
etatu pri shematskoj prorjedi. Potencijalna
sortimentna struktura u istraživanom nasadu povoljnija
je i od prorjednog etata na boljem staništu pri razmaku
sadnje 4,25 ×4,25 m i prorjedi u 6. i 8. godini. Samo na
najboljem staništu za uzgoj topola,prorjeda u 9. godini
sa sličnim brojem stabala pri osnivanju imala je povoljniju
sortimentnu strukturu prorjednog etata u odnosu
na naša istraživanja.


(Foto: S.Andrašev, 2011)


Rezultati istraživanja ukazuju na opravdanost nastojanja
da se prorjeda u nasadima topola tretira i kao
biološka i kao ekonomska kategorija. Kao biološka kategorija
prorjeda doprinosi ubrzanju rasta preostalih,
fenotipski bolje formiranih stabala i postizanju proizvodnog
optimuma. Kao ekonomskom kategorijom pro rje
dom se realizira prethodni prinos, pri čemu se
podrazumijeva da sortimenti iz prorjednog etata pokrivaju
troškove sječe i osnivanja nasada s većim brojem
stabala. U navedenom okviru potrebno je usmjeriti
dalj nja istraživanja, jer su nasadi topola u kojima se
planira prorjeda dovoljno fleksibilni da omoguće prilagođavanje
promjenjivim uvjetima tržišta.