DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/2012 str. 53 <-- 53 --> PDF |
S.Andrašev, M. Bobinac, S. Rončević, M. Vučković, B. Stajić, G. Janjatović, Z. Obućina: UČINCI PRORJEDE ... Šumarski list br. 1–2, CXXXVI (2012), 37-56 trolnoj površini 6,3% u odnosu na stanje u 11. godini. Budući da su stabla u 11. godini bila u fazi intenzivnog prirasta, može se zaključiti da su na PP-K, zbog nemogućnosti širenja krošnji imala veći visinski prirast. Suprotno tomu, stabla na PP-E bila su oslobođena konkurenata i imala su veći prirast krošnje u širinu.To je doprinijelo intenziviranju tečajnog (prosječno dobnog) volumnog prirasta u odnosu na razdoblje prije primjene prorjede na prorijeđenoj površini. Veći asimilacijski aparat stabala na prorijeđenoj površini i veći tečajni prirast promjera i volumena ukazuju na mogućnost produženja ophodnje i povoljniju sortimentnu strukturu u odnosu na kontrolnu površinu. Slika 1. Tipičan habitus srednjeg stabla na PP-E (lijevo) i PP-K (desno) u 16. godini Picture 1 Typical habitus of mean tree on the PP-E (left) and PP-K (right) in the 16thyear U usporedbi s podacima o realiziranom etatu pri shematskoj prorjedi u ranije objavljenim radovima (Tablica 15) iznos prorjednog etata u istraživanom nasadu istovjetan je iznosima prorjednog etata klona I-214 na zemljištu tipa livadska crnica i tipa pseudoglej, pri dvostruko većem broju stabala i shematskoj prorjedi nakon 8 godina od osnivanja nasada. Međutim, struktura prorjednog etata pri selektivnoj prorjedi u istraživanom nasadu znatno je povoljnija u odnosu na podatke o realiziranom etatu pri shematskoj prorjedi. Potencijalna sortimentna struktura u istraživanom nasadu povoljnija je i od prorjednog etata na boljem staništu pri razmaku sadnje 4,25 ×4,25 m i prorjedi u 6. i 8. godini. Samo na najboljem staništu za uzgoj topola,prorjeda u 9. godini sa sličnim brojem stabala pri osnivanju imala je povoljniju sortimentnu strukturu prorjednog etata u odnosu na naša istraživanja. (Foto: S.Andrašev, 2011) Rezultati istraživanja ukazuju na opravdanost nastojanja da se prorjeda u nasadima topola tretira i kao biološka i kao ekonomska kategorija. Kao biološka kategorija prorjeda doprinosi ubrzanju rasta preostalih, fenotipski bolje formiranih stabala i postizanju proizvodnog optimuma. Kao ekonomskom kategorijom pro rje dom se realizira prethodni prinos, pri čemu se podrazumijeva da sortimenti iz prorjednog etata pokrivaju troškove sječe i osnivanja nasada s većim brojem stabala. U navedenom okviru potrebno je usmjeriti dalj nja istraživanja, jer su nasadi topola u kojima se planira prorjeda dovoljno fleksibilni da omoguće prilagođavanje promjenjivim uvjetima tržišta. |