DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2012 str. 59     <-- 59 -->        PDF

PRETHODNO PRIOPĆENJE – PRELIMINARYCOMMUNICATION Šumarski list br. 1–2, CXXXVI (2012), 57-61
UDK 630* 453 (Aproceros leucopoda)


PRVI NALAZ BRIJESTOVE OSE LISTARICE (Aproceros leucopoda),
NOVE INVAZIVNE VRSTE U HRVATSKOJ


FIRST RECORD OF ELM SAWFLY (Aproceros leucopoda),
NEW INVASIVE SPECIES IN CROATIA


Dinka MATOŠEVIĆ
1


SAŽETAK: Brijestova osa listarica (Aproceros leucopoda; Hymenoptera,
Argidae) je nova invazivna vrsta koja se širi Europom. Porijeklom je iz Japana,
a prvi nalaz u Europi zabilježen je 2003. U članku se daje prikaz biologije
i štetnosti brijestove ose listarice, lokaliteti prvog nalaza i prognozira se
njezino širenje i štete u Hrvatskoj. Potencijalni domaćini u Europi su sve autohtone
i alohtone vrste brijesta i njihovi kultivari. Vrsta ima četiri generacije
godišnje, razmnožava se partenogenezom, a ličinke stvaraju tipične i lako
prepoznatljive tragove na listu, karakteristični cik-cak uzorak. One imaju sposobnost
potpuno obrstiti brijestova stabla. Brijestova osa listarica je prvi puta
u Hrvatskoj nađena 2011. godine na nekoliko lokaliteta, ali ni na jednom nije
došlo do značajnije defolijacije. Ova osa listarica može se smatrati invazivnom
vrstom u Hrvatskoj, pa se očekuje njezino širenje u cijeloj Hrvatskoj, povećanje
gustoće populacije i štete na brijestovim stablima.


Ključne riječi:brijest, osa listarica, invazivna vrsta, štetnost, prognoza
širenja


UVOD – Introduction
Intenzivan promet roba i putnika među kontine-Osa je prvi puta opisana na otoku Hokkaido u Japanu
ntima omogućio je slučajno unošenje brojnih stranih 1939. godine. Prvi nalaz u Europi zabilježen je 2003. u
vrsta, uključujući i kukce, u nova područja. Određen Mađarskoj i Poljskoj (Blank i sur.2010), a od tada je
broj stranih vrsta, među kojima i nekoliko invazivnih, zabilježena uAustriji, Rumunjskoj, Slovačkoj, Ukraudomaćilo
se i širi se u šumskim ekosustavima Hrvat-jini, Moldaviji i Srbiji (Timusi sur.2008; Zandiske.
(Matošević iPernek2011), a unesene suvrlo giacomo2011) gdje uzrokuje značajnu defolijaciju
sličnim putovima kao i u drugim europskim zemljama brijestovih stabala u šumama i u drvoredima. U Hrvat(
DAISIE 2009). skoj je brijestova osa listarica prvi puta zabilježena
2011. godine.


Odnedavno se još jedna invazivna vrsta kukca širi
Europom, istočnoazijska osa listarica na brijestuApro-U ovom članku daje seprikaz biologije i štetnosti
ceros leucopoda Takeuchi (Hymenoptera, Argidae) brijestove ose listarice, lokaliteti prvoga nalaza i pro(
Blank i sur.2010; Zandigiacomoi sur. 2011). gnozira se njezinoširenje i štete u Hrvatskoj.


DOMAĆINI – Host plants
Domaćini ove vrste u Europi su gorski brijest Mill.)sibirski brijest (Ulmus pumilaL.)i turkestanski
(Ulmus glabra Huds.) nizinski brijest (Ulmus minor brijest (Ulmus pumilaL.var.arborea Litv.)koji se sadi
kao ukrasna vrsta u drvoredima. U Japanu su toUlmus
japonica(Rehder) Sarg.i U. pumila.Potencijalni do-
Dr. sc. Dinka Matošević, dinkam@sumins.hr


maćini u Europi su sve autohtone i alohtone vrste brije-


Zavod za zaštitu šuma i lovno gospodarenje Hrvatski


sta i njihovi kultivari (Blank i sur.2010).


šumarski institut, Jastrebarsko




ŠUMARSKI LIST 1-2/2012 str. 60     <-- 60 -->        PDF

D. Matošević: PRVI NALAZ BRIJESTOVE OSE LISTARICE (Aproceros leucopoda), NOVE INVAZIVNE ... Šumarski list br. 1–2, CXXXVI (2012), 57-61


TAKSONOMIJA – Taxonomy


A.leucopodapripada porodiciArgidae (Hymenop-novi ključ za determinaciju vrste, prema kojemu su detera)
koja broji oko 900 vrsta, od toga 68 u Europi terminirani nalazi u Europi i primjerci brijestove ose li(
TaegeriBlank2010).Blanki sur.(2010) donose staricenađeni u Hrvatskoj.


BIOLOGIJA BRIJESTOVE OSE LISTARICE – Biology of A. leucopoda
Vrsta ima četiri generacije godišnje.U Japanu je za


kom srpnja, početkom kolovoza i početkom rujna, a u
bilježen let imaga od sredine do kraja svibnja, počet


Mađarskoj su imaga nađena od sredine travnja do početka
rujna. Stariji larvalni stadiji nađeni su od sredine


Slika 1. Karakteristični cik-cak trag žderanja ličinkiA. leucopoda
na listovima, 11. 5. 2011.


Figure 1Leaf with a zig-zag feeding tracks of A. leucopoda larvae,
11 May 2011


svibnja (Blank i sur.2010). Do sada još nisu zabilježeni
mužjaci,što znači da se vrsta razmnožava partenogenetski.
Ženka odlaže 7–50 jaja u nazubljeni rub lista
brijesta,i nakon eklozije mlade ličinke počinju žderati i
stvarati tipične i lako prepoznatljive tragove na listu,
karakteristični cik-cak uzorak (slika 1). Stariji larvalni
stadiji potpuno konzumiraju list i ostaju samo tvrđe žile
(slika 2).Vrsta ima 6 larvalnih stadija i završava razvoj
za 15–18 dana (Blank i sur. 2010). Ličinka stvara


prozračni kokon (slika 3) koji je pričvršćen s donje
strane lista.Vrlo brzo nakon kukuljenja(4–7 dana) izlaze
imaga (slika 4) koja, bez oplodnje, odlažu jaja u
rub lista.


Slika 3. Prozračni kokon s eonimfom, 11. 5. 2011


Figure 3 Loosely spun cocoon with eonymph, 11 May 2011


Slika 4. Ženka brijestove ose listarice, 13. 5. 2011.


Slika 2. Potpuno pojeden list brijesta, 11. 5. 2011


Figure 2Damage on elm leaf, only midveins are left, 11 May 2011 Figure 4Female of A. leucopoda, 13 May 2011




ŠUMARSKI LIST 1-2/2012 str. 61     <-- 61 -->        PDF

D. Matošević: PRVI NALAZ BRIJESTOVE OSE LISTARICE (Aproceros leucopoda), NOVE INVAZIVNE ... Šumarski list br. 1–2, CXXXVI (2012), 57-61


ŠTETNOST– Damage


Ličinke brijestove ose listarice (slika 5) mogu potpuno
obrstiti brijestova stabla. Ovaj tip štete posebno je
značajan u urbanim područjima, gdje se turkestanski
brijest sadi kao ukrasno stablo. Obrštena stabla redovito
potjeraju novi list, ali su sljedeće godine zabilježena
i sušenja grana na tim stablima (Blank i sur.
2010). Do danas ne postoje podaci o dugoročnim učincima
defolijacije na brijestova stabla.


Prvi primjer jake defolijacije je onaj iz Japana 1991–
1993. godine, gdje su ličinke potpuno obrstile brije


stova stabla koja su se kasnije posušila. Iako je
brijestova osa listarica lokalno često prisutna,u Japanu
je ovo bio prvi slučaj golobrsta (Blank i sur.2010). U
Kini su 2006. godine zabilježene štete na brijestovima.
U Budimpešti jeosa obrstila stabla turkestanskog brijesta
2008. godine, a štete su zabilježene uz rubove šuma,
uz ceste, u urbanim područjima, a defolijacija je iznosila
preko 70%.UAustriji je 2009.na nekoliko lokaliteta


Slika 5. Karakteristični položaj ličinke brijestove ose listarice,


11. 5. 2011


Figure 5 Larvae of A. leucopoda with typical posture, 11 May 2011


zabilježena defolijacija, a u Poljskoj su 2008. i 2009.
zabilježene štete na stablima uz rubove šuma. U Rumunjskoj
je prosječna defolijacija iznosila od 74–98 %
(Blank i sur.2010; Vetek i sur.2010).


PRVI NALAZ U HRVATSKOJ– First record in Croatia


Brijestova osa listarica prvi puta je u Hrvatskoj nađena
30. 4. 2011. godine na lokalitetu Maksimir-sjever
(Tablica 1). Na listovima nizinskog brijesta koji raste u
podstojnoj etaži park šume u Maksimiru zamijećeni su
tipični cik-cak znakovi žderanja (slika 1). Na listovima
su pronađene ličinke (slika 5). Sljedeći nalaz je bio 11.
5.2011.kada su na listovima pronađeni prozračni kokoni
(slika 3). U entomološkom laboratoriju Hrvatskog


Tablica 1.Lokaliteti prvog nalaza brijestove ose listarice
(Aproceros leucopoda) u Hrvatskoj
Table 1 Localities of first record of Aproceros leucopoda
in Croatia


Datum
Date
Lokalitet
Locality
Koordinate
Coordinates
30. 4. 2011. Maksimir-sjever 45,8304N; 16,01848E
11. 5. 2011. Maksimir-jezero 45,8237N; 16,0216E
12. 6. 2011. Repišće-Gonjeva 45,7333N; 15,6948E
14. 8. 2011. Zagreb-Zavrtnica 45,8081N; 16,0004E


šumarskog instituta su nakon 2 dana(13. 5. 2011) iz
kokona su izašla imaga ose listarice (slika 4) i determinacija
je potvrđena na temelju ključa uBlank i sur.
(2010). Prisutnost brijestove ose listarice je na temelju
šteta na listovima potvrđeno i na lokalitetima Zagreb-
Zavrtnica (na turkestanskom brijestu) i Repišće-Gonjeva
(na nizinskom brijestu). Ovo je vjerojatno bila
prva generacija ose listarice.Tijekom ljeta i jeseni na
istim lokalitetima nađeni su svježi tragovi žderanja gusjenica,
ali nisu nađeni kokoni. Ovim se nalazom potvrđuje
prisutnost nove, invazivne vrste u Hrvatskoj, ali
nije utvrđen broj generacija godišnje.


Štete na listovima nisu bile velike, samo su pojedinačni
listovi bili potpuno obršteni (slika 2), dok su na
dijelu napadnutih listova bili prisutni samo karakteristični
cik-cak tragovi. Niti na jednom lokalitetu nije
došlo do djelomične ili potpune defolijacije brijestovih
stabala.


PROGNOZAŠIRENJA BRIJESTOVE OSE LISTARICE U HRVATSKOJ
Forecast of A. leucopoda dispersal in Croatia


Brijestova osa listarica je u Europu vjerojatno unesena
hortikulturnim materijalom izAzije (mali kokoni s
donje strane lista lagano se prenose i teško se primijećuju),
a razmnožavanje partenogenezom (dovoljna je
samo jedna ženka za daljnje širenje štetnika) pogoduje
širenju u novom staništu. Sličan način unosa i širenja
imale su i druge invazivne vrste nedavno unesene u Hrvatsku
(Matošević i sur.2010;Matošević iPernek
2011). Ova osa listarica može se smatrati
invazivnom vrstom u Europi i Hrvatskoj, jer zadovoljava
sve uvjete iz definicije te kategorije štetnika (Matošević
iPernek 2011). U Hrvatskoj još nije došlo
do jače defolijacije,što se u sljedećim godinama nikako
ne može isključiti.


U sljedećim godinama predviđa se širenje brijestove
ose listarice na područje cijele Hrvatske. Najizgledniji
način širenja je pasivnim putem (ukrasne sadnice brijesta,
pomoću čovjeka) i aktivnim letom ženki koje su vrlo
dobri letači. Većina osa listarica ima jednu generaciju
godišnje, a one koje imaju više generacija (kao što je to
u slučaju ove ose) sklonije su stvaranju vrlo gustih populacija
i šteta na biljkama domaćinima (Blank i sur.




ŠUMARSKI LIST 1-2/2012 str. 62     <-- 62 -->        PDF

D. Matošević: PRVI NALAZ BRIJESTOVE OSE LISTARICE (Aproceros leucopoda), NOVE INVAZIVNE ... Šumarski list br. 1–2, CXXXVI (2012), 57-61


Slika 6. Lokaliteti prvih nalaza brijestove ose listarice (Aproceros leucopoda) 2011. godine u Hrvatskoj
Figure 6Sites of first record of elm sawly (Aproceros leucopoda) 2011 in Croatia


2010).A. leucopodaima i do četiri generacije godišnje
(Zandigiacomo i sur. 2011), razmnožava se partenogenetski
i ima vrlo kratko vrijeme razvoja od jaja do
imaga,što ovoj novoj invazivnoj vrstiosigurava visoki
biotički potencijal razvojem velikog broja ličinki, a time
posljedično i značajnih šteta.


U Italiji je defolijacija brijestovih stabala zamijećena
na parkiralištima uz autoputA23 Udine-Tarvisio, i na
drugim lokalitetima uz ceste (parkirališta)prema austrijskoj
granici (Zandigiacomo i sur. 2011). To ukazuje
na brzo širenje uz pomoć čovjeka,što će i biti glavni
način širenja ovog štetnika u sljedećim godinama.


Prema svim dostupnim podacima (Timus i sur.
2008;Blank i sur.2010, Vetek i sur.2010;Zandigiacomo
i sur. 2011) može se prognozirati širenje
brijestove ose listarice u Hrvatskoj i u šumama i u urbanim
područjima te lokalno povećanje gustoće populacije
i defolijacija brijestovih stabala.


ZAHVALA – Acknowledgment


Autorica zahvaljuje dr. sc. Gyuri Csoki izŠumarskog
instituta u Matrafüredu, Mađarska na pomoći oko


LITERATURA
Blank, S.M., H.Hara, J.Mikulás, Gy.Csóka,


C. Ciornei,R. Constantineanu, I. Constantineanu,
L. Roller,E. Altenhofer,
T. Huflejt, G. Vétek,2010: Aproceros leucopoda(
Hymenoptera: Argidae): An East Asian
pest of elms (Ulmusspp.) invading Europe. European
Journal of Entomology, 107: 357–367.


prikupljanja literature i prof. dr. sc. Marileni Idžojtić na
pomoći oko razjašnjavanja klasifikacije brijestova.


– References
DAISIE, 2009:Handbook ofAlien Species in Europe.
Springer, Dordrecht.
Matošević,D., M.Pernek, B.Hrašovec,2010:
Prvi nalaz kestenove ose šiškarice (Dryocosmus


kuriphilus) u Hrvatskoj. Šumarski list 9–10,
CXXXIV, 497–502., Zagreb.




ŠUMARSKI LIST 1-2/2012 str. 63     <-- 63 -->        PDF

D. Matošević: PRVI NALAZ BRIJESTOVE OSE LISTARICE (Aproceros leucopoda), NOVE INVAZIVNE ... Šumarski list br. 1–2, CXXXVI (2012), 57-61


Matošević,D., M.Pernek, 2011:Strane i invazi-blica Moldova şi dezvoltarea voltarea voltarea
vne vrste fitofagnih kukaca u šumama Hrvatske i acesteia pe ulmul de câmp –Ulmus minor. Meprocjena
njihove štetnosti. Šumarski list, Pose-diulAmbiant, 4 (40): 35–37.
bni broj, 264–271., Zagreb.


Vétek, G., J. Mikulás, Gy. Csóka GY., S. M.


Taeger,A., S. M.Blank,2010: ECatSym –Electro-Blank,2010:The Zigzag elm sawfly (AprocenicWorld
Catalog of Symphyta (Insecta, Hyme-ros leucopodaTakeuchi, 1939) in Hungary.- Nönoptera).
Program version 3.10, data version 36 vényvédelem, 46 (11): 519–521.


(08.12.2010). –Digital Entomological Informa-


Zandigiacomo, P., E. Cargnus, A. Villani, 2011:
tion, Müncheberg


First record of the invasive sawfly Aproceros
Timus,A., V. Derjanschi, N. Croitoru,2008: leucopodainfesting elms in Italy. Bulletin of In-
Viespea neagră a ulmului (Arge sp .) în Repu-sectology 64 (1): 145–149.


SUMMARY: An invasive sawfly (Aproceros leucopoda; Hymenoptera, Argidae)
has been attacking elms (Ulmus sp.) in Europe. It orginates from Japan
and has been first recorded in Europe in 2003. In the paper the occurrence of


A. leucopoda in Croatia is reported for the first time and prognosis of future
dispersal and damages is given. Potential host plants of A. leucopoda are all
native and introduced elm species in Europe. The sawfly has up to 4 generations
per year and parthenogenetic reproduction, After six larval instars,
eonymphs make loosely spun cocoons on the leaves (Figure 3 ). Adults (Figure
4) lay eggs along leaf margins. Young larvae (Figure 5) make distinctive zigzag
feeding tracks on leaves (Figure 1 ), older larval instars devour the whole leaf
and only midveins are left (Figure 2 ). The larve can completely defoliate elm
trees which was the case in Japan, Hungary, Italy, Poland and Romania.


A. leucopoda was first recorded in Croatia in 2011 on several locations
(Table 1, Figure 6). On the leaves a tipical zigzag feeding tracks were
recorded, larvae and cocoons were found and adults were raised from the
colected cocoons. The species was identified with the help od the key in Blank
et al. (2010). The number of generations per year was not determined. The
damage on the elm trees in Croatia was not severe, no defoliation was observed
and only single leaves were completely consumed.


A. leucopoda can be considered as invasive species in Europe and Croatia,
it can be expected that the sawfly will disperse to other parts of Croatia
(to forests and urban trees) in the coming years. The sawfly will disperse actively
(females are strong flyers) and passively (with traded material and vehicles).
Complete defoliation of elm trees in Croatia can not be excluded in
the coming years.


Key words:elm, sawfly, invasive species, damage, prognosis of dispersal